REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-2735/2025-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Pajalića predsjednika vijeća, mr. sc. Dražena Jakovine člana vijeća i suca izvjestitelja, mr.sc. Igora Periše člana vijeća, Josipa Turkalja člana vijeća i Darka Milkovića člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja TČ, OIB [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Stipe Cvitanović, odvjetnik u Metkoviću protiv tuženika Euroherc osiguranja d.d., OIB 22694857747 iz Zagreba, Ulica grada Vukovara 282, kojeg zastupa punomoćnik Mislav Biočić, odvjetnik u Zagrebu, radi naknade štete, odlučujući o prijedlogu tuženika za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Varaždinu poslovni broj Gž-333/2024-2 od 27. veljače 2025., kojom je potvrđena i preinačena presuda Općinskog suda u Metkoviću poslovni broj Pn-112/2019 od 3. siječnja 2024., na sjednici održanoj 2. srpnja 2025.,
r i j e š i o j e:
Odbija se prijedlog tuženika za dopuštenje revizije.
Obrazloženje
1. Tuženik je predložio da Vrhovni sud Republike Hrvatske dopusti reviziju protiv presude Županijskog suda u Varaždinu poslovni broj Gž-333/2024-2 od 27. veljače 2025., kojom je potvrđena i preinačena presuda Općinskog suda u Metkoviću, poslovni broj Pn-112/2019 od 3. siječnja 2024. zbog pravnih pitanja koja glase:
1. Je li na križanju asfaltiranih prometnica promet na kojima NIJE REGULIRAN PROMETNIM ZNAKOVIMA za odluku o pravu prvenstva prolaza odlučno koja je od prometnica županijska, a koja lokalna cesta ili se primjenjuje pravilo prvenstva sudionika u prometu koji u raskrižje ulazi s desne strane?
2. Je li objektivna protupravnost (u konkretnom slučaju kršenje točno određene odredbe Zakona o sigurnosti prometa na cestama conditio sine qua non postojanja krivnje za izazivanje prometne nesreće u smislu odredbe čl. 1072. ZOO-a? 3. Je li oštećenik koji je najtežu ozljedu s najtežim posljedicama koju je zadobio u prometnoj nesreći u svojstvu motociklista zadobio zbog nekorištenja kacige, svojoj šteti pretrpljenoj uslijed zadobivenih ozljeda doprinio u omjeru od 10% kako se to cijeni u pobijanoj presudi ili u većem postotku (25%) kako se to cijeni u sudskoj praksi, a sve u smislu pravilne primjene odredbi čl. 1067. ZOO-a?
4. Je li pravilnom primjenom odredbi čl. 1067. Zakona o obveznim odnosima doprinos oštećenika koji je kao motociklist mogao izbjeći glavninu štete (najtežu ozljedu i glavninu posljedica) da je u skladu s Zakonom o sigurnosti prometa na cestama propisanom obvezom koristio kacigu, doprinos oštećenika trebalo cijeniti u omjeru većem od 10%?
5. Je li drugostupanjski sud u primjeni čl. 1067. i čl. 1106. Zakona o obveznim odnosima donio nezakonitu presudu kada je tužiteljev doprinos ozljeđivanju i pretrpljenoj šteti zbog nekorištenja kacige prilikom vožnje motociklom ocijenio s 10% umjesto s najmanje 25% kako se taj doprinos vrednuje u ustaljenoj sudskoj praksi revizijskog suda, te je li radi ovoga osporena drugostupanjska presuda u protivnosti sa pravnim stajalištem iznesenim u presudi Vrhovnog suda RH br. Rev x 1237/2013-2 od 01.04.2014. god?
6. Je li se sud prilikom odmjeravanja visine pravične novčane naknade neimovinske štete temeljem odredbi čl. 1100. Zakona o obveznim odnosima makar orijentacijski voditi Orijentacijskim kriterijima Vrhovnog suda RH za dosudu naknade neimovinske štete i predstavlja li pogrešnu primjenu materijalnog prava sadržanog u čl. 1100. ZOO-a okolnost da je sud dosudio predmetnom oštećeniku naknadu za čak 67% višu od naknade neimovinske štete koja bi mu pripala primjenom Orijentacijskih kriterija VsRH?
Kao razloge važnosti navodi odluke Županijskog suda u Varaždinu St. sl. u Koprivnici Gž-x 108/14-3 od 20.05.2014., Visokog trgovačkog suda RH Pž-7105/2014-4 od 14.11.2017., Vrhovnog suda RH, br. Rev 2537/1994-2 od 05.02.1997., Županijskog suda u Sisku br. Gž-862/2018-3 od 21.10.2020., Županijskog suda u Zadru Gž-901/14- 2 od 13. prosinca 2016., Vrhovnog suda Republike Hrvatske Rev-102/07-2 od 04. srpnja 2007. i Županijskog suda u Slavonskom Brodu Gž-780/16-3 od 08. prosinca 2016.
2. Odgovor na prijedlog nije podnesen.
3. Postupajući po odredbi čl. 385. a u vezi s čl. 389.b Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 88/08 i 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP) ovaj je sud ocijenio da nisu ispunjene pretpostavke za dopuštenost revizije jer postavljena pitanja nisu važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni. Prije svega valja istaknuti da su u svojoj suštini postavljena pitanja činjenično pravne naravi. Prvim dvama pitanjima tuženik osporava pravno shvaćanje sudova o tome da važnost ceste ne određuje prometni znak već je ista određena zakonom. U odnosu na ta pitanja valja mu odgovoriti da je takvo pravno shvaćanje u skladu s pravnim shvaćanjem ovoga suda iz odluke broj Rev-507/2019-2 od 6. ožujka 2024. Praksa ovoga suda na koju se poziva nije odgovarajuća jer se u konkretnim okolnostima radilo o cestama jednake prometne važnosti. Trećim, četvrtim i petim pitanjem tuženik problematizira utvrđeni doprinos tužitelja zbog nekorištenja kacige. Pitanje doprinosa oštećenika jest pitanje činjenično pravne naravi koje ovisi o okolnostima svakog konkretnog slučaja, pa kao takvo nema narav pitanja važnog za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni. Konačno, pitanje visine pravične novčane naknade je toliko usko vezano sa okolnostima svakog konkretnog slučaja da se ne može promatrati univerzalno i cijeniti strogo i usko povezano s orijentacijskim kriterijima. Zbog toga i ovo pitanje ovisi o pojedinostima svakog konkretnog slučaja, pa isto nije važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni. Stoga niti sudska praksa koju tuženik dostavlja u odnosu na ta pitanja nije od utjecaja. Stoga je na temelju odredbe čl. 389.b st. 1. i 2. ZPP-a riješeno kao u izreci.
Zagreb, 2. srpnja 2025.
Predsjednik vijeća:
Željko Pajalić
