Republika Hrvatska
Županijski sud u Zadru
Zadar, Ulica plemića Borelli 9
Poslovni broj: Gž Ob-14/2025-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Zadru, u vijeću sastavljenom od sudaca Igora Delina, predsjednika vijeća, Katije Hrabrov, sutkinje izvjestiteljice i članice vijeća, te Blanke Pervan, članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice TĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], zastupana po punomoćnicima – odvjetnicima u Odvjetničkom društvu Volić & Ružička & Cabadaj Cafuta iz Garešnice, V. Nazora 15a, protiv tuženice DĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], sada na adresi [adresa], radi utvrđenja postojanja izvanbračne zajednice, odlučujući o žalbi tužiteljice protiv presude Općinskog suda u Bjelovaru poslovni broj P Ob-385/2022-56 od 14. siječnja 2025., u sjednici održanoj dana 1. srpnja 2025.,
r i j e š i o j e
Ukida se presuda Općinskog suda u Bjelovaru poslovni broj P Ob-385/2022-56 od 14. siječnja 2025. i predmet vraća sudu prvog stupnja radi održavanja nove glavne rasprave, s tim što će se o troškovima u povodu izjavljenog pravnog lijeka odlučiti u konačnoj odluci.
Obrazloženje
1. Uvodno označenom presudom suda prvog stupnja suđeno je:
"I. Odbija se tužbeni zahtjev tužiteljice koji glasi:
„Utvrđuje se da je između tužiteljice TĆ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i pokojnog KĆ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], postojala izvanbračna zajednica u vremenskom razdoblju od 2014. godine do njegove smrti.“
II. Odbija se zahtjev tužiteljice za naknadom troškova postupka, kao neosnovan."
2. Protiv citirane presude žalbu je izjavila tužiteljica pobijajući je zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava, s prijedlogom da se žalba uvaži, pobijana presuda preinači na način da se udovolji postavljenom tužbenom zahtjevu te naloži tuženicima naknaditi joj parnični trošak zajedno s troškom sastav žalbe, koji popisuje, podredno da se ista presuda ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovno suđenje. U žalbi ističe kako je pogrešan zaključak suda prvog stupnja da je veza između tužiteljice i pok. KĆ više puta prekidana te da zadnjih sedam mjeseci prije smrti nije živio s tužiteljicom, budući da tužiteljica od početka tvrdi da su ona i pokojni imali nesporazume, svađe, konfliktne situacije te se ni u kojem slučaju nije radilo o prekidima već o svađama kakve danas imaju i ljudi koji su u braku. Sud prvog stupnja pogrešno je cijenio sporne i nesporne činjenice, a što je bilo od značaja daljnjoj analizi dokaza gdje iz sadržaja cijele presude proizlazi da je sud bio više usmjeren na navode tuženice, čiji se navodi opsežnije navode u presudi, iako je tužiteljica bila ta koja je detaljno i opsežno navela i obrazložila sve činjenice na kojima temelji svoj tužbeni zahtjev. Također, sud prvog stupnja je prilikom ocjene dokaza opsežno navodio i obrazlagao sadržaje iskaza onih svjedoka koji su iskazivali u korist tuženice te je neosnovano zanemario sadržaj iskaza svjedoka koji su iskazivali u korist tužiteljice i njenih navoda. Nadalje, ističe kako je obrazloženje presude proturječno samo sebi, jer se u obrazloženju navodi kako se utvrđenja iz presude Općinskog suda u Virovitici poslovni broj Pr-63/2023 od 12. lipnja 2024. ne mogu koristiti u predmetnom postupku, jer se u tom postupku nije utvrđivalo o postojanju izvanbračne zajednice tužiteljice i pok. KĆ. Sud prvog stupnja je prevelik naglasak stavio na dokumentaciju iz Policijske uprave virovitičko-podravske te je okolnost da je između i nje i pok. KĆ dolazilo do sukoba cijenio na način kao da je isto ključno za zaključak da tužiteljica i pokojni nisu bili u izvanbračnoj zajednici, koja nije prestala niti njegovom bolešću niti kada je otišao na liječenje, s tim da sud prvoga stupnja uopće nije cijenio kako je i na koji način tužiteljica nastavila dalje brinuti o pokojniku. Iz iskaza svjedoka ĆĆ, EĆ, NĆ i HĆ jasno proizlazi da su tužiteljica i pokojni od 2014. pa sve do njegove smrti živjeli zajedno kao izvanbračni drugovi, a isto proizlazi i iz iskaza kćeri pok. KĆ u dijelu u kojem se ona putem punomoćnika jasno očitovala u ostavinskom postupku. Pobija i odluku o troškovima postupka.
3. Na žalbu nije odgovoreno.
4. Žalba je osnovana.
5. Po ocjeni ovog drugostupanjskog suda, sud prvog stupnja nije počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 148/11 – pročišćeni tekst, 25/13, 89/14 70/19, 80/22 i 114/22 - dalje ZPP) na koju u žalbi sadržajno ukazuje tužiteljica, budući da pobijana presuda ima razloga o odlučnim činjenicama, dani razlozi su jasni i neproturječni te se ista može ispitati.
6. Međutim, pazeći po službenoj dužnosti, temeljem čl. 365. st. 2. ZPP, i na ostale bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP, ovaj drugostupanjski sud nalazi da je pri donošenju pobijane odluke prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 8. istog Zakona.
7. Naime, predmet spora je zahtjev tužiteljice da se utvrdi da je između nje i pok. KĆ postojala izvanbračna zajednica koja je trajala u vremenskom razdoblju od 2014. do njegove smrti, a tužbu je podnijela nakon što je Općinski sud u Virovitici svojim rješenjem donesenim pod poslovnim O-1503/2021 od 12. listopada 2022. prekinuo ostavinski postupak iza umrlog KĆ te ovdje tužiteljicu i ĆĆ uputio na pokretanje parnice protiv ovdje tuženice, radi utvrđenja postojanja izvanbračne zajednice između ostavitelja i ovdje tužiteljice.
8. Iz stanja ostavinskog predmeta koji se vodi iz smrti pok. KĆ proizlazi da je kao njegova zakonska nasljednica označena njegova kći BĆ, koja je pozvana na nasljeđivanje, međutim, ista se odrekla nasljedstva temeljem zakona, zbog čega su na nasljedstvo pozvane sestra ostavitelja ĆĆ, koja je izjavila da ne osporava status izvanbračne supruge TĆ, te sestra DĆ, koja je istoj osporila taj status.
9. U konkretnom slučaju tužbeni zahtjev temelji se na utvrđenju postojanja izvanbračne zajednice tužiteljice i pok. KĆ, u kojem postupku, po ocjeni ovog drugostupanjskog suda, zakonski nasljednici ostavitelja imaju položaj jedinstvenih suparničara, budući da se spor zbog prirode pravnog odnosa, u smislu čl. 201. ZPP, može riješiti samo na jednak način prema svim nasljednicima, slijedom čega se zbog naravi pravnog odnosa između nasljednika oni smatraju jedna parnična stranka.
10. Dakle, kako je i ĆĆ, kao sestra pok. KĆ, njegova zakonska nasljednica, to je ista trebala biti obuhvaćena predmetnom tužbom bilo na aktivnoj bilo na pasivnoj strani, budući da ista kao nužni suparničar u procesnom smislu ima položaj jedinstvenog parničara pa njezino odsustvo u parnici predstavlja nedostatak procesnopravne legitimacije za vođenje iste.
11. Slijedom iznesenog valjalo je, temeljem odredbe čl. 369. st. 1. ZPP, ukinuti pobijanu presudu suda prvog stupnja i predmet vratiti istom sudu radi održavanja glavne rasprave.
12. U ponovljenom postupku sud prvog stupnja će otkloniti bitnu povredu u postupanju, pozvati tužiteljicu da pod prijetnjom iz čl. 109. ZPP dopuni i ispravi tužbu na način da istom obuhvati i zakonsku nasljednicu ĆĆ, te utvrđenjem odlučnih činjenica donese novu odluku u predmetu.
13. Odluka o troškovima u povodu izjavljenog pravnog lijeka temelji se na odredbi čl. 166. st. 3. ZPP.
Zadar, 1. srpnja 2025.
Predsjednik vijeća
Igor Delin
