Republika Hrvatska

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Broj: Ppž-4445/2025

Zagreb

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Goranke Ratković, predsjednice vijeća te Gordane Korotaj i Roberta Završkog, članova vijeća, uz sudjelovanje sudske savjetnice Nikoline Maretić, zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okr. HT, zbog prekršaja iz čl. 22. st. 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine“, broj 70/17., 126/19., 84/21., 114/22. i 36/24.), odlučujući o žalbi okrivljenika, podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Gospiću, Stalne službe u Otočcu od 4. travnja 2025., broj Pp-500/2025-10, u sjednici vijeća održanoj 2. srpnja 2025.,

r i j e š i o  j e

Prihvaća se žalba okr. HT, ukida se pobijana prvostupanjska presuda te se predmet dostavlja prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

Obrazloženje

1. Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Gospiću, Stalne službe u Otočcu od 4. travnja 2025., broj Pp-500/2025-10, okr. HT je proglašen krivim da je, na način činjenično opisan u izreci pobijane presude, počinio prekršaj iz čl. 22. st. 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, za koji mu je izrečena novčana kazna 900,00 eura, u koju se lišenje slobode 22. ožujka 2025. uračunava kao 39,82 eura, pa je okrivljeniku preostala novčana kazna 860,18 eura, koju je dužan platiti u roku 15 dana po pravomoćnosti presude, uz pogodnost plaćanja dvije trećine preostalog dijela izrečene novčane kazne.

1.2. Istom presudom, na temelju čl. 16. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji okrivljeniku je izrečena zaštitna mjera zabrane približavanja žrtvi nasilja – bivšoj partnerici u intimnoj vezi PT na 100 metara kao i zabrana uznemiravanja ili uhođenja žrtve, na području Republike Hrvatske, u trajanju četiri mjeseca. U trajanje izrečene zaštitne mjere uračunava se vrijeme trajanja mjere opreza.

1.3. U odnosu na troškove prekršajnog postupka, odlučeno je da je okrivljenik obvezan naknaditi 60,00 eura.

2. Protiv te presude, žalbu je podnio okrivljenik, putem branitelja odvjetnika Damira Brguljana, naznačujući u uvodu žalbe da se žali iz svih žalbenih razloga. Predlaže da se donese oslobađajuća presuda.

3. Žalba je osnovana.

4. Razmotrivši predmet i navode žalbe, Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, utvrdio je da okrivljenik osnovano pobija prvostupanjsku presudu zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja.

5. Pobijanom presudom okrivljenik je proglašen krivim da je počinio prekršaj psihičkog nasilja u obitelji prema bivšoj partnerici u intimnoj vezi PT na način da ju je vrijeđao riječima „kurvo, droljo, ti si lopov“. Optužbom je, osim navedenih izričaja, okrivljeniku bilo stavljeno na teret da ju je vrijeđao još i riječima „jebem ti mater“, a bile su mu stavljene na teret i radnje tjelesnog nasilja u obitelji („fizički nasrće na istu na način da je hvata za vrat i ruši na pod“), koje dijelove optužbe je prvostupanjski sud ispustio iz činjeničnog opisa prekršaja.

6. Okrivljenik je obranu iznosio dva puta (22. ožujka 2025. u PP Gospić i istog dana na prvostupanjskom sudu) i oba puta je izričito poricao da bi počinio radnje tjelesnog nasilja te je izričito poricao da bi PT rekao „kurvo“ i „jebem ti mater“, a priznao je da joj je rekao da je „drolja“ i da je „lopov“. Dio obrane kojim okrivljenik ne priznaje da je inkriminirane prilike PT nazvao „droljom“ prvostupanjski sud smatra neuvjerljivom i neživotnom „s obzirom da su pojmovi kurva i drolja istoznačni“. Takav način zaključivanja je, po ocjeni ovog suda, jednostran jer prvostupanjski sud nije naveo ni jedan razuman i životno logičan razlog odnosno motiv koji bi imao okrivljenik da prizna jedan pojam i već time sam sebe inkriminira a ne prizna i drugi pojam koji je istoznačnica. Dakle, činjenica da su pojmovi “kurva“ i „drolja“ istoznačnice u situaciji kada je okrivljenik priznao da je rekao samo jedan od tih pojmova a ne i drugi, ne dovodi isključivo do zaključka koji navodi prvostupanjski sud, nego se može (a i trebalo bi) tumačiti i u korist okrivljenika. Pritom se napominje da svjedokinja PT, u iskazu koji je dala u PP Gospić, dakle neposredno nakon inkriminiranog događaja, nije teretila okrivljenika da joj je rekao „kurvo“.

7. Osim navedenog, ovaj sud zaključuje (jer u tom dijelu prvostupanjski sud ne daje razloge) da prvostupanjski sud vjeruje okrivljeniku u dijelu obrane kojim poriče da bi inkriminirane prilike rekao „jebem ti mater“, jer je vidljivo da je taj dio optužbe ispušten iz činjeničnog opisa djela unatoč tome što je svjedokinja PT, u iskazu koji je dala 22. ožujka 2025. u PP Gospić, teretila okrivljenika i za ove riječi.

8. Ocjenjujući iskaz svjedokinje žrtve nasilja PT, prvostupanjski sud navodi da ga je ocijenio „uvjerljivim, okolnosnim, jasnim i sigurnim, a svjedokinju osobom koja je iskazala određeno i objektivno, bez namjere da naudi okrivljeniku, pa joj je sud poklonio vjeru“. Jednako kao i okrivljenik, i svjedokinja PT je iskaz iznosila dva puta (22. ožujka 2025. u PP Gospić i 27. ožujka 2025. na prvostupanjskom sudu). Za razliku od obrane okrivljenika, koja se razlikuje jedino u nebitnoj okolnosti je li se novac iz omotnice rasuo po podu prije ili nakon što je PT rekao da je drolja i lopov, iskaz PT vrvi proturječnostima (okolnost načina ulaska okrivljenika u njen stan, riječi koje joj je okrivljenik uputio, opis tjelesnog napada, količina novaca koja je bila u omotnici ...), pri čemu se primjećuje da je njen iskaz na sudu višestruko nepovoljniji za okrivljenika u odnosu na iskaz koji je dala u PP Gospić jer su radnje okrivljenika i okolnosti cijelog događaja predimenzionirane u odnosu na opis koji je dala u iskazu u PP Gospić pa je nejasan zaključak prvostupanjskog suda da svjedokinja nema namjeru nauditi okrivljeniku. Tako svjedokinja način ulaska okrivljenika u njen stan na sudu opisuje nasilnim i protivnim njenoj volji što ne proizlazi iz iskaza koji je dala u PP Gospić. Osim toga, na sudu je navela da joj je okrivljenik rekao: „kurvo, droljo, ti si lopov, ubit ću te, sad ćeš ti vidjeti“ a u PP Gospić „kurvo, jebem ti mater, ti si lopov“, na sudu je navela da je u omotnici bilo 4.400,00 eura, a u PP Gospić da je bilo 1.950,00 eura, na sudu je navela da ju je okrivljenik lijevom rukom udario po desnom obrazu tako da je pala na tlo i sklupčala se u položaj fetusa a on ju je nastavio udarati po podlakticama i potkoljenicama te je navela da je ona prekrila lice rukama pa nije vidjela čime ju je udarao ali pretpostavlja da ju je udarao rukama, dok je u PP Gospić navela da je okrivljenik nasrnuo na nju, hvatajući je za vrat i rušeći je na pod. Po ocjeni ovog suda, iskaz koji toliko vrvi proturječnostima nikako ne može biti ocijenjen jasnim, sigurnim i uvjerljivim, kako je to naveo prvostupanjski sud, pri čemu se prvostupanjski sud nije očitovao na činjenicu da je 20 minuta nakon inkriminiranog događaja svjedokinji izmjereno 1,70 g/kg alkohola u organizmu. Istina, prvostupanjski sud je svjedokinju pozvao da se očituje u vezi različitog iskazivanja, no ista nije dala uvjerljive razloge niti je tim očitovanjem obuhvatila sve različitosti u svom iskazu.

9. Svakako valja istaknuti da svjedokinja PT u iskazu koji je dala u PP Gospić ni jednom riječju nije opisala da bi se, od izričaja koje joj je okrivljenik uputio, osjećala uznemireno ili da bi joj bilo povrijeđeno dostojanstvo, a što je odlučna okolnost za ispunjenje bića djela. U iskazu koji je dala na prvostupanjskom sudu također o tome ništa izravno ne iskazuje, no opisuje da je plakala i da su je susjedi zatekli uplakanu na podu, ali je i taj dio iskaza u suprotnosti s iskazom koji je dala u PP Gospić kada ove činjenice nije iznosila pa, imajući na umu da je cijeli njen iskaz koji je dala na prvostupanjskom sudu predimenzioniran u odnosu na činjenice koje je iznijela u PP Gospić, po ocjeni ovog suda, ne pruža dovoljan stupanj sigurnosti za zaključak o postojanju navedene odlučne činjenice. Tek na izravan upit prvostupanjskog suda „kako se osjećala zbog okrivljenikovog ponašanja“ svjedokinja je odgovorila da se osjećala „kao da je na dnu“ te da je bila „povrijeđena i uznemirena“, no ni iz pitanja niti iz odgovora nije jasno odnosi li se to na cjelokupno okrivljenikovo ponašanje, koje je prema optužbi i iskazu svjedokinje osim vrijeđanja obuhvaćalo i tjelesno nasilje, ili samo na dio njegovog ponašanja i koji dio. Pritom je svjedokinja izrijekom navela da je „prvenstveno policiju zvala zbog kaznenog djela krađe“.

10. Kod takvog stanja stvari, stanovište je ovog suda da prvostupanjski sud nije dovoljno kritički i savjesno ocijenio provedene dokaze u cilju pravilnog i točnog utvrđenja činjenica koje su od važnosti za donošenje zakonite odluke, zbog čega je prvostupanjsku presudu trebalo ukinuti i predmet vratiti na ponovno suđenje i odluku.

11. U ponovnom suđenju, prvostupanjski sud će, uvažavajući primjedbe dane u ovoj odluci, provesti sve već provedene dokaze, te će pravilnom i kritičnom analizom svih provedenih dokaza, donijeti novu, zakonitu odluku koju će u svemu valjano obrazložiti.

12. Slijedom navedenog, na temelju čl. 206. st. 1. Prekršajnog zakona, riješeno je kao u izreci ovog rješenja.

Zagreb, 2. srpnja 2025.

Zapisničarka:

Predsjednica vijeća:

Nikolina Maretić, v.r.

Goranka Ratković, v.r.

Rješenje se dostavlja Općinskom sudu u Gospiću u 5 ovjerenih prijepisa za spis, okrivljenika, branitelja, žrtvu nasilja i tužitelja.