Republika Hrvatska

Županijski sud u Dubrovniku

Dubrovnik

Poslovni broj: Gž Ob-24/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V AT S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Dubrovniku, po sucu Srđanu Kuzmaniću, kao sucu pojedincu, u izvanparničnoj stvari predlagateljice CG, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupane po punomoćniku Hrvoju Škaliću, odvjetniku u Zagrebu, protiv protustranke Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, OIB: 84397956623, Zagreb, Mihanovićeva 3, zastupanog po punomoćnici AG, dipl. iur., radi utvrđenja izvanbračne zajednice, odlučujući o žalbama stranaka izjavljenim protiv rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj R1 Ob-874/2024-6 od 9. travnja 2025., 2. srpnja 2025.

r i j e š i o  j e

I. Žalba protustranke se odbacuje kao nedopuštena.

II. Žalba predlagateljice se odbija kao neosnovana i potvrđuje se rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj R1 Ob-874/2024-6 od 9. travnja 2025.

Obrazloženje

1. Predlagateljica je 9. travnja 2024. podnijela prvostupanjskom sudu prijedlog radi utvrđenja postojanja izvanbračne zajednice sa sad pok. ĆG. Svoj prijedlog je ispravila podneskom od 2. svibnja 2024. navodeći kao protustranku Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje.

2. Prvostupanjskim rješenjem odlučeno je doslovno:

"Odbija se prijedlog podnesen 9. travnja 2024. i ispravak prijedloga od 2. svibnja 2024. kao neosnovani."

3. Protiv tog rješenja obje su stranke podnijele žalbe. Protustranka je podnijela žalbu zbog svih žalbenih razloga iz članka 353. stavka 1. točki 1. do 3. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 – u daljnjem tekstu: ZPP), te traži da se žalba prihvati, ukine pobijano rješenje i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.

4. Na žalbe nije odgovoreno.

5. Žalba protustranke nije dopuštena, dok predlagateljičina žalba nije osnovana.

6. Naime, prvostupanjskim rješenjem odbijen je predlagateljičin prijedlog za utvrđenje izvanbračne zajednice između nje i sad pok. ĆG kao neosnovan, što dalje znači da je protustranka – žalitelj uspio u postupku pa samim tim nema pravnog interesa za podnošenje žalbe, pa je žalbu protustranke u točki 1. izreke ovog rješenja valjalo odbaciti temeljem članka 380. točke 1. u vezi sa člankom 367. stavkom 1. u vezi s člankom 358. stavak 3. ZPP-a.

7. Nadalje, prvostupanjski sud je donio pobijano rješenje utvrdivši da protustranka nije pasivno legitimirana u ovoj pravnoj stvari, pozivajući se na pravno shvaćanje Vrhovnog suda Republike Hrvatske iz rješenja poslovni broj Rev – 1639/2018-2 od 2. veljače 2022., prema kojemu iz odredbe članka 22. stavka 3. Zakona o mirovinskom osiguranju (NN 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19, 84/21 i 119/22 – u daljnjem tekstu: ZMO) ne proizlazi da bi u izvanparničnom postupku, u kojem bi se utvrđivalo postojanje izvanbračne zajednice, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje bio pasivno legitimiran, a da je člankom 436. Obiteljskog zakona (Narodne novine, broj 103/15, 98/19 i 47/20 – u daljnjem tekstu: ObZ) propisano tko su stranke u izvanparničnom postupku. Kako iz zakonske definicije izvanbračne zajednice proizlazi da se to životna zajednica neudane žene i neoženjenog muškarca, prvostupanjski sud zaključuje da bi u ovom postupku bili pasivno legitimirani pravni slijednici pokojnog ĆG, a ne Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, pri čemu odredba članka 22. stavka 3. ZMO-a rješava pitanje samo nadležnosti u pogledu ovakvih postupaka, ali ne i pasivnu legitimaciju.

8. Ispitujući pobijano rješenje kao i postupak koji je prethodio njegovom donošenju, ovaj sud je utvrdio da nisu ostvarene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz odredbe na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti temeljem odredbe članka 365. stavka 2. ZPP-a niti da je pogrešno primijenjeno materijalno pravo.

9. Ovaj sud u cijelosti prihvaća pravno stajalište prvostupanjskog suda, koje nije dovedeno u sumnju predlagateljičinim žalbenim navodima, da protustranka nije pasivno legitimirana u ovom postupku.

10. Osim što iz članka 22. stavka 3. ZMO-a ne proizlazi da bi u izvanparnično postupku u kojem bi se utvrđivalo postojanje izvanbračne zajednice Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje bio pasivno legitimiran, a i iz članka 436. ObZ-a, kojim je propisano tko su stranke u izvanparničnom postupku, posve je jasno da stranka ne može biti Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, jer se status izvanbračne zajednice ne utvrđuje u odnosu na javnopravno tijelo koje provodi određeni upravni postupak, već se taj status i eventualna prava koja iz toga stranka stječe utvrđuje u odnosu na osobe koja imaju određena nasljedna prava u odnosu na osobu koja je umrla. Prema tome riječ je o postupku između fizičkih osoba u kojem se ne odlučuje o pravima i interesima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, pa je stoga predlagateljičinu žalbu valjalo odlučiti kao u točki 2. temeljem članka 380. točke 2. ZPP-a.

U Dubrovniku 2. srpnja 2025.

Sudac:

Srđan Kuzmanić