Republika Hrvatska
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Broj: Ppž-4812/2025
Zagreb
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Goranke Ratković, predsjednice vijeća, te Gordane Korotaj i Roberta Završkog, članova vijeća, uz sudjelovanje sudske savjetnice Nikoline Maretić, zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okr. DS, zbog prekršaja iz čl. 39.a st. 1. t. 5. Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima („Narodne novine“, broj 117/03., 71/06., 43/09., 34/11. i 114/22.), odlučujući o žalbi okrivljenika, podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Đakovu od 15. travnja 2025., broj: Pp-1185/2024-6, u sjednici vijeća održanoj 2. srpnja 2025.,
r i j e š i o j e
Prihvaćanjem žalbe okr. DS i u povodu te žalbe a po službenoj dužnosti, ukida se pobijana prvostupanjska presuda te se predmet dostavlja prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
Obrazloženje
1. Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Đakovu od 15. travnja 2025., broj: Pp-1185/2024-6, okr. DS je proglašen krivim da je, na način činjenično opisan u izreci pobijane presude, počinio prekršaj iz čl. 39.a st. 1. t. 5. Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima, za koji mu je izrečena novčana kazna 660,00 eura, u koju se lišenje slobode 29. rujna 2024. uračunava kao 39,82 eura pa je okrivljeniku preostala novčana kazna 620,18 eura, koju je dužan platiti u roku 30 dana od pravomoćnosti presude, uz pogodnost plaćanja dvije trećine preostalog dijela izrečene novčane kazne.
1.1. Istom presudom, na temelju čl. 32. st. 1. Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima, izrečena je zaštitna mjera zabrane prisustvovanja na športskim natjecanjima nogometnog kluba NAŠK Našice na području Republike Hrvatske s obvezom javljanja u policijsku postaju u trajanju godinu dana, dok je u odnosu na troškove prekršajnog postupka odlučeno da je okrivljenik obvezan naknaditi 50,00 eura.
2. Protiv te presude, žalbu je pravodobno podnio okrivljenik putem branitelja iz Odvjetničkog društva Volić, Ružička & Cabadaj Cafuta d.o.o. Garešnica zbog svih žalbenih osnova. Predlaže da se pobijana presuda ukine u odluci o kazni i izrečenoj zaštitnoj mjeri i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje odnosno podredno da se izmijeni u smislu žalbenih razloga.
3. Žalba je osnovana.
4. U pravu je okrivljenik kada u žalbi tvrdi da je počinjena bitna povreda odredaba prekršajnog postupka navodeći da iz obrazloženja nije jasno na koje djelo se odnosi njegova ranija osuđivanost koja mu je cijenjena kao otegotna kod odmjeravanja vrste i visine kazne. Time, iako to u žalbi nije izrijekom navedeno, okrivljenik očigledno smatra da je počinjena bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. t. 11. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.). Prvostupanjski sud je, doista, kako se to tvrdi u žalbi, okrivljeniku cijenio kao otegotnu okolnost njegovu raniju osuđivanost presudom Općinskog suda u Crikvenici broj Pp-695/2021, pri čemu nije naveo za koje djelo je okrivljenik proglašen krivim tom presudom odnosno smatra li da okolnost ranije osuđivanosti okrivljenika treba cijeniti otegotnom bez obzira o kojem se prekršaju radi. Kod odmjeravanja vrste i visine prekršajnopravne sankcije važno je odnosi li se prijašnja osuđivanost na istovrsne prekršaje, jer specijalno povratništvo je u pravilu otegotna okolnost, dok prijašnja osuđivanost za posve nepovezana djela ne mora nužno biti otegotno, nego tek kada nedvosmisleno upućuje na obrazac društveno neprihvatljivog ponašanja okrivljenika.
5. Bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. t. 11. Prekršajnog zakona počinjena je i prilikom izricanja zaštitne mjere, jer prvostupanjski sud nije iznio ni jedan jedini razlog zbog kojeg smatra da ima osnove za izricanje zaštitne mjere iz čl. 32. st. 1. t. 1. Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima, nego je samo iznio konstataciju da je okrivljeniku izrečena predmetna zaštitna mjera (odlomak 7.). Obrazloženje prvostupanjske odluke o izricanju zaštitne mjere mora sadržavati razloge na temelju kojih sud zaključuje o ispunjenju nekog od nužnih zakonskih uvjeta za izricanje iste, kao i kojim se razlozima rukovodio kod odlučivanja o njenoj duljini trajanja. Imajući na umu da izricanje predmetne zaštitne mjere nije obligatorno, odluka prvostupanjskog suda o njenom izricanju mora biti valjano i dostatno obrazložena, kako bi se mogla ispitati, što je u pobijanoj presudi potpuno izostalo. Ovo tim više što je prvostupanjski sud izrekao zaštitnu mjeru koja se odnosi na sve selekcije nogometnog kluba NAŠK Našice, a okrivljenik je proglašen krivim da je prekršaj počinio na nogometnoj utakmici početnika U-11 pa je odluku o izricanju zaštitne mjere trebalo dodatno obrazložiti i u tom smislu.
6. Prvostupanjska presuda nema razloga o odlučnim činjenicama ni u dijelu obrazlaganja krivnje okr. DS jer je prvostupanjski sud (odlomak 3.) samo nabrojao dokaze na temelju kojih je donio odluku o krivnji, bez ikakve analize izvedenih dokaza i njihove ocjene kako pojedinačno tako i u njihovoj međusobnoj vezi, osim što je bez ikakve analize i bez iznošenja ijednog razloga samo konstatirao da je obranu okrivljenika smatrao priznanjem. Iako Prekršajni zakon ne određuje jasna i formalna dokazna pravila, već isti, sukladno čl. 88. st. 2. Prekršajnog zakona, propisuje da sud slobodno cijeni dokaze i postojanje ili nepostojanje činjenica, pri čemu nije vezan nikakvim dokaznim pravilima, sud uvijek mora dati razloge zbog kojih je, na temelju slobodne ocjene dokaza, uzeo neku činjenicu dokazanom, a koji razlozi moraju imati podlogu u općim načelima ljudskog mišljenja, logici i općeprihvaćenim društvenim i pravnim načelima i standardima. Samo nabrajanje provedenih radnji u postupku bez detaljne analize istih, upućuje na arbitrarnost u postupanju suda i ne može dovesti do pravilne i zakonite odluke o krivnji, jer je prvenstvena zadaća prvostupanjskog suda da analitički cijeni provedene dokaze, kako one koji idu u korist okrivljenika, tako i one na njegovu štetu te da, u skladu s tim, da valjane razloge za svoju odluku, a što je u pobijanoj presudi izostalo i imalo za posljedicu bitnu povredu odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. t. 11. Prekršajnog zakona.
7. Ispitivanjem prvostupanjske presude, u povodu podnesene žalbe a po službenoj dužnosti u smislu čl. 202. st. 1. Prekršajnog zakona, ovaj sud je utvrdio da je počinjena apsolutno bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. t. 10. Prekršajnog zakona, jer se pobijana presuda temelji na nezakonitom dokazu – obrani okr. FS koja je nezakonita u smislu čl. 90. st. 2. t. 2. Prekršajnog zakona. Naime, sukladno čl. 172. st. 2. Prekršajnog zakona, kada se okrivljenik prvi put ispituje zbog prekršaja za koji je alternativno propisana kazna zatvora, o čemu se radi u ovom prekršajnom postupku, ili kada je u smislu čl. 134. toga Zakona uhićen i doveden pred sud, sudac ga je dužan upozoriti o pravu na branitelja, a očitovanje okrivljenika o branitelju unijet će se u zapisnik. Stavkom 4. istog članka propisano je da se, ako je postupljeno protivno st. 2. tog članka, na iskazu okrivljenika ne može utemeljiti osuđujuća presuda.
8. Iz zapisnika o glavnoj raspravi od 15. travnja 2025., kada je okr. DS prvi put ispitan u ovom prekršajnom postupku, a stavlja mu se na teret počinjenje prekršaja iz čl. 39.a st. 1. t. 5. Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima za koji je alternativno propisana kazna zatvora, razvidno je da je okrivljenik upozoren o pravu na branitelja sukladno čl. 172. st. 2. Prekršajnog zakona, ali njegovo očitovanje o pravu na branitelja nije uneseno u zapisnik. Odredba čl. 172. st. 4. Prekršajnog zakona izričito propisuje da se na iskazu okrivljenika ne može utemeljiti sudska odluka ako je postupljeno protivno st. 2. toga članka. Iz navedenog razloga, obrana okr. DS koju je dao 15. travnja 2025. je nezakonit dokaz.
9. Slijedom svega navedenog, prvostupanjsku presudu je trebalo ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje. U ponovnom suđenju, prvostupanjski sud će na zakonit način provesti do sada izvedene dokaze, provesti možebitne dokaze za koje se ukaže potreba nužnosti izvođenja te će na temelju provedenih dokaza donijeti novu, na zakonu osnovanu, odluku.
10. Stoga je, na temelju čl. 206. st. 1. Prekršajnog zakona, riješeno kao u izreci ovog rješenja.
Zagreb, 2. srpnja 2025.
Zapisničarka:
Predsjednica vijeća:
Nikolina Maretić, v.r.
Goranka Ratković, v.r.
Rješenje se dostavlja Općinskom sudu u Đakovu u 4 otpravka za spis, okrivljenika, branitelja i tužitelja.
