Poslovni broj: Usž-1556/2025-2

REPUBLIKA HRVATSKA

VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Frankopanska 16

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca toga Suda Borisa Markovića, predsjednika vijeća, Željke Zrilić Ježek i Blanše Turić, članica vijeća te sudske savjetnice Tajane Šimunović, zapisničarke, u upravnom sporu tužitelja ABC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], protiv tuženika Općinskog suda u Zadru, Ureda predsjednika suda, Zadar, Borelli 9, OIB: 78866932443, radi evidentiranja plaćenog dopusta, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Upravnog suda u Splitu, poslovni broj: Us I-2435/2023-4 od 21. listopada 2024., na sjednici vijeća održanoj 2. srpnja 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Poništava se presuda Upravnog suda u Splitu, poslovni broj: Us I- 2435/2023-4 od 21. listopada 2024.

II. Poništava se odluka Općinskog suda u Zadru, Ured predsjednika suda, broj: 23 Su 13/2023 i 11 Su 410/2023 od 8. rujna 2023.

Obrazloženje

1. Presudom Upravnog suda u Splitu, poslovni broj: Us I-2435/2023-4 od 21. listopada 2024. odbijen je kao neosnovan tužbeni zahtjev radi poništenja rješenja tuženika Općinskog suda u Zadru, Ured predsjednika suda, broj: 23 Su 13/2023 i 11 Su 410/2023 od 8. rujna 2023.

2. Osporenim rješenjem tuženika od 8. rujna 2023. temeljem upute i pojašnjenja upute iz zapisnika Službe za nadzor nad materijalnim i financijskim poslovanjem pravosudnih tijela, Ministarstva pravosuđa i uprave RH od 27. ožujka 2023. predsjedniku suda ABC se dan 12. siječnja 2022. utvrđuje i evidentira kao plaćeni dopust zbog prirodne nepogode umjesto kao službeni put.

3. Tužitelj podnosi žalbu kojom osporava presudu Upravnog suda u Splitu u cijelosti, iz svih zakonom propisanih razloga. Prije svega ističe kako se pobijana presuda uopće ne može ispitati jer prvostupanjski sud ne navodi razloge zbog kojih smatra da su tužbeni navodi neosnovani niti navodi materijalne odredbe mjerodavnih propisa na kojima temelji svoj zaključak. Tako se prvostupanjski sud u pobijanoj presudi uopće nije osvrnuo, a kamoli ocijenio i ispitao tužbeni navod da je pobijano rješenje tuženika suprotno članku 86. Zakona o radu, koji propisuje da se plaćeni dopust radniku može odobriti za njegove važne osobne potrebe, dakle, za plaćeni dopust moraju postojati dvije pretpostavke i to prethodni zahtjev radnika i važne osobne potrebe radnika. Međutim, u predmetnom slučaju nije se radilo o osobnim potrebama tužitelja, već o službenom putu na koji ga je poslao poslodavac, a jednako tako ne postoji ni zahtjev tužitelja da mu se odobri plaćeni dopust. Osim toga, u konkretnoj situaciji se nije niti moglo unaprijed zatražiti plaćeni dopust zbog nevremena, jer je nevrijeme ili njegovu jačinu kao i konkretne okolnosti predmetnog službenog puta bilo nemoguće unaprijed predvidjeti. Nadalje, prvostupanjski sud se nije osvrnuo niti ispitao tužbeni navod kako je pobijano rješenje suprotno članku 28. stavku 1. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike, a nije se osvrnuo niti na dostavljeno tumačenje navedenog članka 28. stavka 1. Kolektivnog ugovora od strane Zajedničke komisije za tumačenje odredbi Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike broj 16/31 od 4. svibnja 2017. Nadalje, tužitelj ističe kako se pobijanom presudom stvara presedan koji krši osnovne postulate radnog prava, jer se utvrđuje da je radnik dužan snositi troškove kad mu se službeni put, na koji je poslan od strane poslodavca, produži višom silom (nevremenom). Naime, ukoliko pobijana presuda postane pravomoćna tada će svaki radnik, kojem nevrjeme ili druga viša sila produlji službeni put, morati snositi sve troškove tog produljenja, neovisno o tome što se radi o službenom (a ne o privatnom) putu radnika na koji niti nije išao po svojoj volji (već po nalogu poslodavca) niti je kriv za nevrijeme koje je produljilo taj službeni put. Prvostupanjski sud poziva se i na zapisnik dviju službenica Službe za nadzor materijalnog i financijskog poslovanja Ministarstva pravosuđa i uprave, prilikom čega ispušta iz vida da ove službenice nisu ovlaštene za tumačenje i primjenu pravnih propisa glede predmetne pravne problematike. Nadalje, tužitelj ističe kako je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredbi upravnog spora, jer nije pozvao tužitelja na očitovanje o navodima suprotne stranke protivno članku 6. Zakona o upravnim sporovima, čime je onemogućen u raspravljanju, budući da je očekivao ročište u ovoj pravnoj stvari. Navodi da se ne može smatrati da je strankama dana mogućnost izjašnjenja o navodima suprotne strane tek pukim prosljeđivanjem podneska pa smatra kako je time počinjena bitne povreda iz članka 126. stavka 3. točke 5. Zakona o upravnim sporovima. Slijedom navedenog, predlaže da Visoki upravni sud poništi presudu Upravnog suda u Splitu i sam riješi stvar na način da poništi rješenje Općinskog suda u Zadru i utvrdi dan 12. siječnja 2022. kao službeni put tužitelja i naloži tuženiku da ga tako i evidentira, podredno predlaže poništiti presudu i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

4. Tuženik, iako uredno pozvan, nije dostavio odgovor na žalbu.

5. Žalba je osnovana.

6. Ispitujući pobijanu presudu u dijelu u kojem je osporavana žalbom i u granicama razloga navedenih u žalbi, sukladno odredbi članka 134. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima ("Narodne novine", broj: 36/24. – dalje u tekstu: ZUS), ovaj Sud je utvrdio da postoje razlozi radi kojih se presuda ne može ocijeniti zakonitom.

7. Iz priloženog spisa predmeta proizlazi kako je rješenjem Ministarstva pravosuđa i uprave Republike Hrvatske od 20. veljače 2023. određen nadzor nad pravilnim i zakonitim obavljanjem financijsko-materijalnog poslovanja Općinskog suda u Zadru te je o istom sačinjen zapisnik od 27. ožujka 2023. Iz predmetnog zapisnika, između ostalog, razvidno je da je uvidom u putni nalog broj 1/22, odnosno u izvješće o rezultatima službenog putovanja uočeno objašnjenje neplaniranog trajanja putovanja, odnosno nemogućnost povratka radi velikih vremenskih nepogoda i preporuke nadležne službe da se ne kreće na put, da je uvidom u putni nalog broj 1/22 predsjednik Općinskog suda u Zadru upućen 5. siječnja 2022. na službeno putovanje u ZG/VT zbog edukacije i razmjene iskustava u poslovima sudske uprave u cilju unaprjeđenja rada suda. Predmetnim nalogom odobreno je korištenje službenog vozila Renault Megan registarskih oznaka [registarska oznaka] u povratku i dolasku. Pregledom obračuna putnih troškova službeni put započeo je 5. siječnja u 17,10 sati, a završio 12. siječnja 2022. u 16,50 sati. Zatražena je isplata jedne i pol dnevnice u iznosu od 300,00 kn. U dijelu izdataka za troškove prijevoza nije evidentirana relacija (od-do), sredstva prijevoza, kao ni stanje brojila na početku i završetku korištenja službenog vozila. Zaključno je konstatirano da je uočena nepravilnost u pogledu putnog naloga broj 1/22, kojem nije priložena dokumentacija koja opravdava neplanirano produženje službenog puta te je potreban povrat sredstava u Državni proračun u dijelu koji se ne odnosi na službeni put.

8. Iz podataka spisa predmeta, dakle, razvidno je, a što među strankama nije niti sporno, da je zadnji dan službenog puta, na koji je tužitelj bio upućen od strane poslodavca, bio 11. siječnja 2022., a da se tužitelj vratio 12. siječnja 2022. pravdajući povratak navedenog dana velikim vremenskim neprilikama i preporuci nadležne službe da se ne kreće na put.

9. Na spis predmeta dostavljen je i dokaz o izuzetno lošim vremenskim prilikama te obavijesti HAK-a kako je Dalmacija u prometnoj (polu)blokadi, orkanska bura zatvorila je autocestu A1, ali iz HAK-a upozoravaju da su i zamjenski smjerovi pod vijavicom i ledom. Između ostalog, navedeno je da je orkanska bura, koja je zapuhala pod Velebitom, ostavila Dalmaciju u prometnoj (polu)blokadi jer su za sve skupine vozila zatvorena autocesta A1 između čvorova Sveti Rok i Posedarje, obilazak je državnim cestama preko Gračaca, Obrovca i Karina, ali je i taj potez pod zimskim uvjetima. Iz HAK-a pozivaju sudionike u prometu na krajnji oprez, jer se na kolniku stvaraju snježni zapusi i ledene plohe zbog vijavice koja znatno smanjuje vidljivost i vjetra koji dodatno snižava temperaturu zraka.

10. Osporeno rješenje Ureda predsjednika Općinskog suda u Zadru, Ureda predsjednika suda doneseno je temeljem odredbe članka 30. i 87. Zakona o sudovima u svezi sa člankom 28. stavka 1. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike i članka 5. stavka 1. i 2. Sudskog poslovnika.

11. Odredom članka 28. stavka 1. alineje 11. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike ("Narodne novine", broj: 56/22., 127/22. i 58/23. – dalje u tekstu: Kolektivni ugovor) propisano je da službenik i namještenik ima pravo na dopust uz naknadu plaće (plaćeni dopust) u jednoj kalendarskoj godini u slučaju prirodne nepogode, koja je neposredno zadesila službenika i namještenika, pet radnih dana.

12. U smislu Zakona o ublažavanju i uklanjanju posljedica prirodnih nepogoda ("Narodne novine", broj: 16/19.), na snazi u vrijeme službenog puta tužitelja, pod prirodnom nepogodom smatraju se iznenadne okolnosti uzrokovane nepovoljnim vremenskim prilikama, seizmičkim uzrocima i drugim prirodnim uzrocima koje prekidaju normalno odvijanje života, uzrokuju žrtve, štetu na imovini i/ili njezin gubitak te štetu na javnoj infrastrukturi i/ili u okolišu. Tumačenjem odredbi Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike broj 16/31 od 4. svibnja 2017. iskazan je stav kako sukladno članku 31. stavku 1. alineji 11. Kolektivnog ugovora službenik ili namještenik ima pravo na dopust uz naknadu plaće u slučaju elementarne nepogode koja ga je neposredno zadesila u trajanju od pet radnih dana. Pod elementarnom nepogodom, koja je neposredno zadesila službenika i namještenika, podrazumijeva se elementarna nepogoda u smislu Zakona o zaštiti elementarne nepogode, koja je prouzročila štetu na imovini službenika i namještenika koju treba sanirati.

13. Člankom 86. Zakona o radu ("Narodne novine", broj: 93/14., 127/17. i 98/19.) u stavku 1. propisano je da tijekom kalendarske godine radnik ima pravo na oslobođenje od obveze rada uz naknadu plaće (plaćeni dopust) za važne osobne potrebe, a osobito u vezi sa sklapanjem braka, rođenjem djeteta, težom bolesti ili smrću člana uže obitelji.

14. Imajući u vidu utvrđeno činjenično stanje, po ocijeni ovog Suda, nije bilo osnove za donošenje osporavanog rješenja Ureda predsjednika suda na temelju odredbe članka 28. stavka 1. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike, jer se u konkretnom slučaju ne radi o prirodnoj nepogodi kakvu ima u vidu Zakon o ublažavanju i uklanjanju posljedica prirodnih nepogoda niti postoji osnova da se proširuju razlozi za proglašenje prirodne nepogode izvan onih koji su propisani samim Zakonom.

15. Nadalje, razlozi zbog kojih je produžen jedan dan službenog puta ne mogu se podvesti niti pod članak 86. Zakona o radu, a da bi se takav jedan dan evidentirao kao plaćeni dopust.

16. Također, iz spisa predmeta razvidno je da obračunski nije nastala novčana razlika, obzirom je visina novčane naknade za plaćeni dopust i službeni put identična.

17. Sukladno svemu navedenom, kako je iz utvrđenog činjeničnog stanja prvostupanjski sud izveo pogrešan zaključak, zbog čega je došlo do pogrešne primjene materijalnog prava, ovaj Sud je temeljem odredbe članka 135. stavka 2. Zakona o upravnim sporovima, poništio presudu Upravnog suda u Splitu te je riješio ovu upravnu stvar na način da je poništeno i rješenje Općinskog suda u Zadru, Ureda predsjednika suda od 8. rujna 2023. u točki II. izreke ove presude.

U Zagrebu 2. srpnja 2025.

Predsjednik vijeća

Boris Marković