Poslovni broj: Usž-312/2024-6

REPUBLIKA HRVATSKA

VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Frankopanska 16

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca toga Suda Borisa Markovića, predsjednika vijeća, Željke Zrilić Ježek i Blanše Turić, članica vijeća te sudske savjetnice Tajane Šimunović, zapisničarke, u upravnom sporu tužitelja ENTER ZAGREB d.o.o., Zagreb, Avenija Većeslava Holjevca 29, OIB: 60299905912, kojeg zastupa opunomoćenik Aleksandar Crnković, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Crnković & partneri d.o.o., Zagreb, Ilica 5, protiv tuženika Ministarstva financija Republike Hrvatske, Samostalnog sektora za drugostupanjski upravni postupak, Zagreb, Koturaška 43/IV, OIB: 18683136487, radi poreznog nadzora, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Upravnog suda u Zagrebu, poslovni broj: Us I-1666/2022- 8 od 12. prosinca 2023., na sjednici vijeća održanoj 2. srpnja 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Poništava se presuda Upravnog suda u Zagrebu, poslovni broj: Us I- 1666/2022-8 od 12. prosinca 2023.

II. Odbija se tužbeni zahtjev za poništavanje rješenja Ministarstva financija Republike Hrvatske, Samostalnog sektora za drugostupanjski upravni postupak, klasa: UP/II-471-02/19-01/145, urbroj: 513-04-22-2 od 31. ožujka 2022.

III. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troška upravnog spora.

Obrazloženje

1. Osporavanom presudom Upravnog suda u Zagrebu u točki I. poništava se rješenje Ministarstva financija Republike Hrvatske, Samostalnog sektora za drugostupanjski upravni postupak, klasa: UP/II-471-02/19-01/145, urbroj: 513-04-22-2 od 31. ožujka 2022., točkom II. izreke poništava se rješenje Ministarstva financija – Porezne uprave, Područnog ureda Zagreb, klasa: UP/I-471-02/18-01/301, urbroj: 513- 07-01-19-10 od 22. siječnja 2019. te se točkom III. izreke nalaže tuženiku da tužitelju naknadi trošak ovog upravnog spora u iznosu od 2.500,00 eura u roku od 15 dana od dana dostave pravomoćne presude.

2. Protiv označene presude tuženik podnosi žalbu zbog pogrešno ocijenjenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava. Tuženik smatra kako pri donošenju presude nisu navedeni razlozi o odlučnim činjenicama koji su utjecali na odluku suda, odnosno razlozi koji jesu navedeni su načelni i nejasni u svezi uvoznog računa društva ALL MARKET MEDIA d.o.o., broj: 57/001/2 od 15. ožujka 2018. po troškovima nabave srebrnih narukvica i srebrnih statua u iznosu od 47.720,00 kuna, a po kojem ulaznom računu je tužitelj priznao pravo na odbitak pretporeza u iznosu od 10.180,00 kuna u odnosu na koji je porezno tijelo zaključilo da je riječ o promociji i darivanju, pa je tužitelju sukladno članku 136. stavak 1. i 2. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost ("Narodne novine", 79/13. do 128/17. – dalje: Pravilnik) osporeno pravo na odbitak navedenog pretporeza po tom ulaznom računu. Tuženik se poziva na odredbu članka 7. Zakona o porezu na dodanu vrijednost ("Narodne novine", 73/13. do 115/16. – dalje: Zakon) te na odredbu članka 11. Pravilnika te posebno naglašava kako se prema načelu gospodarskog pristupa porezno relevantne činjenice sagledavaju prema njihovoj ukupnosti i prosuđuju prema njihovoj gospodarskoj biti, to obzirom na prirodu manifestacije koju je u konkretnom slučaju organizirao tužitelj, tuženik smatra kako nije činjenično i pravno utemeljen zaključak suda da je tužitelj imao pravo na odbitak pretporeza po navedenom spornom računu u cijelosti, jer se izdaci za ugošćivanje i davanje poklona, koji nisu bili posebno prilagođeni i bili su pojedinačne vrijednosti iznad 160,00 kuna bez PDV-a u smislu odredbe članka 11. stavak 4. Pravilnika, ne može smatrati nagrađivanjem u poduzetničke svrhe kao reklamiranje i promidžba, nego isporuka dobara uz naknadu, odnosno cijeli događaj ugošćivanja kao reprezentacija te se ne može odbiti pretporez za nabavu takvih dobara i usluga, slijedom odredbe članka 61. stavak 1. Zakona. Stoga smatra kako je sud pogrešno ocijenio činjenično stanje i pogrešno primijenio materijalno pravo. Nadalje, u točci 5. presude se navodi kako tužitelj prigovara da je u odnosu na naknadu za prijenos žiga tužitelju, neosnovano na temelju članka 127. Zakona osporeno pravo na odbitak pretporeza po računu, broj: 000010/001/1 od 30. ožujka 2018. sukladno Ugovoru o prijenosu žiga upisanog u registar u Državnom zavodu za intelektualno vlasništvo RH, pod brojem: Z201141613 od 30. ožujka 2018., zaključenog između društva CAPITAL FM d.o.o. i tužitelja, jer da nije dokazano postojanje objektivnih okolnosti da je tužitelj znao ili morao znati da CAPITAL FM d.o.o. neće podmiriti porez na dodanu vrijednost prema navedenom računu od 30. ožujka 2018., a niti je porezna uprava tužitelja obavijestila o postojanju sumnji o namjernom izbjegavanju plaćanja poreza. Tuženik ističe kako je u svojem rješenju obrazložio kako društvo CAPITAL FM d.o.o. pravo na žig stečeno bez naplate tužitelju prodaje u kratkom vremenu po cijeni od 2.037.715,00 kuna, koju vrijednost je utvrdilo društvo BANHAM INVEST s.r.o. Prag iz Češke, koje nema ovlaštenje za obavljanje takve djelatnosti i koje je povezano sa društvom CAPITAL FM d.o.o., pa je procjena izvršena između povezanih osoba. Dakle, tužitelj je tako dogovorenu cijenu platio kroz prijeboj svog potraživanja za stvarno dane pozajmice društvu CAPITAL FM d.o.o., pri čemu CAPITAL FM d.o.o. ne podmiruje svoju obvezu PDV-a po izdanom računu za ustup žiga, dok tužitelj dolazi do pretporeza u iznosu od 509.428,75 kuna. Tuženik smatra kako je ustupanje žiga bilo prividni pravni posao kojim se prikriva izbjegavanje plaćanja poreza na dodanu vrijednost s jedne strane i ostvarivanje prava na odbitak pretporeza s druge strane, što je detaljno i opisano prvostupanjskim poreznim rješenjem od 22. siječnja 2019., kao i postojanje objektivnih okolnosti da je tužitelj znao ili morao znati da CAPITAL FM d.o.o. neće podmiriti porez na dodanu vrijednost prema navedenom računu, što međutim nije pravilno i potpuno razmotreno od strane suda. Pri tome, obavijest poreznom obvezniku iz članka 127. stavak 3. Zakona nije relevantna za utvrđivanje odgovornosti prema odredbi stavka 1. i 2. istog članka. Isto tako, tuženik je već obrazložio kako iznesene činjenice o povezanosti osoba KČ s društvima tužitelja CAPITAL FM d.o.o., nisu odlučne u ovom predmetu, što je sud propustio utvrditi, dok je odlučne činjenice prijevarnih radnji tužitelja i činjenice koje ukazuju na prividan pravni posao propustio ocijeniti. Sukladno svemu navedenom, proizlazi da je sud predmetnu presudu donio temeljem pogrešne primjene materijalnog prava i pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, pa predlaže poništiti prvostupanjsku presudu i presudom riješiti predmetnu stvar na zakonit način.

3. U dostavljenom odgovoru na žalbu tužitelj ističe kako je sud ispravno ocijenio, u svezi dodjele nagrada "Enter People Awards 2018" da se ne radi o reprezentaciji, jer nagrađeni ni na koji način nisu bili poslovni partneri tužitelja, već je nagrađivanje učinjeno u poduzetničke svrhe tužitelja kao reklamiranje i promidžba, pa je nesporno da je tužitelj primio robu i usluge te je za osporeni račun imao pravo na odbitak pretporeza. Tužitelj naglašava kako je predmetni račun tužitelju izdan za izradu idejnog rješenja i nabavu navedenih predmeta, koji su služili kao nagrada i reklama povodom četvrtog rođendana ENTER ZAGREB - Enter People Awards 2018, gdje su nagrađivani najhrabriji mladi Hrvati te je završetak promocije kulminirao na javnom eventu održanom u Kaptol Boutique Cinema Baru, gdje su javno dodijeljene nagrade mladim Hrvatima na osnovu glasova slušatelja. Navodi kako i Zakon i Pravilnik vezano uz nemogućnost prava na odbitak pretporeza navode da se radi o uslugama i robi koja se koristi za reprezentaciju, dok je iz same zakonske definicije i teksta Pravilnika jasno da se u ovom konkretnom slučaju ne radi o reprezentaciji jer nagrađeni nisu ni na koji način bili poslovni partneri tužitelja. Nagrađivanje sudionika navedenog događaja učinjeno je u poduzetničke svrhe tužitelja kao reklamiranje i promidžba. Nadalje, u svezi toga je li tužitelj znao ili morao znati da CAPITAL FM d.o.o. neće podmiriti PDV prema računu od 30. ožujka 2018. prvostupanjski sud ispravno utvrđuje da je tuženik bio dužan dokazati koje su to objektivne okolnosti da je tužitelj namjerno ili nehajno izvršio prijevaru, a teret dokaza je za navedeno upravo na poreznom tijelu, odnosno tuženiku, što potvrđuju i presude suda Europske unije. Smatra kako sud ispravno utvrđuje nespornim da su tužitelj i CAPITAL FM d.o.o. sklopili pravovaljani pravni posao, radi prijenosa žiga ENTER CLUB i da je CAPITAL FM d.o.o. tužitelju na ime naknade izdao valjan račun 30. ožujka 2018. Tuženik nije u pravu kada navodi da procjenu vrijednosti žiga nije bilo ovlašteno raditi društvo iz Češke te sud ispravno ocjenjuje kako ne postoji ni jedna zakonska odredba sukladno kojoj bi vrijednost žiga uopće morala biti procijenjena prije prijenosa žiga. Sud, nadalje, ispravno ocjenjuje kako tuženik krši načelo porezne neutralnosti PDV-a, iz razloga što tuženik kao porezno tijelo kod prava na odbitak pretporeza nije ovlašten utvrđivati visinu naknade. Porezno tijelo i tuženik nisu ništa poduzeli da bi u okviru svojih ovlasti naplatili porezni dug od CAPITAL FM d.o.o. i dopustili su da dužnik države 19 mjeseci nakon što su znali ili morali znati da nije platio PDV ode u stečaj i bude brisan iz sudskog registra bez da su utvrdili odgovornost takvih radnji. Tužitelj se poziva na utvrđenja iz presude suda EU, C-334/20 AMPER METAL KFT od 25. studenog 2021. te navodi kako je pobijanim rješenjima narušeno načelo neutralnosti oporezivanja. Ističe kako sud EU tumači Direktivu vijeća 2006/112/EZ, koja je implementirana u Zakon o PDV-u i sukladno čijim tumačenjima se jedino mogu tumačiti i hrvatski nacionalni propisi, jasno utvrdio da ako je plaćena cijena koja premašuje tržišnu cijenu ili možebitnu referentnu vrijednost koju je utvrdila porezna uprava, ne može opravdati odbijanje korištenja prava na odbitak na štetu poreznog obveznika.

Slijedom navedenog, tužitelj predlaže žalbu odbiti kao neosnovanu i u cijelosti potvrditi prvostupanjsku presudu te naložiti tuženiku da tužitelju naknadi ukupni nastali trošak ovog postupka. Potražuje i sastav odgovora na žalbu.

4. Žalba tuženika je osnovana.

5. Osporavanom prvostupanjskom presudom poništena su rješenja tuženika od od 31. ožujka 2022. i rješenje porezne uprave od 22. siječnja 2019., uz obrazloženje kako su nije mogao otkloniti prigovor tužitelja da se u konkretnom slučaju radi o tome da je tužitelj radi vlastite promocije nabavio srebrne narukvice i dvije statue te platio izradu idejnog rješenja za potrebe promocije vlastite kuće putem eventa "Enter People Awards 2018" i da su identificirane osobe koje su primile nagrade na osnovi glasanja slušatelja u okviru radijskog programa, pa sporni predmeti nisu služili za reprezentaciju, niti za darivanje poslovnih partnera u smislu odredbe članka 61. Zakona, koja jasno propisuje što se smatra reprezentacijom radi ograničenja prava na odbitak pretporeza, a što detaljnije razrađuje i odredba članka 136. stavak 1. Pravilnika. Prema mišljenju suda, iz činjenica spisa jasno je da se ne radi o reprezentaciji već je nagrađivanje učinjeno u poduzetničke svrhe tužitelja kao reklamiranje i promidžba. Nadalje, prvostupanjski sud smatra kako tuženik nije u poreznom postupku dokazao postojanje objektivnih okolnosti da je tužitelj znao ili morao znati da CAPITAL FM d.o.o. neće podmiriti porez na dodanu vrijednost prema računu od 30. ožujka 2018., niti je porezna uprava tužitelja obavijestila o postojanju sumnji u namjerno izbjegavanje plaćanja poreza, jer nije sporno da 30. travnja 2018. , kada je potpisana izjava o prijeboju kojom CAPITAL FM d.o.o. kao dužnik i tužitelj kao vjerovnik izmiruju međusobno dospjela novčana potraživanja u iznosu od 2.555.783,64 kune, nisu postojale blokade, odnosno pravne osobe nisu imale nepodmirenih dugovanja. U odnosu na tvrdnju tuženika da su tužitelj i CAPITAL FM d.o.o. povezane osobe u smislu članka 49. Općeg poreznog zakona, sud ističe da se porezno tijelo kao razlog povezanosti poziva na događaje koji su stari skoro deset godina te da je iz povijesnih izvadaka razvidno da tužitelj i CAPITAL FM d.o.o. nisu povezane osobe.

6. Predmetne zaključke ovaj Sud ne može prihvatiti, poglavito stoga što je zaključak prvostupanjskog suda u suprotnosti sa ukupnosti činjeničnog stanja utvrđenog u poreznom nadzoru, slijedom čega je došlo do pogrešne primjene materijalnog prava.

7. Iz priloženog spisa predmeta proizlazi da je kod tužitelja obavljen porezni nadzor obračunavanja, evidentiranja, prijavljivanja i plaćanja poreza na dodanu vrijednost za razdoblje od 1. ožujka do 31. ožujka 2018. o čemu je sastavljen zapisnik od 13. prosinca 2018. Po završenom poreznom nadzoru, tužitelju se odbija zahtjev za povrat PDV-a za predmetno razdoblje te mu se obračunava obveza poreza na dodanu vrijednost u ukupnom iznosu od 541.105,60 kuna od čega se iznos od 519.608,75 kuna odnosi na obvezu poreza na dodanu vrijednost, a iznos od 21.496,85 kuna na kamate. Od utvrđenog iznosa glavnice porezne obveze iznos od 10.180,00 kuna odnosi se na osporeno pravo na odbitak pretporeza prema ulaznom računu trgovačkog društva ALL MARKET MEDIA d.o.o. za račun, broj: 57/001/2 od 15. ožujka 2018. te se iznos od 509.428,75 kuna odnosi na osporeno pravo odbitka PDV-a po Ugovoru o prijenosu žiga te izdanom računu, broj: 000010/001/1 od 30. ožujka 2018.

8. Člankom 61. stavak 1. Zakona propisano je da porezni obveznik ne može odbiti pretporez za nabavu dobara i usluga za potrebe reprezentacije pri čemu se reprezentacijom smatraju izdaci za ugošćivanje poslovnih partnera, darivanje poslovnih partnera, plaćanje poslovnim partnerima izdataka za odmor, sport i razonodu, izdataka za najam automobila, plovila, zrakoplova, kuća za odmor i slično.

9. Člankom 136. stavak 1. Pravilnika propisano je da porezni obveznik ne može odbiti pretporez obračunan za obavljene mu isporuke dobara i usluga, pretporez obračunan pri stjecanju dobara unutar Europske unije i primljene usluge iz drugih država članica ili trećih zemalja te pri uvozu dobara koja poreznom obvezniku služe za reprezentaciju. Reprezentacijom se smatra ugošćivanje poslovnih partnera, darivanje poslovnih partnera prigodnim poklonima, plaćanje poslovnim partnerima izdataka odmora, športa, rekreacije i razonode, izdataka za zakup automobila, plovila, zrakoplova, kuća za odmor i razonodu i slično. Reprezentacijom se ne smatra davanje poklona u vrijednosti do 160,00 kuna, bez PDV-a, u okviru obavljanja gospodarske djelatnosti, uz uvjet da se daju povremeno i ne istim osobama. Poslovnim partnerima smatraju se osobe s kojima postoji poslovni odnos ili se očekuje da će se takav odnos uspostaviti.

10. Iz priloženog spisa predmeta proizlazi da je tužitelj povodom četvrtog rođendana organizirao jednomjesečnu programsku promociju i svečanu dodjelu (event u Kaptol Boutique Cinema Baru) kako bi na jednom mjestu okupio najuspješnije, najtalentiranije i omiljene mlade Hrvate iz svih područja života te je brendirao nagrađivanje istih, a kojim povodom je naručio i izradu posebno brendiranih srebrnih narukvica s ugraviranim Enterovim logom i nazivom te ih svečano dodijelio svim ENTER PEOPLE sudionicima. Kako je tužitelj za naprijed opisani događaj nabavio srebrne narukvice i srebrne statue te platio uslugu izrade idejnog rješenja za navedene predmete, što sve ima karakter promocije vlastite kuće putem dijeljenja navedenih predmeta u poslovne svrhe, putem ugošćivanja na eventu ENTER PEOPLE AWARDS 2018, prema ocjeni ovog Suda, pravilno je u skladu s odredbom članka 136. stavak 1. Pravilnika osporeno pravo na odbitak PDV-a, uz obrazloženje kako tužitelj ima pravo na svoju promociju i darivanje, ali poklonima vrijednosti do 160,00 kuna bez PDV-a. Stoga mu je pravilno osporeno pravo na odbitak pretporeza prema ulaznom računu trgovačkog društva ALL MARKET MEDIA d.o.o. u iznosu od 10.180,00 kuna.

11. Nadalje, prema stanju spisa predmeta proizlazi da se iznos od 509.428,75 kuna odnosi na osporeno pravo na pretporez po osnovi Ugovora o prijenosu žiga sklopljenog 30. ožujka 2018. između nositelja žiga "ENTER CLUB" – društva CAPITAL FM d.o.o. i stjecatelja žiga "ENTER CLUB" – ENTER ZAGREB d.o.o.

Iz spisa proizlazi kako je gospodin KČ navedeni žig "ENTER CLUB" stekao temeljem usvojenog zahtjeva za registraciju žiga u redovnom postupku provedenom pri Državnom zavodu za intelektualno vlasništvo o čemu je izdano rješenje od 11. lipnja 2015., kojim se usvaja zahtjev za registraciju žiga, broj: Z201141613A.

Navedeni žig KČ kao fizička osoba i nositelj žiga Ugovorom od 31. prosinca 2017. besplatno, bez naknade, prenosi žig u društvo CAPITAL FM d.o.o. Dakle, poklanja žig trgovačkom društvu u kojem je prema podacima u sudskom registru upravo KČ bio jedini osnivač i direktor društva u razdoblju od 20. listopada 2009. do 15. travnja 2010. Tri mjeseca nakon besplatnog stjecanja žiga društvo ENTER ZAGREB d.o.o. vrši procjenu tržišne vrijednosti navedenog žiga kod društva BANHAM INVEST s.r.o. iz Češke, koje procjenjuje da vrijednost žiga na dan 30. ožujka 2018. iznosi 2.028.000,00 kuna. Društvo CAPITAL FM d.o.o. 31. ožujka 2018. darovani žig prodaje društvu ENTER ZAGREB d.o.o. za naknadu u iznosu od 2.037.715,00 kuna plus PDV u iznosu od 509.428,75 kuna u kojem je gospodin KČ jedini osnivač i prokurist.

Uvidom u VIES sistem porezne uprave utvrđeno je da društvo BANHAM INVEST s.r.o. u razdoblju od prvog do trećeg kvartala 2018. nema iskazanog prometa prema državama članicama EU. Nadalje, 30. travnja 2018. potpisana je izjava o prijeboju (kompenzaciji) kojom dužnik CAPITAL FM d.o.o. i vjerovnik ENTER ZAGREB d.o.o. izmiruju međusobno dospjela novčana potraživanja u iznosu od 2.555.783,64 kune te je detaljno opisano u zapisniku i prvostupanjskom porezom rješenju na koji način su iskazana međusobna potraživanja, slijedom čega je utvrđeno da nisu točno iskazana međusobna potraživanja prema izjavi o prijeboju na dan 30. travnja 2018. između društva ENTER ZAGREB d.o.o. i CAPITAL FM d.o.o.

12. Sukladno opisanom načinu na koji je došlo do prijenosa žiga, kao i načina na koji je sklopljena kompenzacija i utvrđeno međusobno potraživanje i dugovanje između opisanih trgovačkih društava, prema ocjeni ovog Suda, pravilno je tuženik zaključio kako ne postoji osnova za priznavanje prava na pretporez u naznačenom iznosu po osnovi prijenosa žiga.

13. Člankom 127. stavak 1. Zakona propisano je da porezni obveznik koji obavlja u tuzemstvu isporuke dobara i usluga s pravom na odbitak pretporeza smatrat će se odgovornim ako iz objektivnih okolnosti proizlazi da je znao ili morao znati da će zbog prijevarnih aktivnosti dio ili cijeli iznos PDV-a vezan za isporuku koja mu je obavljena, ili bilo koju prethodnu ili sljedeću isporuku istih dobara ili usluga, ostati neplaćen. (2) Ako se sukladno stavku 1. ovoga članka utvrdi odgovornost poreznog obveznika, istome će se osporiti pravo na pretporez.

14. Prema ocjeni ovog Suda, sagledavajući ukupnost utvrđenog činjeničnog stanja, kao i opisane transakcije između svih aktera prema Ugovoru o prijenosu žiga, pravilno tuženik ocjenjuje kako utvrđene činjenice ukazuju na objektivne okolnosti da je tužitelj znao ili morao znati da je riječ o prijevarnoj radnji. Prije svega, jer je fizička osoba darovala društvu CAPITAL FM d.o.o. prava na žig bez naknade, a to društvo je potom u kratkom vremenu prodalo taj žig tužitelju na iznos koji je utvrđen procjenom, i to od strane osobe koja nema ovlaštenje za obavljanje takve djelatnosti te je ujedno i povezana osoba sa društvo CAPITAL FM d.o.o.

Dakle, prodajom prava na žig dolazi se do situacije da dužnik i vjerovnik podmiruju svoja međusobna potraživanja putem prijeboja, pri čemu prodavatelj žiga CAPITAL FM d.o.o. ne podmiruje obvezu poreza na dodanu vrijednost koja je nastala po izdanom računu za ustup žiga. Dakle, društvo CAPITAL FM d.o.o. prijebojem cijene prava na žig dolazi do situacije da podmiruje svoje obveze prema vjerovniku, odnosno tužitelju te ne plaća porez na dodanu vrijednost. Opisanim postupanjem tužitelj dolazi do pretporeza u iznosu od 509.428,75 kuna, gdje je riječ o pretplati poreza na dodanu vrijednost te u tom smislu može tražiti isplatu iz Državnog proračuna.

15. Sukladno opisanom, prema ocjeni ovog Suda opisano činjenično stanje ne može se prihvatiti kao zakonito, a kako isto utvrđuje prvostupanjski sud, jer bi inače došlo do situacije da svaki poduzetnik samim izdavanjem računa koji se temelji na dogovornoj i povezanoj cjelini nematerijalne imovine, može kontrolirano prebrisati postojeće obveze i potraživanja između društava i pri tome biti još nagrađen novčanom potporom u opisanom iznosu na ime pretporeza, a na teret Državnog proračuna.

16. Nadalje, tuženik se pravilno poziva na odredbu članka 11. Općeg poreznog zakona ("Narodne novine", 115/26.) prema kojoj odredbi se porezne činjenice utvrđuju prema njihovoj gospodarskoj biti. Isticani prigovor tužitelja nemaju utjecaja na drugačije rješenje ove upravne stvari, tim više, što tužitelj niti u tijeku provedenog upravnog spora nije osporio utvrđeno činjenično stanje i počinjene nezakonitosti opisane u njegovom poslovanju, a nije dostavio niti relevantnu dokumentaciju kojom bi osporio utvrđeno, dok je tuženo tijelo iznimno detaljno provelo postupak poreznog nadzora te je ocijenjena sva dostavljena dokumentacija, kao što je i omogućeno tužitelju da sudjeluje u tijeku postupka.

17. Sukladno svemu navedenom, kako prvostupanjski sud nije pravilno utvrdio niti ocijenio ukupnost činjeničnog stanja, izveden je pogrešan zaključak, slijedom čega je došlo do pogrešne primjene materijalnog prava, pa je ovaj Sud temeljem odredbe članka 74. stavak 2. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine", 20/10., 143/12., 152/14., 94/16., 29/17. i 110/21. – dalje: ZUS) u točki I. izreke poništio presudu Upravnog suda u Zagrebu, poslovni broj: Us I-1666/2022-8 od 12. prosinca 2023. te je riješio ovu upravnu stvar na način da je odbijen tužbeni zahtjev za poništavanje osporenog rješenja tuženika od 31. ožujka 2022., u točki II. izreke presude.

18. Kako je utvrđeno da ne postoje razlozi zbog kojih tužitelj pobija osporeno rješenje tuženika od 31. ožujka 2022., to je isti u cijelosti izgubio ovaj upravni spor, pa je valjalo odbiti njegov zahtjev za naknadom troškova upravnog spora, pozivom na odredbu članka 79. stavak 4. Zakona o upravnim sporovima.

U Zagrebu 2. srpnja 2025.

Predsjednik vijeća

Boris Marković