REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-2713/2025-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Jadranka Juga predsjednika vijeća, Josipa Turkalja člana vijeća i suca izvjestitelja, Slavka Pavkovića člana vijeća, Damira Kontreca člana vijeća i Gordane Jalšovečki članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice HM, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], koju zastupa punomoćnik Ranko Zatezalo, odvjetnik u Osijeku, protiv tuženika Addiko bank d.d., OIB 14036333877, Zagreb, Slavonska avenija 6, kojeg zastupa punomoćnik Branko Bulat, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Šavorić & partneri u Zagrebu, radi utvrđenja ništetnosti i isplate, odlučujući o tuženikovom prijedlogu za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Sisku poslovni broj Gž-884/2024-3 od 7. ožujka 2025. kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Osijeku poslovni broj P-44/2024-9 od 4. srpnja 2024., u sjednici vijeća održanoj 1. srpnja 2025.,
r i j e š i o j e:
I. Tuženikov prijedlog za dopuštenje revizije, u odnosu na postavljena pravna pitanja, se odbija.
II. Tuženikov prijedlog za dopuštenje revizije, u odnosu na povredu temeljnih ljudskih prava, se odbacuje.
Obrazloženje
1. Tuženik je protiv presude Županijskog suda u Sisku poslovni broj Gž-884/2024-3 od 7. ožujka 2025. kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Osijeku poslovni broj P-44/2024-9 od 4. srpnja 2024., podnio prijedlog za dopuštenje revizije na temelju odredbe čl. 385.a st. 1. i 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11- pročišćeni tekst, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP). Tuženik je postavio osam pravnih pitanja za koja smatra da su važna za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava u sudskoj praksi i to:
"1. Je li sud vezan za utvrđenja iz parnice za zaštitu kolektivnih interesa u pojedinačnom postupku pokrenutom od strane potrošača radi povrata stečenog bez osnove?
2. Je li sud u postupku pokrenutom temeljem članka 138.a ZZP/09 beziznimno vezan za utvrđenja iz parnice za zaštitu kolektivnih interesa unatoč drukčijem činjeničnom stanju utvrđenom u pojedinačnom postupku?
3. Je li sud prilikom utvrđivanja ništetnosti odredbe o promjenjivoj kamatnoj stopi dužan provesti test nepoštenja, odnosno dati obrazloženje vezano za kontrolu nepoštenosti u smislu postojanja okolnosti za izuzeće od kontrole, sukladno odredbama članka 81. stavak 5. i članka 84. ZZP/03?
4. Je li sud ovlašten tumačiti ugovor suprotno zajedničkoj namjeri ugovornih strana odnosno suprotno odredbi članka 319. stavka 2. ZOO-a te na taj način drukčije pravno kvalificirati ugovor?
5. Da li se udruga potrošača može smatrati vjerovnikom u skladu s odredbom članka 241. ZOO-a odnosno da li se podnošenjem tužbe za zaštitu kolektivnih interesa i prava od strane udruge potrošača prekida tijek zastare za tražbine individualnih potrošača?
6. Ima li tužitelj, u slučaju ništetnosti odredbe ugovora o kreditu koja se odnosi na promjenjivu kamatnu stopu, pravo na povrat preplate sa zateznim kamatama koje teku od dana uplate svakog pojedinog iznosa ili od dana podnošenja tužbe?
7. Je li dopušteno sudu prigovor zastare ocijeniti primjenom pravnog pravila koje nije bilo na snazi u vrijeme nastupanja zastare?
8. U posebnim parnicama koje pokrenu potrošači protiv banke radi povrata stečenog bez osnove na temelju ništetnih ugovornih odredbi o jednostrano promjenjivoj kamatnoj stopi i valutnoj klauzuli u CHF, treba li prilikom izračuna iznosa stečenog bez osnove (restitucijski zahtjev) koji je banka stekla od potrošača zbog nepoštene ugovorne odredbe o valutnoj klauzuli u CHF primijeniti početno ugovorenu kamatnu stopu iz ugovora o kreditu koji je bio denominiran u CHF, a koji je nakon utvrđenja nepoštenom ugovorne odredbe o valutnoj klauzuli pretvoren u ugovor o kreditu u kunama, ili treba primijeniti kamatnu stopu koju su banke redovno naplaćivale za kredite u hrvatskim kunama?".
2. Tuženik smatra da su mu povrijeđena i temeljna ljudska prava i to na pravo na pravično suđenje i jednakost oružja iz razloga što je tuženiku bilo onemogućeno dokazivanje.
3. Odgovor na prijedlog za dopuštenje revizije nije podnesen.
4. Prijedlog za dopuštenje revizije nije osnovan.
5. Predmet spora je utvrđenje ništetnosti ugovornih odredbi ugovora o kreditu u CHF u odnosu na promjenjivu kamatnu stopu i valutnu klauzulu te isplata preplaćenog iznosa.
6. Postupajući sukladno odredbama čl. 385.a st. 1. i čl. 387. st. 1. ZPP, ovaj revizijski sud je ocijenio da postavljena pravna pitanja u prijedlogu za dopuštenje revizije, nisu važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu.
7. Naime, na sva pitanja odgovoreno je u odlukama revizijskog suda, a pravno shvaćanje iz pobijane odluke ne odstupa od pravnog shvaćanja ovog suda iznesenog u presudama poslovni broj Rev-3142/18, Rev-1172/18, Revt-249/14, Rev- 549/23, a niti se radi o pravnim pitanjima povodom kojih bi trebalo preispitati sudsku praksu (tako i Revd-2635/24, Revd-3141/23 itd.).
8. Budući da postavljena pravna pitanja nisu važna pravna pitanja u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP, valjalo je na temelju odredbe čl. 389.b st. 1. ZPP, odlučiti kao u točki I. izreke ovog rješenja.
9. Tuženik nije učinio vjerojatnim da su mu povrijeđena temeljna ljudska prava i to pravo na pravično suđenje i pravo na jednakost oružja, jer su nižestupanjski sudovi dali razloge o svim odlučnim činjenicama koji su jasni i neproturječni, a osim toga tuženik u prijedlogu za dopuštenje revizije uopće ne navodi na koji način mu je bilo onemogućeno dokazivanje, a niti što bi eventualno neprovedenim dokazima tuženik želio dokazati.
10. S obzirom da tuženik nije učinio vjerojatnim da su mu povrijeđena temeljna ljudska prava, valjalo je na temelju odredbe čl. 389.a st. 4. ZPP odlučiti kao u točki II. izreke ovog rješenja.
Zagreb, 1. srpnja 2025.
Predsjednik vijeća:
dr.sc. Jadranko Jug
