REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Rev-211/2024-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Pajalića predsjednika vijeća, mr. sc. Dražena Jakovine člana vijeća i suca izvjestitelja, mr. sc. Igora Periše člana vijeća, Josipa Turkalja člana vijeća i Darka Milkovića člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja VODOVOD I ODVODNJA d.o.o., OIB 26251326399, Šibenik, Kralja Zvonimira 50, kojeg zastupa punomoćnik Marko Mijat, odvjetnik u Vodicama, Obala I. J. Cota 27, protiv tuženika IVANAL d.o.o., OIB 42070251592, Šibenik, Gorička 19, kojeg zastupaju punomoćnici, odvjetnici iz Zajedničkog odvjetničkog ureda Matković i Bezjak iz Rijeke, Zagrebačka 5/I, radi činidbe, odlučujući o reviziji tuženika protiv presude Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-808/2023-2 od 14. ožujka 2023., kojom je preinačena presuda Trgovačkog suda u Zadru poslovni broj P-147/2017-65 od 21. prosinca 2022., u sjednici održanoj 2. srpnja 2025.,

r i j e š i o  j e:

I. Prihvaća se revizija tužitelja i ukida se presuda Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-808/2023-2 od 14. ožujka 2023. i predmet se vraća istom sudu drugog stupnja na ponovno suđenje.

II. O troškovima povodom revizije odlučit će se konačnom odlukom.

Obrazloženje

1. Pobijanom presudom suda drugog stupnja preinačena je prvostupanjska presuda te je odbijen tužbeni zahtjev tužitelja koji glas:

„I. Nalaže se tuženiku IVANAL d.o.o., OIB:42070251592, Šibenik, Gorička 19, otkloniti izvor opasnosti za vodocrpilište "[adresa] položeno na zkč. br. [katastarska čestica] zgr., [katastarska čestica] zgr., [katastarska čestica] zgr., te dijelovima [katastarska čestica] sve k. o. [katastarska općina], te izvorište "[adresa] položeno na dijelu [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], sve označeno na Skici sa uklopom katastarskog plana u digitalni ortofoto snimak (Skica br.2) vještaka Pjera Sladoljeva, na način da:

- ukloni odloženi otpadni materijal od prerade boksita i recikliranja aluminija u II. zoni i rubno u I. zoni sanitarne zaštite izvorišta [adresa] vrelo položen na [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina],

- poduzme radnje i osigura vodonepropusnost spremnika ugljikovodika sa pripadajućom tankvanom u II. zoni sanitarne zaštite, položenog na [katastarska čestica] zgr. i dijelu zkč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], te retencijskog bazena u I. zoni sanitarne zaštite položenog na [katastarska čestica] zgr. i dijelu zkč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], te

- ogradi i osigura nadzor nad područjem I. zone sanitarne zaštite položenom na zk.č.br. [katastarska čestica] zgr. i dijelu zkč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], te područjem II. zone sanitarne zaštite položenom na zk.č.br. [katastarska čestica] zgr., dijelu zk.č.br. [katastarska čestica] i [katastarska čestica], na način da se na navedenom području onemogući pristup nepoznatim i neovlaštenim osobama, sve označeno na Skici sa uklopom katastarskog plana u digitalni ortofoto snimak (Skica br.1) vještaka Pjera Sladoljeva.

II. Nalaže se tuženiku naknaditi tužitelju parnični trošak u iznosu od 43.770,00 kn/ 5.809,28 Eur.“

Nadalje, tužitelju je naloženo da tuženiku naknadi parnične troškove od 4.131,00 €.

2. Protiv presude suda drugog stupnja reviziju dopuštenu rješenjem ovoga suda Revd 3005/2023-2 od 17. listopada 2023. podnosi tuženik pozivom na čl. 382. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novineˮ, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 - dalje: ZPP) zbog pravnog pitanja:

„Čini li drugostupanjski sud bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. u vezi čl. 8. ZPP-a i povredu iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a, kada postupajući po ovlaštenju iz čl. 373. ZPP-a, preinači prvostupanjsku presudu, a da pritom nije ocijenio sve dokaze u spisu predmeta, posebno dokaz na kojem je prvostupanjski sud temeljio presudu, niti je obrazložio zbog čega navedeni dokaz ne prihvaća?

Postoji li obveza uklanjanja izvora opasnosti, u smislu čl. 1047. Zakona o obveznim odnosima, kada postoji potencijalni izvor opasnosti i izvjesnost nastanka štete ili tek u trenutku kada nastupi šteta uzročno povezana s izvorom opasnosti?“

3. Prethodno citiranim rješenjem dopušteno je podnošenje revizije uz obrazloženje da pobijana drugostupanjska presuda odstupa od pravnih shvaćanja revizijskog suda (Rev 1256/2021 od 16. studenoga 2021., Rev 2351/1982 i Rev 1884/1986).

4. Predlaže da se revizija prihvati i pobijana presuda preinači uz naknadu parničnih troškova, podredno da se pobijana drugostupanjska presuda ukine i predmet vrati sudu drugog stupnja na ponovo odlučivanje.

5. Odgovorom na reviziju tužitelj osporava navode tuženika i predlaže da se revizija odbije.

6. Revizija je osnovana.

7. Pobijana presuda je temeljem čl. 391. st. 3. ZPP ispitana samo u dijelu u kojem je revizija dopuštena i samo zbog pitanja iz čl. 385.a ovoga Zakona zbog kojeg je dopuštena.

8. Predmet spora je zahtjev tužitelja za uklanjanjem izvora opasnosti za vodocrpilišta uklanjanjem odloženog otpadnog materijala, poduzimanjem radnji i osiguranjem nepropusnost spremnika ugljikovodika, ograđivanjem i osiguranjem nadzora nad područjem sanitarne zaštite na način da onemogući pristup nepoznatim i neovlaštenim osobama na nekretninama označeno prema skici mjerničkog vještaka kako je to detaljno navedeno u petitu tužbenog zahtjeva.

9. Pobijanom presudom suda drugog stupnja izraženo je pravno shvaćanje prema kojem za osnovanost tužbenog zahtjeva temeljnog na čl. 1047. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“, broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 145/23, 155/23, dalje: ZOO) nije dostatno postojanje izvora opasnosti iz kojeg prijeti nastanak veće štete.

10. Prema obrazloženju pobija odluke proizlazi da je sud prvog stupnja odluku o osnovanosti tužbenog zahtjeva utemeljio na samom postojanju izvora opasnosti a koju odluku da je sud prvog stupnja temeljio samo na citiranju nalaza vještaka bez dovođenja ovog dokaza u svezu sa ostalim dokazima (rješenjima i zapisnicima nadležnih inspekcija – zaštite okoliša, vodopravnog inspektora), a da je tuženik dostavio dokumentaciju iz koje proizlazi da ne postoji uzročna veza između njegove nekretnine i incidenta zagađenja koje se dogodilo 2014., za koje dokaze je sud prvog stupnja pogrešno zaključio da nisu relevantni za donošenja odluke.

11. Pozivom na čl. 368. i 373. ZPP sud drugog stupnja polazeći od prethodno iznijetog pravnog shvaćanja preinačuje prvostupanjsku presudu i odbija tužbeni zahtjev.

12. Prema članku 1047. st. 1. ZOO svatko može zahtijevati od drugoga da ukloni izvor opasnosti od kojega prijeti znatnija šteta njemu ili drugome, kao i da se suzdrži od djelatnosti od koje proizlazi uznemirivanje ili opasnost štete, ako se uznemirivanje ili šteta ne mogu spriječiti odgovarajućim mjerama. Stavkom drugim istoga članka je propisano da će sud na zahtjev zainteresirane osobe narediti da se poduzmu odgovarajuće mjere za sprječavanje nastanka štete ili uznemirivanja ili da se ukloni izvor opasnosti, na trošak posjednika izvora opasnosti, ako ovaj sam to ne učini. Nadalje, prema stavku trećem ako šteta nastane u obavljanju općekorisne djelatnosti za koju je dobiveno odobrenje nadležnog tijela, može se zahtijevati samo naknada štete koja prelazi uobičajene granice (prekomjerna šteta), a prema stavku četvrtom se u tom slučaju može zahtijevati poduzimanje društveno opravdanih mjera da se spriječi nastupanje štete ili da se ona smanji.

13. Prema čl. 373. ZPP drugostupanjski će sud presudom preinačiti prvostupanjsku presudu:

1) ako je prvostupanjski sud pogrešno ocijenio isprave ili posredno izvedene dokaze, a odluka je prvostupanjskog suda utemeljena isključivo na tim dokazima; 2) ako je prvostupanjski sud iz činjenica što ih je utvrdio izveo nepravilan zaključak o postojanju drugih činjenica, a na tim je činjenicama utemeljena presuda; 3) ako smatra da je činjenično stanje u prvostupanjskoj presudi pravilno utvrđeno, ali da je prvostupanjski sud pogrešno primijenio materijalno pravo.

14. Prema čl. 368. st. 1. ZPP drugostupanjski će sud presudom odbiti žalbu kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsku presudu kad ustanovi da ne postoje razlozi zbog kojih se presuda pobija, a ni razlozi na koje pazi po službenoj dužnosti. Stavkom drugim istoga članka je propisano da će drugostupanjski sud presudom odbiti žalbu kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsku presudu ako utvrdi da je prvostupanjski sud pogrešno primijenio materijalno pravo, ali da je pravilnom primjenom materijalnog prava trebalo jednako odlučiti o tužbenom zahtjevu.

15. U odnosu na prvo pravno pitanje:

Prilikom primjene čl. 373. ZPP u okolnostima preinake prvostupanjske presude sud drugog stupnja u obrazloženju svoje odluke treba detaljno navesti temeljem kojih razloga preinačuje prvostupanjsku presudu kao i iz kojih dokaza proizlazi drugačija ocjena osnovanosti tužbenog zahtjeva (čl. 373. toč. 1. i 2. ZPP). U protivnom u odluci suda drugog stupnja će izostati ocjena provedenih dokaza i razlozi na kojima se odluka temelji što posljedično dovodi do bitne povrede odredba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. u svezi sa čl. 8. ZPP, odnosno čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP.

16. U okolnostima konkretnog slučaja ostvarene su procesne okolnosti prema kojima sud drugog stupnja ne prihvaća ocjenu provedenih dokaza od strane suda drugog stupnja a prema obrazloženju pobijane odluke proizlazi da odluku o (ne)osnovanosti tužbenog zahtjeva temelji na drugim dokazima (rješenjima i zapisnicima nadležnih inspekcija – zaštite okoliša, vodopravnog inspektora) kao i dokumentacije koju je dostavio tuženik iz koje proizlazi da ne postoji uzročna veza između njegove nekretnine i incidenta zagađenja koje se dogodilo 2014. Pritom je od strane suda drugog stupnja izostalo navođenje određenih dokaza (pozivanje na konkretne isprave, te „dokumentaciju tuženika“), kao i ocjena tih isprava – dokaza u odnosu na ostale provedene dokaze u skladu sa čl. 8. ZPP.

17. Sadržaj drugostupanjske presude upućuje da je odluka o neosnovanosti tužbenog zahtjeva donijeta temeljem dokaza koje sud prvog stupnja prilikom donošenja odluke nije uzeo u obzir što upućuje na zaključak da je drugostupanjska odluka donijeta primjenom čl. 373.a st. 1. toč. 2. i st. 2. ZPP u kojim okolnostima je sud drugog stupnja trebao izvesti ocjenu svih provedenih dokaza u skladu sa čl. 8. ZPP, a kako je takva ocjena provedenih dokaza izostala u konkretnom slučaju počinjena je bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. u svezi sa čl. 8. ZPP, posljedično pobijana odluka ne sadrži razloge o odlučnim činjenicama i nije ju moguće ispitati pa je ostvarena i bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP na koje povrede u reviziji ukazuje tužitelj.

18. U odnosu na drugo pravno pitanje:

Odgovor na postavljeno pravno pitanje proizlazi iz čl. 1047. st. 1. ZOO kojom se pruža pravna zaštita od izvora opasnosti, dakle za ostvarivanje pretpostavki za pružanje pravne zaštite u smislu čl. 1047. st. 1. ZOO dostatno je postojanje izvjesne opasnosti mogućnosti nastanka štete ukoliko se izvor opasnosti ne otkloni, ili se ne poduzmu potrebne mjere za zaštitu od nastanka štete.

19. Kako u konkretnom slučaju za sada ove okolnosti zbog prethodno navedenih bitnih povreda odredaba parničnog postupka nisu utvrđene, pobijana presuda je temeljem čl. 391. st. 7. ukinuta i predmet se vraća istom sudu drugog stupnja na ponovno suđenje. U ponovljenom postupku sud drugog stupnja otklonit će prethodno navedene bitne povrede odredaba parničnog postupka i donijeti novu odluku o žalbi tuženika.

20. Temeljem čl. 166. st. 3. ZPP odlučeno je kao pod točkom II. izreke.

Zagreb, 2. srpnja 2025.

Predsjednik vijeća

Željko Pajalić