Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    

    REPUBLIKA HRVATSKA

    ŽUPANIJSKI SUD U SLAVONSKOM BRODU

    STALNA SLUŽBA U POŽEGI

    Sv. Florijana 2, Požega

    Poslovni broj Kž-279/2024-9

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Županijski sud u Slavonskom Brodu, Stalna služba u Požegi, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Mirjane Madunić, kao predsjednika vijeća, Damira Ronka kao izvjestitelja i Renate Marić kao člana vijeća, uz sudjelovanje Đurđice Bradić, kao zapisničara, u kaznenom predmetu protiv okrivljenika DŠ, zbog kaznenog djela iz članka 243. stavak 1. u vezi članka 34. Kaznenog zakona ("Narodne novine" broj 125/11., 144/12., 56/15., 61/15. -ispravak, 101/17., 118/18., 126/19., 84/21. i 144/22.; dalje: KZ/11), odlučujući o žalbi okrivljenog po branitelju Maru Konjuhu, odvjetniku iz Zagreba podnesenoj protiv presude Općinskog kaznenog suda u Zagrebu broj K-150/2024-35 od 11. lipnja 2024., u javnoj sjednici drugostupanjskog kaznenog vijeća održanoj u prisutnosti branitelja okrivljenika Mara Konjuha, odvjetnika iz Zagrebe, dana 3. srpnja 2025.

    p r e s u d i o  j e

    Odbija se žalba okrivljenog DŠ kao neosnovana, te se potvrđuje prvostupanjska presuda.

    Obrazloženje

    1. Pobijanom presudom Općinskog kaznenog suda u Zagrebu broj K-150/2024-35 od 11. lipnja 2024. okrivljeni DŠ proglašen je krivim da je počinio kazneno djelo protiv imovine – iznudu u pokušaju –opisano i kažnjivo po članku 243. stavak 1. u vezi s člankom 34. KZ/11, te je na temelju članka 243. stavak 1. KZ/11 osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine i 3 (tri) mjeseca.

    1.1. Na temelju članka 54. KZ/11 okrivljenom OŠ se u kaznu zatvora uračunava vrijeme od lišenja slobode od 30. studenog 2023. do 11. ožujka 2024.

    1.2. Na temelju članka 189. stavak 1. Zakona o kaznenom postupku (NN 152/08, 76/09, 80/11, 91/12, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19, 80/22 i 36/24 - dalje u tekstu: ZKP/08) okrivljenom OŠ je vraćen mobitel marke IPhone crne boje sa SIM karticom broj [broj telefona].

    1.3. Na temelju članka 148. stavka 1. ZKP/08 okrivljenik je u cijelosti oslobođen plaćanja troškova postupka.

    2. Protiv navedene presude žalbu je podnio okrivljenik po branitelju zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i zbog odluke o kazni. Ističe kako je pobijana presuda nezakonita u cijelosti. Navodi kako presuda sadrži proturječne razloge o odlučnim činjenicama te je nerazumljiva čime je počinjena bitna povreda odredaba kaznenog postupka. Smatra kako je sud trebao primijeniti pravilo in dubio pro reo i riješiti na način koji je za okrivljenika najpovoljniji, odnosno sud ničim nije dokazao da bi iskazi okrivljenika i svjedoka IŠ, u dijelu u kojem isti idu u prilog okrivljeniku bili neistiniti. Dalje navodi da je sud propustio pravilno i potpuno utvrditi činjenično stanje te smatra kako nema dovoljno dokaza o postojanju namjere okrivljenika za počinjenje kaznenog djela iznude koje mu se stavlja na teret. Navodi kako namjera, kao oblik krivnje čini bitan element kaznenog djela te smatra da je istu nužno dokazati kako bi sud u odnosu na okrivljenika mogao donijeti osuđujuću presudu. Smatra kako je izrečena kazna prestroga te da je okrivljenik nakon što je proveo više od tri mjeseca u istražnom zatvoru i određenih mjera opreza koje su još na snazi prilagodio život društvenim normama, te su navedene okolnosti u dovoljnoj mjeri utjecale na okrivljenika da ga odvrate od bilo kakvog daljnjeg kršenja zakona. Navodi kako je izrečena kazna viša od kazne predložene samom optužnicom te smatra kako je zaista prestrogo odmjerena i smatra da sud nije u dovoljnoj mjeri cijenio okolnost da je djelo ostalo u pokušaju. Predlaže usvojiti žalbu, ukinuti pobijanu presudu te predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje, podredno da preinači pobijanu presudu u djelu odluke o kazni, na način da okrivljenika osudi na kaznu zatvora u kraćem trajanju odnosno blažu kaznu.

    3. Žalbe okrivljenog nije osnovana.

    4. U skladu s člankom 475. stavak 3. ZKP/08 stranke su uredno obaviještene o vremenu održavanja drugostupanjske javne sjednice vijeća, a na istu je pristupio branitelj okrivljenika Maro Konjuh, odvjetnik iz Zagreba, dok je sjednica održana bez nazočnosti okrivljenog i predstavnika ŽDO.

    5. Branitelj okrivljenika na javnoj sjednici drugostupanjskog vijeća iznio je žalbu u njezinim najvažnijim dijelovima, izjavio kako u cijelosti ostaje kod pismeno podnesene žalbe i predložio primijeniti pravilo in dubio pro reo, prihvatiti žalbu i okrivljenika osloboditi od optužbe.

    6. Nije u pravu okrivljenik kada navodi da je počinjena bitna povreda odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavak 1. točka 11. i stavak 3. ZKP/08, odnosno da presuda sadrži proturječne razlog o odlučnim činjenicama i da je nerazumljiva. Prvostupanjski sud ne daje proturječne razloge o tome zbog čega je poklonio vjeru iskazu žrtve CŠ, odnosno zašto nije poklonio vjeru obrani okrivljenika. Nasuprot tome, prvostupanjski sud u točki 7.1. obrazloženja pobijane presude pravilno, u skladu sa mjerodavnim odredbama ZKP/08, ocjenjuje iskaz žrtve CŠ, a u točki 7.2. obrazloženja ocjenjuje iskaz svjedoka IŠ. Takve ocjene prihvaća i drugostupanjski sud te upućuje žalitelja na isto. Prvostupanjski sud pravilno navodi kako postoje određene nepodudarnosti u iskazu žrtve, ali istovremeno navodi kako sud smatra kako je ista iskazivala u namjeri da bude iskrena i u skladu sa svojim najboljim sjećanjem. Pravilno je prvostupanjski sud prihvatio raniji iskaz kao točniji i precizniji obzirom da je tijekom noći bilo više razgovora između tri osobe o ulaganju, raspolaganju i načinu diobe novca, a logično je i uvjerljivo da se svjedokinja više nije mogla jednako precizno sjećati kao što je iskazivala na raspravi 11. prosinca 2023., pa nakon što joj je predočen njezin iskaz s te rasprave ista je potvrdila kako su to točniji navodi. Iz navedenog proizlazi kako okrivljenik nije u pravu kada ističe prigovor ocjene vrijednosti iskaza žrtve. Prvostupanjski sud je ocijenio odstupanja u iskazu žrtve, a ocijenio je i iskaz IŠ kao svjedoka, tako da nema proturječja suda u načinu utvrđivanja odlučnih činjenica.

    6.1. Prvostupanjski sud je pravilno ocijenio vrijednost iskaza i svjedoka IŠ. U dijelu u kojem se njegov iskaz podudara s iskazom žrtve CŠ, prvostupanjski sud je prihvatio njegov iskaz, jer su ti iskazi međusobno suglasni u bitnim činjenicama. Pravilno sud ocjenjuje dio iskaza IŠ kojeg ne prihvaća zbog razloga dugogodišnjeg prijateljstva s okrivljenikom, a kako to i objašnjava prvostupanjski sud u točki 7.2. obrazloženja pobijane presude, te se žalitelj upućuje na navedenu točku.

    6.2. Nije u pravu okrivljenik kada navodi da je u činjeničnim utvrđenjima trebalo primijeniti pravilo in dubio pro reo obzirom da ne postoje dvojbe u utvrđenju činjeničnog stanja. Neprihvatljiv je navod okrivljenika kako se ne može sa sigurnošću utvrditi koji od iskaza svjedoka i žrtve, te obrane okrivljenika je najvjerodostojniji. Prvostupanjski sud je dao valjane i dostatne razloge za utvrđenja odlučnih činjenica u ovom postupku, ocjene vjerodostojnosti ispitanih svjedoka, te ocjenu obrane okrivljenika i na temelju tih utvrđenja pravilno utvrdio činjenično stanje i primijenio materijalno pravo, tako da primjeni načela in dubio pro reo nije bilo mjesta.

    7. Nije ostvaren niti žalbeni navod pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja. Nesporno je utvrđeno mjesto i vrijeme događaja. Povezujući poruke na mobitelu, iskaz žrtve CŠ, trenutak traženja policijske intervencije, mjesto dolaska policije i trenutak podnošenja kaznene prijave, te iskaz IŠ i obranu okrivljenika sud pravilno zaključuje da se događaj odvio na način kako je to navedeno činjeničnom opisu izreke. Suglasno CŠ i IŠ su iskazali da ona ništa nije dugovala okrivljeniku, dok je okrivljenik smatrao da je ista pogodna da se od nje ishodi imovinska korist. Žrtva je prijetnje shvatila ozbiljno radi čega se i obratila policiji. Okrivljenik je ispred frizerskog salona oštećenice došao s dvojicom muškaraca, te je ukupno ponašanje okrivljenika kod oštećene moglo izazvati strah za život i imovinu, a što potvrđuje i činjenica da se žrtva poslije obratila VII. PP Zagreb i podnijela kaznenu prijavu. Da je tomu tako potvrđuje i činjenica da su policijski službenici zaustavili ČŠ. Prvostupanjski sud je na temelju rezultata dokaznog postupka potpuno i pravedno utvrdio činjenično stanje koje u cijelosti prihvaća i ovaj drugostupanjski sud.

    7.1. Prijetnje okrivljenika su bile ozbiljne i izrečene radi ishođenja nepripadne materijalne koristi, a što proizlazi iz iskaza žrtve. Također, radi pojačanja dojma prijetnje, a i straha kod oštećene, okrivljenik je došao ispred frizerskog salona žrtve sa dvojicom muškaraca u pratnji, pa je ukupno ponašanje okrivljenika sa upućenim riječima podobne da kod žrtve izazovu ozbiljan strah. Kod takvog stanja stvari namjera okrivljenika je izravna namjera, jer okrivljenik je svjestan obilježja svoga djela, s ciljem da sebi pribavi protupravnu imovinsku korist prijetnjom prisili žrtvu CŠ da preda iznos novaca, odnosno da učini nešto na štetu svoje imovine. Iz navedenog proizlazi kako je dokazan oblik krivnje koji se u kaznenom pravu naziva izravna namjera, tako da je neosnovan žalbeni navod okrivljenika da sud nije mogao donijeti osuđujuću presudu.

    8. Prvostupanjski sud je kao olakotno cijenio činjenicu da je djelo ostalo u pokušaju, dok je kao otegotno cijenio dosadašnju kaznenu osuđivanost okrivljenika i to zbog trinaest kaznenih djela. Imajući u vidu da je okrivljenik do sada počinio jedanaest kaznenih djela krađa, te jedno kazneno djelo iz koristoljublja – članak 326. stavak 1. KZ/11, na tako utvrđenje olakotnih i otegotnih okolnosti, sukladno načelu individualizacije kazne, kao i generalne i specijalne prevencije, prvostupanjski sud je pravilno utvrdio okrivljenika na kaznu zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine i 3 (tri) mjeseca smatrajući da će se na taj način postići svrhe kažnjavanja iz članka 41. KZ/11.

    8.1. Nije u pravu okrivljenik kada navodi da je izrečena kazna prestroga, jer dosadašnjih trinaest kaznenih osuda nije djelovalo na okrivljenika da uskladi svoje ponašanje s pravilima zajednice u kojoj živi, odnosno da se kloni činjenja kaznenih djela. Na okrivljenika nisu djelovale dosadašnje osude, te nije prilagodio svoj život društvenim normama, tako da i ovaj drugostupanjski sud smatra kako će se jedino bezuvjetnom kaznom zatvora dovoljno utjecati na okrivljenika da se kloni činjenja kaznenih djela odnosno jačati svijest o pogibeljnosti činjenja kaznenih djela i o pravednosti kažnjavanja. Odmjerena kazna nije prestroga, posebno imajući u vidu dosadašnju kaznenu osuđivanost okrivljenika, bez obzira što je djelo ostalo u pokušaju.

    9. Kako je vijeće našlo da žalbeni razlozi okrivljenika nisu osnovani, a ispitujući pobijanu presudu po službenoj dužnosti u smislu članka 476. stavak 1. ZKP/08 vijeće nije našlo da postoji povreda odredaba kaznenog postupka na koju drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti, te da nema povrede kaznenog zakona na štetu okrivljenika stoga je na temelju članka 482. ZKP/08, žalbu okrivljenika vijeće odbilo kao neosnovanu i potvrdilo prvostupanjsku presudu.

    U Požegi 3. srpnja 2025.

    Predsjednik vijeća

    Mirjana Madunić

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.