Republika Hrvatska

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Broj: Ppž-10306/2024

Zagreb

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Goranke Ratković, predsjednice vijeća, te Gordane Korotaj i Roberta Završkog, članova vijeća, uz sudjelovanje sudske savjetnice Nikoline Maretić, zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okr. RJ, zbog prekršaja iz čl. 22. st. 2. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine“, broj 70/17., 126/19., 84/21., 114/22. i 36/24.), odlučujući o žalbi okrivljenika, podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Čakovcu od 31. listopada 2024., broj: Pp-130/2024-23, u sjednici vijeća održanoj 2. srpnja 2025.,

r i j e š i o  j e

I. U povodu žalbe okr. RJ, a po službenoj dužnosti, ukida se pobijana prvostupanjska presuda te se predmet dostavlja prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

II. Uslijed odluke pod I., žalba okr. RJ je bespredmetna.

Obrazloženje

1. Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Čakovcu od 31. listopada 2024., broj: Pp-130/2024-23, okr. RJ je proglašen krivim da je, na način činjenično opisan u izreci pobijane presude, počinio prekršaj iz čl. 22. st. 2. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, za koji mu je izrečena kazna zatvora 30 dana, u koju se uračunava lišenje slobode 9. siječnja 2024. kao jedan dan zatvora, i na temelju čl. 44. st. 1. i 2. Prekršajnog zakona, primijenjena uvjetna osuda na način da se preostali dio izrečene kazne zatvora neće izvršiti ako okrivljenik u roku šest mjeseci ne počini jedan ili više prekršaja za koji mu bude izrečena ista ili teža kazna od izrečene uvjetnom osudom. U odnosu na troškove prekršajnog postupka, odlučeno je da se okrivljenik oslobađa obveze naknade istih.

2. Protiv te presude, žalbu je pravodobno podnio okrivljenik osobno, ne naznačujući žalbenu osnovu, no iz sadržaja žalbe proizlazi da se žali zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja. Predlaže da se žalba prihvati.

3. Žalba je bespredmetna.

4. Ispitivanjem prvostupanjske presude, u povodu podnesene žalbe, a po službenoj dužnosti, u smislu čl. 202. st. 1. Prekršajnog zakona, ovaj sud je utvrdio da je počinjena apsolutno bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. t. 10. Prekršajnog zakona, jer se pobijana presuda temelji na nezakonitom dokazu.

5. Iz obrazloženja pobijane presude proizlazi da je prvostupanjski sud odluku temeljio na iskazu svjedoka LJ, okrivljenikovog polubrata, koji je, prema čl. 285. st. 1. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“, broj 152/08., 76/09., 80/11., 121/11. – pročišćeni tekst, 91/12. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19., 80/22. i 36/24.), oslobođen dužnosti svjedočenja.

6. Uvidom u zapisnik od 15. srpnja 2024., utvrđeno je da je svjedok LJ, koji uživa blagodat nesvjedočenja, ispitan bez potpunog prethodnog upozorenja u smislu čl. 285. st. 3. Zakona o kaznenom postupku. Navedena odredba propisuje da je tijelo koje vodi postupak dužno osobe koje su oslobođene obveze svjedočenja, a o tome se ovdje radi, prije njihova ispitivanja, upozoriti da ne moraju svjedočiti te da će se njihov iskaz, ako odluče svjedočiti, bez obzira na njihovu kasniju odluku, moći koristiti kao dokaz. Također je propisano da se navedena upozorenja i odgovori unose u zapisnik. Kako to proizlazi iz zapisnika od 15. srpnja 2024., sud je svjedoka LJ upozorio po općim upozorenjima, jednakim za sve svjedoke te ga je upozorio na blagodat nesvjedočenja kojeg prava se okrivljenik odrekao, ali ga je propustio upozoriti da će se njegov iskaz, ako odluči svjedočiti, bez obzira na njegovu kasniju odluku, moći koristiti kao dokaz, a što je bio dužan učiniti.

7. Istina, prvostupanjski sud je svjedoka LJ ispitao i na glavnoj raspravi 28. listopada 2024., kada ga je pravilno upozorio po svim upozorenjima iz čl. 285. st. 3. Zakona o kaznenom postupku i unio odgovore svjedoka na sva upozorenja koja su mu dana. Međutim, svjedok LJ tada nije iznosio novi iskaz nego je rekao da ostaje u cijelosti kod iskaza koji je dao 15. srpnja 2024. (koji je nezakonit iz prethodno navedenih razloga) i da nema ništa za dodati, a koji iskaz (nezakoniti) je prvostupanjski sud na toj glavnoj raspravi i pročitao. Na taj način, unatoč tome što je prilikom drugog ispitivanja svjedok pravilno i potpuno upozoren, u dokazni materijal je unesen njegov nezakonit iskaz od 15. srpnja 2024., koji je prvostupanjski sud reproducirao u presudi i na njemu temeljio odluku o krivnji okr. RJ.

8. Prema odredbi čl. 300. st. 1. t. 3. Zakona o kaznenom postupku, iskaz svjedoka se ne može upotrijebiti kao dokaz u postupku ako upozorenja iz čl. 285. st. 3. Zakona o kaznenom postupku i odricanje nisu ubilježena u zapisnik. Radi se o imperativnoj normi koja se odnosi na sva upozorenja sadržana u čl. 285. st. 3. Zakona o kaznenom postupku i koja ne trpi druge izuzetke osim onog propisanog u čl. 285. st. 6. tog Zakona, o čemu se u konkretnom slučaju ne radi.

9. Bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. t. 10. Prekršajnog zakona postoji ako se presuda temelji na dokazu iz čl. 90. Prekršajnog zakona, pri čemu treba naglasiti da „utemeljiti“ presudu znači da je sud, slobodnom ocjenom tog dokaza, ocjenjujući taj dokaz u zajedništvu s drugim, zakonitim dokazima, utvrdio činjenično stanje na kojem je utemeljio svoju odluku. A to upravo čini prvostupanjski sud u ovom prekršajnom postupku kada koristi iskaz svjedoka LJ te ga u obrazloženju presude ocjenjuje i analizira, uspoređuje s drugim dokazima izvedenim u postupku i na taj način utvrđuje činjenično stanje i donosi zaključak o krivnji okr. RJ.

10. Prema tome, na opisani način je ostvarena bitna povredu odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. t. 10. Prekršajnog zakona, zbog čega je prvostupanjsku presudu trebalo ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

11. U ponovnom suđenju, prvostupanjski sud će na zakonit način provesti do sada izvedene dokaze, provesti možebitne dokaze za koje se ukaže potreba nužnosti izvođenja te će na temelju provedenih dokaza donijeti novu, na zakonu osnovanu, odluku.

12. Stoga je, na temelju čl. 206. st. 1. Prekršajnog zakona, riješeno kao u izreci ovog rješenja.

Zagreb, 2. srpnja 2025.

Zapisničarka:

Predsjednica vijeća:

Nikolina Maretić, v.r.

Goranka Ratković, v.r.

Rješenje se dostavlja Općinskom sudu u Čakovcu u 4 ovjerena prijepisa za spis, okrivljenika, žrtvu nasilja i tužitelja.