Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj: Gž Ovr-740/2025-3
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Zagrebu, kao drugostupanjski sud, po sucu tog suda Sanji Joka Umićević kao sucu pojedincu, u ovršnom predmetu ovrhovoditelja, Raiffeisenbank St. Stefan-Jagerberg-Wolfsberg eGen, 8083 Sankt Stefan Im Rosental., Murecker Str. 23, Austria, OIB:11609308792, zastupano po punomoćniku Nikoli Remenaru odvjetniku iz Zagreba, protiv ovršenika, ŽG iz [adresa],OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnica Sanja Dozet, odvjetnik iz Zagreba, radi ovrhe, odlučujući o žalbi ovršenika protiv rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj Ovr-2633/2023-12 od 25. studenog 2024., dana 2. srpnja 2025.
r i j e š i o j e
Ukida se rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj Ovr- 2633/2023-12 od 25. studenog 2024. te se predmet vraća sudu prvog stupnja na ponovni postupak pred drugog suca pojedinca.
O trošku žalbe odlučit će se konačnom odlukom
Obrazloženje
1. Prvostupanjskim rješenjem odlučeno je:
"Iz iznosa cijene dobivene prodajom nekretnine ovršenika i to k. č. br. [katastarska čestica], kuća u [adresa], oranica i dvorište od 239 hvati odnosno 857 m2, sve upisano u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], od 60.333,13 eura, namiruje se potraživanje
a) ovrhovoditelja, u cijelosti s naslova troškova postupka u ukupnom iznosu od 15,30 eura (čl. 106. st. 1. toč. 1. OZ-a).
b) ovrhovoditelja, u cijelosti s naslova troškova postupka u ukupnom iznosu od 10.373,22 eura (čl. 107. st. 4. i 5. OZ-a).
c) ovrhovoditelja, djelomično s naslova kamata na glavnicu za posljednje tri godine do donošenja rješenja o dosudi u ukupnom iznosu od 49.944,61 eura (čl. 107. st. 4. OZ-a)."
2. Protiv tog rješenja žali se ovršenik iz svih žalbenih razloga uz prijedlog da se prvostupanjsko rješenje ukine. Traži trošak žalbe.
3. U odgovoru na žalbu ovrhovoditelj osporava osnovanost žalbenih navoda te predlaže odbiti žalbu ovršenika i potvrditi prvostupanjsko rješenje.
4. Žalba je osnovana.
5. U ovome je predmetu prvostupanjski sud pod poslovnim brojem Ovr-2162/2009 dana 18. veljače 2010. donio rješenje o ovrsi kojim je odredio predloženu ovrhu radi ostvarenja novčane tražbine ovrhovoditelja –na nekretnini ovršenika (upisanoj u zemljišnu knjigu Općinskog građanskog suda u Zagrebu kčbr. [katastarska čestica] kuća u [adresa], oranica i dvorište od 239 hvati odnosno 857 m2, iz zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]) –zabilježbom ovrhe u zemljišnoj knjizi, utvrđivanjem vrijednosti nekretnine, prodajom te namirenjem ovrhovoditelja iz iznosa dobivenog prodajom, a rješenjem Županijskog suda u Zagrebu, poslovni broj Gž Ovr-2821/10-2 od 11. siječnja 2011. odbijena je žalba ovršenika kao neosnovana i potvrđeno rješenje o ovrsi Općinskog građanskog suda u Zagrebu od 18. veljače 2010. poslovni broj Ovr- 2162/09.
6. Tijekom ovog ovršnog postupka doneseno je rješenje o dosudi nekretnine 29. rujna 2015. poslovni broj Ovr-2162/09-83 kojim je dosuđeno ovrhovoditelju –kupcu nekretnina koja je predmet ovog ovršnog postupka, ovrhovoditelj –kupac oslobođen je plaćanja kupovnine osim u iznosu kupovnine koji odgovara iznosu troškova postupka na čiju naknadu imaju prvenstveno pravo druge osobe koje se namiruju iz kupovnine, a rješenje o dosudi od 29. rujna 2015. ispravljeno je rješenjem Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj Ovr-2162/09 od 5. listopada 2015. te rješenjem Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj Ovr-2162/09-93 od 22. prosinca 2015., a postalo je pravomoćno 29. kolovoza 2017. godine.
7. Ročište za diobu održano je 23. studenog 2021. te je na istom utvrđeno da spisu prileži podnesak ovrhovoditelja od 22. listopada 2021. s ukupnim obračunom potraživanja, da založni vjerovnik Republika Hrvatska potražuje iznos od 5.000,00 kuna kao iznos troška određenog rješenjem o osiguranju od 3. studenog 2008. Ovr- 3628/08 te da je ovršenik predao u spis presliku ugovora o kupoprodaji nekretnine između ovrhovoditelja i Severitas d.o.o. od 20. studenog 2018. s prilozima.
8. Prema odredbi čl. 117. st. 1. OZ nakon pravomoćnosti rješenja o dosudi nekretnine kupcu, sud određuje ročište za diobu kupovninu, a na tom ročištu se raspravlja o namirenju vjerovnika i drugih osoba koje postavljaju zahtjev za namirenje (st. 4. istog članka). Sukladno čl. 118. st. 1. OZ o namirenju ovrhovoditelja i drugih osoba kojima pripada pravo na namirenje sud odlučuje rješenjem nakon održanog ročišta, uzimajući u obzir podatke iz spisa i zemljišne knjige te utvrđenja na ročištu. Odredbama čl. 106. OZ propisan je redoslijed prvenstvenog namirenja tražbina, a čl. 107. namirenje ostalih tražbina pa tako st. 1. istog članka da se nakon namirenja tražbine iz čl. 106. OZ namiruju tražbine osigurane založnim pravom, tražbine ovrhovoditelja na čiji je prijedlog određena ovrha i naknada za osobnu služnost i druga prava koja prestaju prodajom.
9. Osnovano žalitelj prigovara da je u ovom postupku pogrešno sud primijenio materijalno pravo pri donošenju pobijanog prvostupanjskog rješenja te su posljedično i bitne činjenice za ovaj postupak ostale neutvrđene u postupku.
10. Pobijanim prvostupanjskim rješenjem o namirenju određeno je kako se namiruje potraživanje iznosa cijene dobivene prodajom nekretnina ovršenika – potraživanje ovrhovoditelja u cijelosti s naslova troškova postupka u iznosu od 15,30 eura, s naslova troškova postupka u iznosu od 10.373,22 eura te potraživanje ovrhovoditelja djelomično s naslova kamata na glavnicu za posljednje tri godine do donošenja rješenja o dosudi u iznosu od 49.944,61 euro, a prvostupanjski sud navodi da je nakon pravomoćnosti rješenja o dosudi nekretnina od 29. rujna 2015. valjalo pristupiti namirenju iz novčanog iznosa prodajne cijene od 60.333,13 eura te da je ovrhovoditelj dostavio u spis ukupni obračun potraživanja sukladno nalazu stalnog sudskog vještaka za računovodstvo i financije Sanje Horvat od 4. ožujka 2024. kojeg je sud prihvatio kao stručan i obrazložen te izrađen od za to ovlaštene osobe, da založni vjerovnici [adresa] i BG ne mogu biti namireni u postupku jer nisu prijavili potraživanja s naslova troškova postupka na čiju naknadu imaju prvenstveno pravo druge osobe koje se namiruju iz kupovnine, da je prvi u redoslijedu namirenja ovrhovoditelj čije založno pravo upisano pod brojem Z-66083/07 a nakon toga založni vjerovnik BG čije založno pravo upisano pod brojem Z- 32228/08, a treći je založni vjerovnik RH s upisanim založnim pravom broj Z- 66505/08 te da je sud namirio ovrhovoditelja sukladno čl. 106. st. 1. toč. 1. OZ u svezi čl. 14. st. 4. OZ, sukladno čl. 107. st. 4. OZ u svezi čl. 14. st. 4. te čl. 27. st. 3. OZ te sukladno važećoj Odvjetničkoj tarifi, a da je iz preostalog iznosa kupovnine djelomično s naslova kamata na glavnicu za posljednje tri godine do donošenja rješenja o dosudi namiren ovrhovoditelj u iznosu od 49.944,61 euro te da je ovrhovoditelj ostao djelomično nenamiren s naslova kamata na glavnicu za posljednje tri godine do donošenja rješenja o dosudi te u cijelosti nenamiren s naslova glavnice i kamata izvan razdoblja od tri godine do donošenja rješenja o dosudi pozivom i na čl. 118. OZ.
11. U žalbi žalitelj kao i u prvostupanjskom postupku i nadalje osporava visinu navodnog ukupnog potraživanja ovrhovoditelja prema ovršeniku smatrajući spornom i nepravilnom metodu i način obračuna ovrhovoditeljevog potraživanja navodeći da je ovrhovoditelj nedopušteno uglavničio kamate i na tako utvrđenu glavnicu u kojoj je uglavničio kamatu odnosno kojoj je pribrojao i zateznu i ugovornu kamatu dodatno i nedopušteno obračunao kamatu, da sud svoju odluku temelji na nalazu i mišljenju sudskog vještaka Sanje Horvat od 4. ožujka 2024., a radi se o vještaku kojeg je angažirao ovrhovoditelj koji je neobjektivan jer je novčano ovisan o ovrhovoditelju jer ga je ovrhovoditelj platio za izradu spornog nalaza, a na takvom nalazu i mišljenju sud temelji svoju odluku, da osporava metodu i način obračuna visine potraživanja od strane ovrhovoditelja, da je predmetna nekretnina prodana u ovršnom postupku za nerealno nisku kupoprodajnu cijenu na štetu ovršenika pa ističe prigovor prekomjernog oštećenja, da cijena nije bila tržišna i preniska je dok ovršenik i dalje ostaje dužan ovrhovoditelju te ističe i prigovor nedostatka pokrića dodajući da sudski vještak Sanja Dozet nije uračunao prilikom obračuna visine potraživanja iznose koje ovrhovoditelj mjesečno naplaćuje iz mirovine ovršenika i njegove supruge te plaće sinova ovršenika putem prisilne naplate kod FIN-e.
12. Osnovano žalitelj prigovara da sud prvog stupnja temelji svoju odluku na nalazu sudskog vještaka za računovodstvo i financije Sanje Horvat od 4. ožujka 2024., a koji vještak nije određen od strane suda, već je isti vještak nalaz i mišljenje sačinio po nalogu ovrhovoditelja, a ovršenik se u postupku nije suglasio s takvim obračunom, već protivno istom mu je obrazloženo prigovarao. Sud prvog stupnja prihvaća u cijelosti nalaz sudskog vještaka Sanje Horvat od 4. ožujka 2024. (a sukladno kojem je ovrhovoditelj sačinio ukupni obračun potraživanja) navodeći da ga prihvaća kao stručan i obrazložen te izrađen od za to ovlaštene osobe, međutim sud prvog stupnja propustio je raspraviti i ocijeniti prigovore ovršenika koje je isticao u prvostupanjskom postupku u odnosu i na već dani obračun potraživanja (prigovor i visini obračuna- obračunu kamata metoda i način obračuna), da nisu uračunati prilikom obračuna visine potraživanja iznosi koje ovrhovoditelj mjesečno naplaćuje iz mirovine ovršenika, njegove supruge te iz plaća sinova ovršenika putem prisilne naplate kod FIN-e).
13. U pobijanom prvostupanjskom rješenju prvostupanjski sud propustio je dati razloge o navedenim prigovorima ovršenika u odnosu na obračun potraživanja ovrhovoditelja pri čemu se ukazuje prvostupanjskom sudu i na odredbu čl. 109. OZ kojom je propisano da više tražbina koje imaju isti red namirenja se namiruju razmjerno svojoj visini ako iznos dobiven prodajom nije dovoljan za potpuno namirenje (razmjerna namirenja).
14. Iz svega iznesenog za zaključiti je da je prvostupanjski sud pogrešno primijenio materijalno pravo te posljedično nepotpuno utvrdio činjenično stanje u ovom predmetu pa ovršenik ističe osnovano žalbeni razlog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja.
15. Iz iznesenih razloga valjalo je ukinuti prvostupanjsko rješenje i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovni postupak (čl. 380. toč. 3. Zakona o parničnom postupku - Narodne novine, broj: 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 – dalje: ZPP) u svezi čl. 19. st. 1. OZ.
16. O trošku žalbe odlučeno je temeljem čl. 166. st. 3. ZPP.
U Zagrebu 2. srpnja 2025.
Sutkinja:
Sanja Joka Umićević