Poslovni broj: Usž-2523/2025-2
REPUBLIKA HRVATSKA
VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Frankopanska 16
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda, Jelene Rajić predsjednice vijeća, Marine Kosović Marković i mr.sc. Inge Vezmar Barlek, članica vijeća te sudskog savjetnika Alana Vučkovečkog, zapisničara, u upravnom sporu tužitelja AK iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupaju opunomoćenici iz Odvjetničkom društvu Čohilj i partneri d.o.o., Pula, Dalmatinova 4, protiv tuženika Državnog inspektorata, Područnog ureda Rijeka, Službe građevinske inspekcije, Ispostave u Pazinu, Pazin, Prolaz Frana Matejčića 8, OIB: 33706439962, radi uklanjanja građevine, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Upravnog suda u Rijeci, poslovni broj: Us I-1008/2024-7 od 4. travnja 2025., na sjednici vijeća održanoj 2. srpnja 2025.
p r e s u d i o j e
Odbija se žalba te potvrđuje presuda Upravnog suda u Rijeci, poslovni broj: Us I-1008/2024-7 od 4. travnja 2025.
Obrazloženje
1. Osporenom presudom prvostupanjskog upravnog suda odbijen je tužbeni zahtjev za poništavanje rješenja tuženika, KLASA: UP/I-362-02/24-02/521, URBROJ: 443-02-05-17-24-5 od 10. lipnja 2024. te je odbijen je zahtjev tužitelja za nadoknadom troškova upravnog spora (točke I. i II. izreke).
1.1. Navedenim rješenjem tuženika naređeno je tužitelju, kao izvanknjižnom vlasniku, u roku od 15 dana od zaprimanja rješenja ukloniti: drvenu nadstrešnicu s terasom, ukupnih vanjskih tlocrtnih dimenzija 6,40 x 6,80m s dvostrešnim krovištem promjenjivog nagiba, visine od 2,20 do 3,30 m, pokrov trapezni lim; prizemnu zatvorenu stambenu građevinu, tlocrtnih dimenzija 2,40 x 5,40 m, visine 2,40 m, postavljenu na betonsku podložnu ploču, a ispod nadstrešnice; podložnu betonsku ploču tlocrtnih dimenzija 3,10 x 6,40 m, debljine 20 cm; zidanu ostavu od siporeksa tlocrtnih dimenzija 2,50 x 2,50 m, visine 2,40 m, pokrov trapezni lim, sve izgrađeno na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], bez građevinske dozvole, izvan građevinskog područja.
2. Tužitelj je protiv navedene presude podnio žalbu pobijajući je iz svih zakonom propisanih razloga. U bitnom navodi da sud nije proveo dokaze predložene u tužbi niti da je obrazložio koje je dokaze proveo, a što predstavlja bitnu povredu odredaba upravnog postupka. Navodi da ni tuženik, a ni sud nisu utvrdili koja bi to bila relevantna dokumentacija koja je dovela do krajnjeg stajališta suda da postavljeni tužbeni zahtjev nije neosnovan. Navodi suda nisu razumljivi, a da, zbog nedostatnog utvrđivanja dokaza, sud nije mogao utvrditi koje bi to bile odlučne činjenice, koje bi rezultirale donošenjem pobijane presude. Predlaže ukinuti prvostupanjsku presudu i predmet vratiti na ponovni postupak uz obvezu tuženiku naknaditi troškove spora.
3. Tuženik, iako uredno pozvan, nije dostavio odgovor na žalbu.
4. Žalba nije osnovana.
5. Ispitujući pobijanu presudu u granicama žalbenih razloga sukladno odredbi članka 134. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima ("Narodne novine", broj: 36/24, dalje: ZUS), Sud ne nalazi postojanje ni jednog žalbenog razloga propisanog odredbom članka 126. stavka 1. ZUS-a.
6. Rješenje tuženika doneseno je u skladu s odredbom članka 113. stavka 1. točka 1. i 2. Zakona o Državnom inspektoratu ("Narodne novine", broj: 115/18., 117/21. i 67/23.). Tom odredbom je propisano da će u provedbi inspekcijskog nadzora građevinski inspektor rješenjem narediti investitoru, odnosno vlasniku uklanjanje građevine, odnosno njezina dijela u određenom roku, ako se gradi ili je izgrađena bez izvršne građevinske dozvole te ako se gradi ili je izgrađena bez glavnog projekta, odnosno drugog akta, s time da se smatra da se gradi, odnosno da je građevina izgrađena bez glavnog projekta ako je glavni projekt izrađen protivno prostornom planu.
7. Tužitelji žalbenim navodima ne osporava da je riječ o građevini za koju je bilo potrebno ishoditi odobrenje za gradnju, koje nije ishođeno, niti da je on vlasnik, već isključivo prigovorima procesne naravi upire na nezakonitosti prvostupanjske presude.
8. Prije svega valja pojasniti da je upravni sud na temelju odredbe članka 49. stavka 3. ZUS-a ovlašten uzeti u obzir činjenice utvrđene u postupku donošenja pobijane odluke, što je prvostupanjski sud i učinio te uzimajući u obzir dokumentaciju koja se nalazi u spisu predmeta upravnog postupka te zapisnik s očevida provedenog 13. travnja 2024., a obzirom na pravilnost i potpunost utvrđenja činjeničnog stanja u upravnom postupku zaključio da nema mjesta usvajanju tužbenog zahtjeva tužitelja.
8.1. U odnosu na neprovođenje predloženih dokaza, napominje se tužitelju da je, suprotno žalbenim navodima, u tužbi predložio jedino uvid u spis tuženika, koji uvid je prvostupanjski sud izvršio i zakazivanje rasprave, koju je također, prvostupanjski sud i održao 3. travnja 2025., a kojoj tužitelj, iako uredno pozvan, nije nazočio.
9. Stoga, prethodno otklonjenim prigovorima procesne naravi, nisu dovedena u sumnju utvrđenja tuženika i prvostupanjskog suda da su u konkretnom predmetu ostvareni uvjeti za primjenu odredbi Zakona o Državnom inspektoratu koje daju ovlaštenje inspektoru za poduzimanje mjera među kojima je i donošenje rješenja o uklanjanju, budući u konkretnom predmetu tužitelj nesporno nije ishodio nikakvo odobrenje za gradnju.
10. Valjalo je stoga, pozivom na odredbu članka 135. stavka 1. ZUS-a, odlučiti kao u izreci.
U Zagrebu 2. srpnja 2025.
Predsjednica vijeća
Jelena Rajić
