Republika Hrvatska
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Broj: Ppž-5412/2025
Zagreb
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sutkinja, Jasne Momirović, predsjednice vijeća, te Katice Lučić i Ivane Bosnić-Kovačić, članica vijeća, uz sudjelovanje Ksenije Šupe Vukadinović u svojstvu više sudske savjetnice - specijalistice kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljenika pravne osobe SUNCE HOTELI d.d. i odgovorne osobe ŽK, zbog prekršaja iz članka 229. stavka 1. podstavka 17., 24. i 28. i stavka 2. i članka 228. stavka 1. podstavka 13. i 14. i stavka 2. Zakona o radu (Narodne novine, broj: 93/14, 127/17, 98/19), odlučujući o žalbi okrivljenika pravne osobe SUNCE HOTELI d.d. i odgovorne osobe ŽK koje brani Maja Čuljak, odvjetnica iz Zagreba, podnesenoj protiv presude Općinskog prekršajnog suda u Splitu, Stalne službe u Supetru od 11. ožujka 2025., broj: Pp-7534/2021, u sjednici održanoj 2. srpnja 2025.,
r i j e š i o j e
I Prihvaća se osnovanom žalba okrivljenika pravne osobe SUNCE HOTELI d.d. i odgovorne osobe ŽK u odnosu na okrivljenu pravnu osobu, a u povodu te žalbe i po službenoj dužnosti, te se ukida pobijana presuda i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovni postupak i odlučivanje.
II Uslijed odluke iz točke I, žalba okrivljenika pravne osobe SUNCE HOTELI d.d. i odgovorne osobe ŽK u odnosu na okrivljenu odgovornu osobu je bespredmetna.
Obrazloženje
1. Presudom Općinskog prekršajnog suda u Splitu, Stalne službe u Supetru od 11. ožujka 2025., broj: Pp-7534/2021, proglašeni su krivi okrivljenici pravna osoba SUNCE HOTELI d.d. i odgovorna osoba ŽK, zbog prekršaja iz članka 229. stavka 1. podstavka 17., 24. i 28. i stavka 2. i članka 228. stavka 1. podstavka 13. i 14. i stavka 2. Zakona o radu, a za koje su, uz primjenu članka 37. Prekršajnog zakona (Narodne novine, broj: 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22), kažnjeni novčanim kaznama i to pravna osoba u ukupnom iznosu od 5.200,00 eura, a odgovorna osoba u ukupnom iznosu od 516,00 eura.
2. Okrivljenici su obvezani na naknadu troška prekršajnog postupka i to svaki u iznosu od 20,00 eura.
3. Protiv navedene presude okrivljenici su podnijeli žalbu iz svih žalbenih razloga. Žalitelji ističu bitnu povredu odredaba prekršajnog postupka jer je izreka pobijene presude za novčanu kaznu koja je izrečena okrivljenoj pravnoj osobi nerazumljiva, budući nije razvidno za koje točno prekršaje se utvrđuje pojedinačna novčana kazna, s obzirom da nisu svi prekršaji jednako kažnjivi. Nadalje, žalitelji osporavaju pravilnost i potpunost utvrđenja činjeničnog stanja, zbog čega je došlo i do pogrešne primjene materijalno prekršajnog prava. Žalitelji predlažu ovom Sudu preinačiti pobijanu presudu i osloboditi ih optužbe, podredno, utvrđene novčane kazne znatno ublažiti.
4. Žalba je osnovana u odnosu na okrivljenu pravnu osobu, dok je u odnosu na okrivljenu odgovornu osobu bespredmetna.
5. Ispitujući prvostupanjsku presudu po službenoj dužnosti, u smislu članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona i u okviru žalbenih navoda okrivljenika, ovaj Sud je utvrdio da je u postupku počinjena bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točke 10. Prekršajnog zakona, jer se rješenje o prekršaju temelji na nezakonitom dokazu.
6. Odredbom članka 90. stavka 1. Prekršajnog zakona propisano je da se sudske odluke ne mogu utemeljiti na dokazima pribavljenim na nezakonit način (nezakoniti dokazi), te je odredbom članka 90. stavka 2. točke 2. cit. Zakona propisano da su nezakoniti dokazi oni koji su pribavljeni povredom odredaba prekršajnog postupka i koji su izričito predviđeni ovim Zakonom te drugi dokazi za koje se iz njih saznalo.
7. U tijeku postupka okrivljenici su pred prvostupanjskim sudom porekli počinjenje prekršaja, te je u dokaznom postupku između ostalih dokaza, proveden i dokaz ispitivanja u svojstvu svjedokinje voditeljice službe ĐK.
8. Prvostupanjski sud svoju odluku o krivnji okrivljenika temelji između ostalih dokaza i na iskazu svjedokinje ĐK danom na zapisnik o glavnoj raspravi od 6. ožujka 2025., koja je između ostalog, iskazivala i što su joj prilikom inspekcijskog nadzora izjavili direktor okrivljene pravne osobe IK, te šef kuhinje KK, u odnosu na rad dviju maloljetnica ĆK i SK, te je tako iz izjava tih ispitanih svjedoka utvrdila da su maloljetne radnice radile prekovremeno, da im je određivan raspored rada duži od 8 sata u tijeku razdoblja od 24 sata, da je utvrđen noćni rad maloljetnica, da im nije omogućen dnevni odmor u trajanju ode 12 sati neprekidno, kao i da im nije omogućen tjedni odmor od najmanje 48 sati.
9. Iz zapisnika o obavljenom inspekcijskom nadzoru od 15. srpnja 2021., koji sadrži izjave navedenih svjedoka, proizlazi da svjedoci nisu propisno upozoreni. Odredbom članka 173. stavka 1. Prekršajnog zakona propisano je da će se pri ispitivanju svjedoka i vještaka u prekršajnom postupku primjenjivati smisleno odredbe koje važe u Zakonu o kaznenom postupku za ispitivanje svjedoka i vještaka, osim ako ovim Zakonom nije što drukčije određeno (članak 166. stavak 2. - odnosi se na stegovno kažnjavanje, članak 167. stavak 7. - odnosi se na izvan raspravno ispitivanje svjedoka i članak 168. stavak 2. - odnosi se na ne dolazak uredno pozvanog svjedoka na raspravu). Stoga je u tijeku postupka prvostupanjsko tijelo državne uprave koje vodi prekršajni postupak prije ispitivanja svjedoke trebalo pravilno upozoriti u skladu sa člankom 288. stavkom 3. Zakona o kaznenom postupku (Narodne novine, broj: 152/08, 76/09, 80/11, 91/12, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19) i navedena upozorenja unijeti u zapisnik, da su kao svjedoci dužni govoriti istinu, da ne smiju ništa prešutjeti i da je davanje lažnog iskaza kazneno djelo, te također da nisu dužni odgovarati na pojedina pitanja ako je vjerojatno da bi izložili sebe ili svog bliskog rođaka teškoj sramoti, znatnoj materijalnoj šteti ili kaznenom progonu, dakle, pitanja iz članka 286. stavka 1. Zakona o kaznenom postupku. Stoga, s obzirom da je prvostupanjsko tijelo državne uprave koje vodi prekršajni postupak propustilo pravilno i zakonito upozoriti navedene svjedoke i u zapisnik pravilno i zakonito unijeti navedena upozorenja, radi se o nezakonitom dokazu u skladu s odredbom članka 300. stavka 1. točke 5. Zakona o kaznenom postupku u kojoj je izričito propisano da se zapisnik bez konstatiranih upozorenja u odnosu na svjedoke ne može koristi kao dokaz u postupku, odnosno da predstavlja nezakoniti dokaz.
10. Kako je svjedokinja ĐK u svom iskazu svjedočila o tome što su joj prilikom nadzora izjavili navedeni svjedoci, a koji na zapisnik na kojem su uzete njihove izjave nisu bili propisno upozoreni, to se radi o dokazu koji je izveden iz dokaza koji je pribavljen na nezakonit način, pa samim time i iskaz navedene svjedokinje u odnosu na rad dviju maloljetnica, kao i zapisnik o inspekcijskom nadzoru koji sadrži te izjave svjedoka, predstavljaju nezakonite dokaze. Ovdje se napominje kako je nakon danog iskaza svjedokinje ĐK, prvostupanjski sud izdvojio kao nezakonite dokaze zapisnike o inspekcijskim nadzorima, između ostalih i zapisnik od 15. srpnja 2021., međutim, nije izdvojen iskaz svjedokinje u dijelu u kojem navodi što je utvrdila iz iskaza svjedoka IK, te MK. Stoga se na iskazu svjedokinje ĐK presuda nije smjela temeljiti.
11. Razmatrajući nadalje žalbu okrivljenika, ovaj Sud je utvrdio da je počinjena i bitna povreda postupka iz članka 195. stavka 1. točke 11. Prekršajnog zakona, jer je izreka pobijane presude za novčanu kaznu koja je izrečena okrivljenoj pravnoj osobi nerazumljiva, a što osnovano ističu žalitelji.
12. Naime, utvrđujući novčane kazne okrivljenicima za prekršaje navedene u izreci pod točkama a), b), c), d) i e), prvostupanjski sud je za okrivljenu odgovornu osobu naznačio da su za prekršaje iz točke a), b) i c) utvrđene u iznosima od po 132,00 eura, a za prekršaje iz točke d) i e) u iznosima od po 60,00 eura, no međutim, kod utvrđivanja novčanih kazni za okrivljenu pravnu osobu nije naznačio na koje prekršaje se odnosi „novčana kazna u iznosu od po 1.040,00 eura“, pa je tako izreka te kazne nerazumljiva i ne da se ispitati.
13. Zbog navedenog, na temelju odredbe članka 206. stavka 1. Prekršajnog zakona, valjalo je djelomično prihvatiti osnovanom žalbu okrivljenika u odnosu na okrivljenu pravnu osobu, a u povode te žalbe i po službenoj dužnosti, te ukinuti prvostupanjsku presudu i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovni postupak i odlučivanje, koji će cijeneći razloge ovog rješenja otkloniti istaknute bitne povrede odredaba prekršajnog postupka.
14. Iz navedenih razloga, riješeno je kao u izreci.
U Zagrebu, 2. srpnja 2025.
Zapisničarka:
Predsjednica vijeća:
Ksenija Šupe Vukadinović v.r.
Jasna Momirović v.r.
Rješenje se dostavlja Općinskom prekršajnom sudu u Splitu u 7 otpravaka: za spis, okrivljenike, braniteljicu i tužitelja.
