REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-5219/2024-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Ante Perkušića predsjednika vijeća, Mirjane Magud članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Goranke Barać-Ručević članice vijeća, mr. sc. Senije Ledić članice vijeća i Marine Paulić članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja PČ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Goran Vujanić, odvjetnik u Zagrebu, protiv tužene EČ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnica Gordana Šimunov, odvjetnica u Zadru, radi isplate, odlučujući o prijedlogu tužitelja za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-772/2023-2 od 9. srpnja 2024., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Zadru poslovni broj P-1318/21 od 21. prosinca 2022., u sjednici održanoj 2. srpnja 2025.,
r i j e š i o j e:
I. Odbija se prijedlog tužitelja za dopuštenje revizije u dijelu koji se odnosi na postavljena pitanja.
II. Odbacuje se prijedlog tužitelja za dopuštenje revizije u dijelu koji se odnosi na povredu temeljnih prava zajamčenih Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.
Obrazloženje
1. Tužitelj je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-772/2023-2 od 9. srpnja 2024., zbog pitanja koja smatra važnima za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni kao i za razvoj prava u sudskoj praksi, a koja glase:
„1) Proizvodi li usmeni ugovor o zakupu pravni učinak u pogledu prava
Zakupnika na naknadu za izvršena ulaganja?
2) Predstavlja li tešku povredu odredaba parničnog postupka kojima je povrijeđeno temeljno ljudsko pravo zajamčeno člankom 29. Ustava Republike Hrvatske i članka 6.1 Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, postupanje I. i II. stup. suda kojim činjenično stanje o pravnim odnosima koji prema kogentnim zakonskim odredbama moraju biti sklopljeni u pisanom obliku utvrđuju na temelju iskaza svjedoka?“.
1.2. Prijedlog za dopuštenje revizije u odnosu na drugo pitanje je podnesen i na temelju odredbe čl. 385.a st. 2. ZPP-a, jer predlagatelj smatra da su mu zbog osobito teških povreda odredaba parničnog postupka i zbog pogrešne primjene materijalnog prava povrijeđena temeljna ljudska prava i to prava zajamčena čl. 29. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 135/97, 113/20, 28/01, 76/10 i 5/14 - dalje: Ustav RH) i čl. 6. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda („Narodne novine - Međunarodni ugovori“, broj 18/97, 6/99, 14/02, 13/03, 9/05, 1/06, 2/10 i 13/17
- dalje: Konvencija).
2. U odgovoru na prijedlog tuženik predlaže isti odbiti.
3. Postupajući u skladu s odredbom čl. 385.a i čl. 387. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP), revizijski sud je ocijenio da postavljena pitanja u prijedlogu nisu važna u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP-a za odluku o sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava u sudskoj praksi.
4. U odnosu na postavljena pitanja tužitelj problematizira sklapanje ugovora o zakupu između tužene i njenog djeda te polazi od pogrešne pretpostavke jer, kako to obrazlažu i nižestupanjski sudovi, predmet spora nije ugovorni odnos tužene i njenog djeda, već je ovdje sporno je li tužitelj predajom iznosa od 80.000,00 kn taj iznos pozajmio tuženoj ili se radi o dogovoru između tužitelja i tužene da tužena koja je imala namjeru otvoriti voćarnu u poslovnom prostoru svog djeda prepusti taj prostor tužitelju radi otvaranja sushi bara uz povrat uloženih sredstava u iznosu od 80.000,00 kn na ime troškova koje je tužena imala kada je predmetni prostor adaptirala.
5. Stoga ni odluka Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž- 304/2023 od 13. ožujka 2023., na koju se poziva podnositelj ne koincidira činjeničnim utvrđenjima, a slijedom toga niti pravnom shvaćanju na kojem je utemeljena odluka u predmetnom sporu. Naime, u toj odluci izraženo je pravno shvaćanje u odnosu na oblik ugovora o zakupu, dok je to u ovoj pravnoj stvari neodlučno s obzirom na utvrđenja nižestupanjskih sudova da je tužitelj tuženoj ponudio da podmiri troškove koje je tužena imala za adaptaciju predmetnog prostora.
6. Prema odredbi čl. 385.a st. 2. ZPP-a Vrhovni sud Republike Hrvatske dopustit će reviziju ako stranka učini vjerojatnim da joj je u prvostupanjskom i drugostupanjskom postupku zbog osobito teških povreda odredaba parničnog postupka ili pogrešne primjene materijalnog prava povrijeđeno kakvo temeljno ljudsko pravo zajamčeno Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i da se stranka na te povrede, ako je to bilo moguće već pozivala u nižestupanjskom postupku.
7. Tužitelj nije učinio vjerojatnim da mu je u prvostupanjskom i drugostupanjskom postupku zbog osobito teških povreda parničnog postupka ili pogrešne primjene materijalnog prava povrijeđeno kakvo temeljno ljudsko pravo zajamčeno Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. Naime, imajući na umu okolnosti konkretnog slučaja i činjenična utvrđenja u postupku pred nižestupanjskim sudovima (koja u ovom stupnju postupka ne mogu biti predmet preispitivanja), shvaćanje nižestupanjskih sudova izraženo u pobijanoj odluci te cjelokupno obrazloženje prijedloga za dopuštenje revizije, za zaključiti je da tužitelj u biti izražava nezadovoljstvo drugostupanjskom odlukom kojom je potvrđena prvostupanjska odluka.
8. Naime, činjenica da predlagatelj nije uspio u predmetnom sudskom sporu, ne znači da su mu ujedno povrijeđena temeljna ljudska prava, jer to što sud nižeg stupnja zauzima drugačija pravna shvaćanja i različito ocjenjuje dokaze od predlagatelja ne predstavlja povredu temeljnog ljudskog prava. Slijedom toga, ocjena je ovog suda da nisu ispunjene pretpostavke za intervenciju ovoga suda u smislu čl. 385.a st. 2. ZPP- a i dopuštenje revizije.
9. Slijedom navedenog, kako u ovoj pravnoj stvari nisu ispunjene pretpostavke za postupanje revizijskog suda propisane odredbom čl. 385.a ZPP-a i dopuštenje revizije protiv drugostupanjske presude, valjalo je, na temelju odredbe čl. 389.b st. 1. i čl. 389.a st. 4. ZPP-a, riješiti kao u točki I. i II. izreke.
Zagreb, 2. srpnja 2025.
Predsjednik vijeća:
dr. sc. Ante Perkušić
