Republika Hrvatska
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Zagreb
Broj: Ppž-12021/2022
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sutkinja ovog suda: Jasne Momirović, kao predsjednice vijeća, te Katice Lučić i Ivane Bosnić-Kovačić, kao članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Ivane Vorel Mikša, kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljenog ZĐ, zbog prekršaja iz članka 172. stavka 2. podstavka 5. i stavka 3. Zakona o mirovinskom osiguranju („Narodne novine“ broj: 157/13., 151/14., 33/15., 93/15., 120/16., 62/18., 115/18. i 102/19.), 10. stavka 3. točke e) Zakona o minimalnoj plaći („Narodne novine“ broj: 118/18. i 120/21.) i članka 229. stavka 1. točke 34. i stavka 2. Zakona o radu („Narodne novine“ broj: 93/14., 127/17. i 98/19.), odlučujući o žalbi ZĐ, podnesenoj po braniteljici Željki Filipčić, odvjetnici u Zagrebu, protiv presude Općinskog suda u Čakovcu, poslovni broj: Pp-471/2022-12 od 10. listopada 2022., na sjednici vijeća održanoj dana 2. srpnja 2025.,
p r e s u d i o j e:
I. U povodu žalbe okrivljenog ZĐ, a po službenoj dužnosti, preinačuje se pobijana presuda u pravnoj oznaci djela i novčanoj kazni na način da se djelo okrivljenika iz točke I. a) izreke pravilno pravno označava kao prekršaj iz članka 166. stavka 1. točke 5. i stavka 3. Zakona o mirovinskom osiguranju („Narodne novine“ broj: 96/25.) te se okrivljeniku, na temelju tog propisa, utvrđuje novčana kazna u iznosu od 130,00 (stotrideset) eura, djelo okrivljenika iz točke I. b) izreke pravilno se pravno označava kao prekršaj iz članka 10. stavka 1.točke a) i stavka 3. Zakona o minimalnoj plaći („Narodne novine“ broj 152/24.) te se okrivljeniku, na temelju tog propisa, utvrđuje novčana kazna u iznosu od 920,00 (devetstodvadeset) eura te u novčanoj kazni za djelo iz točke I. c) izreke te se okrivljeniku za to djelo utvrđuje novčana kazna u iznosu od 920,00 (devetstodvadeset) eura.
II. Uslijed odluke pod točkom I. izreke ove presude, preinačuje se pobijana presuda u odluci o ukupnoj novčanoj kazni na način da se okrivljeniku, na temelju članka 39. stavka 1. točke 2. Prekršajnog zakona, izriče ukupna novčana kazna u iznosu od 1.970,00 (tisućudevetstosedamdeset) eura koju je okrivljenik obvezan platiti u roku od 60 (šezdeset) dana od dana primitka ove presude, a ako okrivljenik u navedenom roku plati dvije trećine te novčane kazne, smatrat će se da je novčana kazna plaćena u cijelosti.
III. Odbija se kao neosnovana žalba okrivljenog ZĐ te se prvostupanjska presuda u pobijanom, a nepreinačenom dijelu, potvrđuje.
IV. Na temelju odredbe članka 138. stavka 2. točke 3. podtočke c) Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj: 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.), okrivljeni ZĐ obvezan je naknaditi troškove žalbenog postupka u paušalnom iznosu od 50,00 (pedeset) eura u roku od 60 (šezdeset) dana od dana primitka ove presude.
Obrazloženje
1. Uvodno citiranom prvostupanjskom presudom okrivljeni ZĐ proglašen je krivim zbog prekršaja iz članka 172. stavka 2. podstavka 5. i stavka 3. Zakona o mirovinskom osiguranju, 10. stavka 3. točke e) Zakona o minimalnoj plaći i članka 229. stavka 1. točke 34. i stavka 2. Zakona o radu, činjenično opisanih u izreci presude, te je, uz primjenu 39. Prekršajnog zakona, kažnjen ukupnom novčanom kaznom u iznosu od 19.000,00 kuna/2.521,73 eura i upozoren je, u skladu s člankom 152. stavkom 3. Prekršajnog zakona, da će se, ako dvije trećine izrečene novčane kazne plati u roku dodijeljenom za plaćanje, smatrati da je kazna u cijelosti plaćena.
2. Istom presudom okrivljenik je obvezan naknaditi troškove prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 500,00 kuna/66,33 eura.
3. Protiv navedene presude okrivljenik je pravodobno podnio žalbu iz svih zakonskih osnova.
4. Žalitelj predlaže da se žalba prihvati.
5. Žalba okrivljenika je neosnovana.
6. Odlučujući o žalbama te ispitujući pobijanu presudu u smislu odredbe članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.), uz ocjenu žalbenih navoda, Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske (dalje u tekstu: Sud) je utvrdio da presudom nisu na štetu okrivljenika povrijeđene odredbe materijalnog prekršajnog prava i da u predmetu nije nastupila zastara prekršajnog progona, kao i da nisu počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točke 6., 7., 9. i 10. Prekršajnog zakona, na što ovaj Sud pazi po službenoj dužnosti.
7. Međutim, u odnosu na djelo opisano u izreci pod točkom I. a), s obzirom da je nakon počinjenja djela stupio na snagu Zakon o mirovinskom osiguranju („Narodne novine“ broj: 96/25.) koji propisuje blažu kaznu za inkriminirani prekršaj od zakona koji je bio na snazi u vrijeme počinjenja djela, trebalo je po službenoj dužnosti u povodu žalbe okrivljenika primijeniti taj blaži propis i preinačiti pobijanu presudu u pravnoj oznaci i kazni odmjerenoj okrivljeniku za to djelo, budući da mu je za isto djelo prvostupanjski sud utvrdio kaznu u iznosu tada propisanog posebnog zakonskog minimuma, a imajući u vidu sada propisani opći zakonski minimum. Iz istih je razloga ovaj Sud postupio i u odnosu na djelo iz točke I. b) izreke, s obzirom da je nakon počinjenja djela stupio na snagu Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o minimalnoj plaći („Narodne novine“ broj: 152/24.), koji propisuje blažu kaznu, u eurima, za inkriminirani prekršaj, od zakona koji je bio na snazi u vrijeme počinjenja djela, koji je propisivao kazne u kunama, kao valuti koja je tada bila u upotrebi u RH, s time da je to djelo prvostupanjski sud i nepotpuno pravno označio, bez navođenja stavka 1. članka 10. predmetnog Zakona. Nadalje, u odnosu na djelo opisano pod točkom I. c) izreke, ovaj Sud nije mijenjao pravnu kvalifikaciju jer Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o radu („Narodne novine“ broj: 151/22.), koji je stupio na snagu nakon počinjenja prekršaja, nije blaži zakon u odnosu na okrivljenika.
8. U provedenom postupku nije počinjena bitna povreda odredaba prekršajnog postupka u sastavu i obrazlaganju presude, navedena i opisana u članku 195. stavku 1. točki 11. Prekršajnog zakona, kako to neosnovano ističe žalitelj jer, po ocjeni ovog suda, izreka pobijane presude razumljiva je, presuda sadrži razloge o odlučnim činjenicama te su isti jasni i nisu proturječni, odnosno prvostupanjski sud je dao relevantne i dostatno obrazložene razloge za krivnju okrivljenika, odnosno zašto ne prihvaća njegovu obranu kao vjerodostojnu te zašto prihvaća iskaze ispitanih svjedokinja, a s kojim razlozima se slaže i ovaj sud.
9. Neosnovano žalitelj ističe kako prvostupanjski sud svoju odluku temelji na izjavi svjedokinje ĆĐ, koja je dana u upravnom postupku pred tužiteljem, dok se presuda treba temeljiti samo na činjenicama i dokazima koji su izneseni na glavnoj raspravi, jer je prvostupanjski sud zapisnik o ispitivanju svjedoka prilikom inspekcijskog nadzora, na koji je uredno upozorena svjedokinja dala navedenu izjavu, pročitao na glavnoj raspravi.
10. Također, suprotno žalbenim navodima okrivljenika, činjenično stanje u provedenom postupku točno je i potpuno utvrđeno, na temelju provedenih dokaza, te je prvostupanjski sud, suprotno stavu koji žalitelj ističe u žalbi, i bez potrebe izvođenja daljnjih dokaza, imao dovoljno osnove za zaključak da su se u ponašanju okrivljenika stekla sva obilježja prekršaja koji mu se stavljaju na teret te ga je proglasio krivim i kaznio, a iznesenim žalbenim navodima, kojima okrivljenik u bitnom ponavlja navode svoje obrane, nije objektivno i argumentirano dovedena u sumnju pravilnost činjeničnog utvrđenja.
11. Razmatrajući odluku o kazni, s obzirom da prvostupanjski je sud okrivljeniku za sva počinjena djela utvrdio novčane kazne u visini tada propisanih posebnih zakonskih minimuma, primjereno prirodi i težini počinjenih prekršaja, stupnju prekršajne odgovornosti te svim okolnostima odlučnim za određivanje kazne, u smislu članka 36. Prekršajnog zakona, međutim da je u odnosu na djelo opisno pod točkom I. a) izreke naknadno, 1. srpnja 2025., stupio na snagu Zakon o mirovinskom osiguranju („Narodne novine“ broj: 96/25.) koji za isto djelo propisuje novčanu kaznu za fizičku osobu u iznosu od 130,00 do 1.320,00 eura, dakle blaži minimum kazne, ovaj je Sud okrivljeniku za to djelo, primjenjujući blaži zakon po službenoj dužnosti, utvrdio novčanu kaznu u iznosu sada propisanog posebnog zakonskog minimuma za novu kategoriju počinitelja, obveznika doprinosa fizičku osobu. Nadalje, u odnosu na djelo opisano pod točkom I. b) izreke ovaj je Sud okrivljeniku također utvrdio novčanu kaznu u iznosu sada propisanog posebnog minimuma, imajući u vidu da je sada propisan nešto blaži minimum u eurima. Nadalje, budući da iz stanja spisa ne proizlazi da je okrivljenik kažnjavan, što mu je i prvostupanjski sud cijenio kao olakotnu okolnost, te s obzirom na protek vremena od počinjenih prekršaja, ovaj sud je okrivljeniku ublažio i novčanu kaznu za prekršaj opisan pod točkom I. c) izreke, imajući u vidu intenciju zakonodavca da se prilikom konverzije iz kune u euro propisuju nešto blaže kazne u eurima od onih koje su bile propisane u kunama. U skladu s člankom 152. Prekršajnog zakona, ako okrivljenik, u roku koji je određen za plaćanje kazne, plati dvije trećine izrečene novčane kazne, ista će se smatrati u cijelosti plaćenom.
12. Slijedom navedenog, ovaj Sud tako utvrđene pojedinačne novčane kazne, odnosno ukupno izrečenu novčanu kaznu, smatra razmjernima prirodi i težini počinjenih prekršaja, stupnju odgovornosti okrivljenika, kao i ostalim okolnostima odlučnim za odmjeravanje kazne te da će se izrečenom kaznom postići svrha kažnjavanja iz članka 32. Prekršajnog zakona.
13. Budući da je ovaj Sud donio odluku kojom je pravomoćno utvrđena prekršajna odgovornost okrivljenika, na temelju članka 139. stavka 5., u svezi s člankom 138. stavkom 2. točkom 3.c) Prekršajnog zakona, nastala je i obveza podmirivanja paušalnog iznosa troškova prekršajnog postupka, koji su nastali u povodu žalbe okrivljenika na ovom Sudu, s time da je visina paušalnog iznosa određena sukladno složenosti i trajanju prekršajnog postupka.
14. Slijedom svega navedenog, odlučeno je kao u izreci.
U Zagrebu 2. srpnja 2025.
Zapisničarka:
Predsjednica vijeća:
Ivana Vorel Mikša, v.r.
Jasna Momirović, v.r.
Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Čakovcu u 5 otpravaka: za spis, okrivljenika, braniteljicu i tužitelja.
