REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-2240/2025-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca mr. sc. Dražena Jakovine predsjednika vijeća, mr. sc. Igora Periše člana vijeća i suca izvjestitelja, Željka Pajalića člana vijeća, Josipa Turkalja člana vijeća i Darka Milkovića člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja ĐI, [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupaju punomoćnice Jadranka Sloković i Jasna Matičević, odvjetnice u Zagrebu, protiv tuženika Aries d.o.o., Zagreb, Sollarova ulica 1, OIB 09389212573, kojeg zastupa punomoćnik Damir Mokrović, odvjetnik u Zagrebu, radi utvrđenja nedopuštenosti otkaza, odlučujući o prijedlogu za dopuštenje revizije tužitelja protiv presude Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gž R-359/2024-3 od 22. siječnja 2025., kojom je potvrđena presuda Općinskog radnog suda u Zagrebu poslovni broj Pr-1052/2022-24 od 8. svibnja 2024., u sjednici održanoj 2. srpnja 2025.
r i j e š i o j e:
I. Prijedlog za dopuštenje revizije u odnosu na pravna pitanja se odbija.
II. Prijedlog za dopuštenje revizije u odnosu na povredu temeljnih ljudskih prava se odbacuje.
Obrazloženje
1. Tužitelj je podnio prijedlog za dopuštenje revizije (dalje i: prijedlog) protiv drugostupanjske presude naznačivši u njemu pitanja za koja smatra da su pravna pitanja važna za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni i za razvoj prava u sudskoj praksi u smislu članka 385.a stavka 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22, dalje: ZPP), a smatra da mu reviziju treba dopustiti i na temelju stavka 2. toga članka zato što su mu, prema njegovu mišljenju, povrijeđena temeljna ljudska prava na pravično suđenje i na jednakost pred zakonom, zajamčena Ustavom Republike Hrvatske (Narodne novine br. 56/90, 135/97, 8/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 76/10, 85/10 i 5/14, dalje: Ustav) i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (Narodne novine - Međunarodni ugovori br. 18/1997, 6/1999, 14/2002, 13/2003, 9/2005, 1/2006, 2/2010 i 13/2017, dalje: Konvencija).
2. U odgovoru na prijedlog tuženik je ovome sudu predložio da ga odbaci ili odbije.
3. Prijedlog za dopuštenje revizije djelomično je neosnovan, a djelomično nedopušten.
4. Tužitelj je u prijedlogu naznačio pitanja:
1. „Je li nenadležni sud u parničnom postupku vezan odlukom drugog nadležnog suda donesenom u parničnom postupku o prethodnom pitanju (čl.12. ZPP- a) o kojem nenadležni sud nije raspravljao, a koja odluka u parničnom postupku nije stekla svojstvo pravomoćnosti?“,
2. „Može li se odluka drugog nadležnog suda donesena u parničnom postupku smatrati odlukom nadležnog tijela o prethodnom pitanju u smislu čl.12. ZPP-a ukoliko ta odluka nije stekla svojstvo pravomoćnosti?“,
3. „Proizvodi li pravne učinke u parničnom postupku odluka drugog suda ili nadležnog tijela izvan i mimo granica pravomoćnosti takve odluke?“,
4. „Je li nenadležni sud dužan prekinuti postupak, ako nije sam raspravio prethodno pitanje, do pravomoćnosti odluke o tom prethodnom pitanju o kojem raspravlja nadležan sud?“,
5. „Predstavlja li prethodno pitanje u smislu odredbe čl. 12. ZPP-a utvrđenje ništetnosti odluke skupštine trgovačkog društva temeljem koje je donesena odluka o izvanrednom otkazu ugovora o radu?“,
6. „Je li drugostupanjski sud kada u rješenju nije naveo razloge o odlučnim činjenicama i obrazložio drugostupanjsku odluku u smislu čl.369.st.1. ZPP-a počinio i apsolutno bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl.354.st.2.toč.11. ZPP-a?“
i
7. „Je li drugostupanjski sud ovlašten utvrditi žalbene navode neosnovanima, a bez da je iz obrazloženja presude jasno i nedvojbeno vidljivo da je prilikom donošenja odluke o žalbi pažljivo razmotrio i obrazloženo odgovorio na sve žalbene navode?“.
5.1. Prvih pet citiranih pitanja (supra 4.) nisu važna pravna pitanja u smislu članka 385.a stavka 1. ZPP jer nisu važna za odluku u sporu. Neovisno o tome što je dio prvoga pitanja djelomično nerazumljiv, jer nije jasno koji to sud, a ni zašto, tužitelj smatra nenadležnim, za shvatiti je, s obzirom na ostali sadržaj prijedloga za dopuštenje revizije, da tužitelj njime problematizira to što nižestupanjski sudovi nisu uzeli u obzir to da se navodno, pored predmetne parnice u kojoj je predmet spora utvrđenje ništetnosti odluke tuženika kao poslodavca o otkazu ugovora o radu sklopljenog s tužiteljem kao radnikom, vodi i parnica radi utvrđenja ništetnom odluke skupštine tuženika o opozivu tužitelja kao člana uprave tuženika, a za što tužitelj smatra da je prethodno pitanje u ovoj parnici. Međutim, iz onoga što je tužitelj uz prijedlog za dopuštenje revizije dostavio, a to su nižestupanjske presude i žalba, za utvrditi je da se tužitelj u postupku uopće nije pozivao na postojanje nekoga drugog postupka o kojem se odlučuje o ništetnosti odluke tuženikove skupštine, već tvrdnju o tome po prvi puta iznosi tek u prijedlogu. Zato nižestupanjski sudovi nisu bili ni u prilici izjasniti se o tome odlučuje li se u nekom drugom postupku o pitanju koje bi bilo prethodno pitanje u ovoj parnici i treba li zbog toga ovaj postupak prekinuti.
5.2. Preostala dva citirana pitanja nisu pravna pitanja u smislu članka 385.a stavka 1. ZPP jer se radi o pitanjima koja nižestupanjski sudovi nisu razmatrali, odnosno, nisu u povodu njih izrazili nikakvo shvaćanje, već se radi tek o tužiteljevim postupovnopravnim prigovorima koji bi se mogli isticati u reviziji, no ne i u prijedlogu za dopuštenje revizije.
5.3. Zato je, što se naznačenih pravnih pitanja tiče, na temelju članka 389.b stavka 1. ZPP odlučeno kao u točki I. izreke.
6. Nižestupanjske su presude jasno i neproturječno obrazložene glede utvrđenih odlučnih činjenica i primjene materijalnoga prava, pa ništa ne upućuje na povredu ustavnih i konvencijskih prava na koja se tužitelj u prijedlogu pozvao. Zato je na temelju članka 389.a stavka 4. ZPP odlučeno kao u točki II. izreke.
Zagreb, 2. srpnja 2025.
Predsjednik vijeća:
mr. sc. Dražen Jakovina
