Republika Hrvatska
Županijski sud u Dubrovniku
Dubrovnik
Poslovni broj: Gž-1197/2021-3
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Dubrovniku, po sutkinji Mariji Vetmi kao sucu pojedincu, u izvanparničnom postupku predlagatelja: 1. OĆ i 2. UĆ, obje iz [adresa], koje je zastupao punomoćnik Ivan Surjan, odvjetnik u Zagrebu, protiv protustranaka 1. GĆ, iz [adresa] i 2. JĆ, pravne sljednice KĆ, [adresa], radi priznanja strane sudske odluke, odlučujući o žalbi protustranke ČĆ izjavljene protiv rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu br. R1-53/21-6 od 21. srpnja 2021., 02. srpnja 2025.
r i j e š i o j e
Odbija se žalba protustranke GĆ kao neosnovana i u odnosu na žalitelja potvrđuje se rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu br. R1-53/2021-6 od 21. srpnja 2021.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskim rješenjem odlučeno je:
„ Priznaje se presuda Višeg suda u Beogradu, poslovni broj 2 P. br. 76/2013 od 27. lipnja 2013., a koja glasi:
„I. USVAJA SE tužbeni zahtjev tužiteljice OĆ i UĆ, pa se utvrđuje da je u cjelini ništavna nagodba sklopljena pred Prvim općinskim sudom u Beogradu u predmetu III P. 2300/03 dana 14. 9. 2004. godine između tuženika GĆ i tuženice KĆ.
II. ODBIJA SE prijedlog tužiteljica OĆ i UĆ za određivanje privremene mjere kojim su tražile:
- da se izda nalog „Beobanci“ d.d. u stečaju RJ Štedionica, služba razvoja i poslovnih aranžmana u [adresa] da tuženiku GĆ i tuženici KĆ iz [adresa] ili trećoj osobi po njihovom nalogu uskrati isplata s računa otvorenog na ime BĆ za preporod [adresa] po deviznoj štednoj knjižici br. [broj štedne knjižice], partije br. 613-12-008-981-8 i 631-71-005-878-1,
- da se izda nalog „Slavija banci“ d.d. Beograd u stečaju, ul. Čika Ljubina br. 8 da se tuženici KĆ ili trećoj osobi po njihovom nalogu uskrati isplata s računa otvorenog na ime BĆ po deviznoj štednoj knjižici br. [broj štedne knjižice] s partijama broj 7062001121/50-96, 70620001121/60- 32,78020044522486,706200011216032,7002003104/33,
- da se izda nalog „Jugobanci“ d.d. u stečaju, sada „JU-banka“ Beograd, Ulica Kralja Milutina broj 11, RJ 10-12 da se tuženici FĆ ili trećoj osobi prema njezinom nalogu uskrati isplata s računa otvorenog na ime BĆ po deviznoj štednoj knjižici br. [broj štedne knjižice],
- da se izda nalog „Dubrovačkoj banci“ d.d. u Dubrovniku da se tuženici KĆ ili trećoj osobi prema njezinom nalogu uskrati isplata s računa otvorenog na ime BĆ po deviznoj štednoj knjižici br [broj štedne knjižice] i na deviznoj štednoj knjižici br. [broj štedne knjižice],
- Da se izda nalog „Credit Ansalt Bank“ BEČ podružnica „Stephans Plats“ Beč, Austrija, da se tuženici KĆ ili trećoj osobi prema njezinom nalogu uskrati isplata novčanih sredstava s računa otvorenog na ime BĆ, kao sredstva koja se vode pod šiframa.
III. ODBIJA SE prijedlog tužiteljica OĆ i UĆ za određivanje privremene mjere kojim su tražile da se tuženiku GĆ zabrani otuđenje i opterećenje grobnice na parceli broj 54 grobno mjesto br. 337 na [adresa] u [adresa], kao i da se zabrani tuženici KĆ otuđenje i opterećenje jednog dvosobnog stana br. 6 na prvom katu u zgradi broj 1. u [adresa] u [adresa] sagrađene na kat. čestici broj [katastarska čestica] upisane u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] uz upis ove zabrane u javnim knjigama.
IV. Obvezuje se tuženik GĆ i tuženica KĆ da tužiteljicama OĆ i UĆ na ime troškova postupka isplate iznos od 839.300,00 dinara u roku od 15 dana od dana primitka pisanog otpravka presude, pod prijetnjom izvršenja.
V. Odbija se zahtjev tužiteljica OĆ i UĆ za naknadu troškova postupka u iznosu preko dosuđenih 839.300,00 dinara, do traženih 946.500,00 dinara.“
2. Protiv navedenog rješenja pravovremenu i dopuštenu žalbu izjavio je GĆ, zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, povrede parničnog postupka i povrede materijalnog prava, Zakona o međunarodnom privatnom pravu ("Narodne novine" broj 101/17 i 67/23, dalje ZMPP) s prijedlogom preinačiti pobijano rješenje i prijedlog odbaciti ili pobijano rješenje ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.
3. Žalitelj u žalbi navodi da smatra da ima pravo da mu se sudska pismena dostavljaju na njegovom materinjem, srpskom jeziku i ćiriličnom pismu i predlaže da se rješenje ukine, naloži predlagateljicama da prijedlog i sve odluke prevedu na srpski jezik i srpsko pismo i da mu ih dostave, s tim da poštuje hrvatske zakone i žalbu piše na latinici.
4. Žalitelj u žalbi u bitnom navodi da je pobijano rješenje donijeto protivno javnom poretku Republike Hrvatske i to članku 71. Zakona o međunarodnom privatnom pravu, koja odredba zabranjuje priznanje stranih sudskih odluka koje su protivne pravnom poretku Republike Hrvatske.
5. Žalitelj u žalbi predlaže i pribavu spisa Općinskog suda u Zadru broj P-1227/17, u kojem predmetu je žalitelj od OTP banke tražio da mu isplati nasljedni dio, te da bi bilo protivno javnom poretku Hrvatske priznati odluka srpskog suda u situaciji kad teče u Korčuli, u pogledu predmeta za koje je propisana isključiva nadležnost hrvatskog suda, ostavinski postupak u kojem se ima primijeniti oporuka sačinjena u Republici Hrvatskoj od strane hrvatskog državljanina, pok. BĆ (ostavitelja).
6. Predlagateljice su odgovorile na žalbu i predložile žalbu odbiti kao neosnovanu.
7. Žalba nije osnovana.
8. Postupak priznanja strane sudske odluke je izvanparnični postupak, formalne naravi u kojem sud ne preispituje činjenice i utvrđenja iz strane sudske odluke čije priznanje se traži, već isključivo ispituje jesu li ispunjeni uvjeti za priznanje strane sudske odluke prema Zakonu o međunarodnom privatnom pravu ("Narodne novine" broj 101/17 i 67/23 dalje: ZMPP).
9. Iz spisa proizlazi:
- da su predlagateljice, obje iz Zagreba, podnijele prijedlog za priznanje strane sudske odluke i to presude Višeg suda u Beogradu, u ovjerenom prijevodu sa srpskog jezika broj 2P-76/13 od 27. lipnja 2013. sa potvrdom pravomoćnosti od 15.srpnja 2020 iz koje proizlazi da je odluka pravomoćna 06. veljače 2020. i da su nastupili uvjeti za ovrhu 08. svibnja 2020.;
– da je prijedlog za priznanje strane sudske odluke dostavljen žalitelju (dostavnica prileži na stranici 72 spisa);
- da je stranom sudskom odlukom prihvaćen tužbeni zahtjev tužiteljica, ovdje predlagateljica, kojim se utvrđuje da je u cjelini ništetna nagodba sklopljena pred Prvim općinskim sudom u Beogradu u predmetu od IIIP-2300/03 dana 14. rujna 2004. između tuženika GĆ i tuženice KĆ (točka I. izreke), a točkama II. i III. odbijen prijedlog tužiteljica, ovdje predlagateljica, za određivanje privremene mjere. Točkom IV. je obvezan tuženik GĆ i tuženica KĆ, tužiteljicama, ovdje predlagateljicama, platiti troškove postupka, dok je točkom V. odbijen zahtjev tužiteljica, ovdje predlagateljica, za naknadu troškova u iznosu preko dosuđenog.
10. Žalitelj u žalbi i ne navodi da postoje neki od razloga zbog kojih bi trebalo odbiti zahtjev za priznanje strane sudske odluke iz članka 68. do 70.,a jedino ističe da postoji razlog iz članka 71. ZMPP-a jer da bi priznanje strane sudske odluke očito bilo protivno javnom poretku Republike Hrvatske i to iz razloga što je ta odluka utemeljena na pretpostavci da su tužiteljice aktivno legitimirane kao nasljednice pok .KĆ iako još u Republici Hrvatskoj nije donijeto ostavinsko rješenje.
11. Ispitujući pobijano rješenje kao i postupak koji je prethodio njegovom donošenju, ovaj sud utvrđuje da nisu ostvareni žalbeni razlozi na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti i na koje ukazuje žalitelj u žalbi.
12. Predlagateljice su uz prijedlog za priznanje strane sudske odluke priložile ovjereni prijevod sa srpskog jezika, kojim je stalni sudski tumač za srpski jezik Jasminka Juzbašić potvrdila da prijevod potpuno odgovara izvorniku sastavljenom na srpskom jeziku (br. Ov-52/20, od 18. kolovoza 2020.).
12.1. Primjenom odredbi ZMPP-a i to članaka 65. do 73., koji je zakon stupio na snagu 29. siječnja 2019., a kojim je normirano postupanje domaćeg hrvatskog suda u postupcima priznanja strane sudske odluke, na način da je propisano da se strana sudska odluka izjednačuje sa odlukom suda Republike Hrvatske i ima učinak u Republici Hrvatskoj samo ako je prizna sud Republike Hrvatske, a strana sudska odluka će se priznati ako je podnositelj zahtjeva za priznanje uz tu odluku podnio i potvrdu nadležnog stranog suda odnosno drugog organa s potvrdom pravomoćnosti te odluke po pravu države u kojoj je donesena, s tim da sud Republike Hrvatske treba odbiti priznanje ako, u povodu prigovora osobe protiv koje je ta odluka donesena, utvrdi da ta osoba nije mogla sudjelovati u postupku zbog nepravilnosti u postupku, a osobito će se smatrati da osoba protiv koje je donesena strana sudska odluka nije mogla sudjelovati u postupku zbog toga što poziv, tužba ili rješenje kojim je započet postupak nije bilo osobno dostavljeno, odnosno što uopće nije niti pokušana osobna dostava, osim ako se na bilo koji način upustila u raspravu o glavnoj stvari u prvostupanjskom postupku, prvostupanjski i je sud dokazni postupak koncentrirao na raspravljanje protustrankinog prigovora da je odlukom stranog suda očito protivna javnom poretku Republike Hrvatske. Na ostale propisane razloge zbog kojih je sud trebao odbiti prijedlog za priznanje strane sudske odluke žalitelj nije ukazivao.
13. Žaliteljev prigovor da je strana sudska odluka protivna javnom poretku nije osnovan.
14. Sadržaj pravomoćne presude inozemnog suda, čije se priznanje zahtjeva u ovom parničnom postupku, ne može biti predmet raspravljanja i analize prvostupanjskog suda u provedenom postupku, a ni ovog žalbenog suda obzirom da je sadržaj te sudske presude obuhvaćen svojstvom pravomoćnosti.
15. Pobijanim rješenjem pravilno je udovoljeno prijedlogu za priznanje sporne presude stranog suda jer su ispunjene sve pretpostavke za priznanje te odluke prema odredbama članaka 65. do 73. ZMPP-a kako je to pravilno ocijenio prvostupanjski sud, a razlozi žalbe ne dovode u sumnju pravilnost te ocjene.
16. U izvanparničnom postupku prema članku 2. Zakona o izvanparničnom postupku ("Narodne novine" broj 59/23) supsidijarno se primjenjuju odredbe Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23; dalje ZPP). Prema čl. 103. ZPP-a pozivi, odluke i druga pismena upućuju se strankama i drugim sudionicima u postupku na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu pa je neosnovan žalbeni navod da je sud trebao pobijano rješenje dostaviti žalitelju na srpskom jeziku i ćiriličnom pismo, a pritom valja napomenuti da je žalitelju prijedlog za priznanje strane sudske odluke dostavljen na hrvatskome jeziku i latiničnom pismu, a iz žalbe proizlazi da žalitelj razumije hrvatski jezik i služi se latinicom.
17. Kako žalba nema opravdanja, odlučeno je kao u izreci ovog drugostupanjskog rješenja temeljem članka 380. točke 2. ZPP-a
Dubrovnik, 02. srpnja 2025.
Sutkinja:
Marija Vetma
