REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-1088/2025-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Jadranka Juga, predsjednika vijeća, Josipa Turkalja člana vijeća i suca izvjestitelja, Slavka Pavkovića člana vijeća, Damira Kontreca člana vijeća i Gordane Jalšovečki članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja LR, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Boris Marohnić, odvjetnik u Rijeci, Janeza Trdine 1, protiv tužene FR, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], koju zastupa punomoćnica Tatjana Barišić Tomše, odvjetnica u Zagrebu, radi isplate, odlučujući o tužiteljevom prijedlogu za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gž-1389/2024-3 od 14. studenoga 2024. kojom je potvrđena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P- 4276/2021-33 od 6. veljače 2024., u sjednici održanoj 1. srpnja 2025.,
r i j e š i o j e:
Tužiteljev prijedlog za dopuštenje revizije se odbacuje.
Obrazloženje
1. Tužitelj je protiv presude Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gž-1389/2024-3 od 14. studenoga 2024. kojom je potvrđena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P-4276/2021-33 od 6. veljače 2024. podnio prijedlog za dopuštenje revizije na temelju odredbe čl. 385.a st. 1. i 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11-pročišćeni tekst, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP). Tužitelj je postavio osam pravnih pitanja za koja smatra da su važna za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava u sudskoj praksi i to:
„1. Za slučaju da je dvoje ljudi u emotivnoj vezi, ne i izvanbračnoj zajednici i da jedan od njih proda svoju imovinu (automobil), zaduži se (kredit) i kupi na ime druge osobe (koja je invalid, pa radi oznake pristupačnosti i besplatne cestarine) pokretnu stvar (automobil) i to na način da ako ostanu zajedno ne traži novac od te druge osobe, a da nakon prestanka emotivne veze dogovore da će, kako će i kada drugi prvome vratiti novac, koji je isti uložio u automobil, da li isto predstavlja ugovor o darovanju ili ugovor o pozajmici, da li je to povrat uloženog ili neki četvrti pravni institut, odnos?
2. Ima li osoba koja je dala novčana sredstva za kupnju vozila na ime duge osobe s kojim je bila u emotivnoj vezi, ne u izvanbračnoj zajednici, pravo tražiti od druge osobe povrat sredstava ako pri predaji novca nije izričito definirala rok povrata i pozivom na koju odredbu i koji institut pozitivnih propisa RH?
3. Kakav je to njihov odnos u tom slučaju ukoliko je na početku bilo dogovoreno da se novac daje za kupnju automobila, da se ne definira rok povrata novca, a novac se traži od trenutka prestanka njihove emotivne veze? Da li je to darovanje, zajam, ulaganje, četvrto?
4. Da li je novac koji je prvi dao predmet darovanja, zajma ili nekog trećeg odnosa ili je predmet darovanja, zajma, trećeg odnosa, ta stvar?
5. Ako stranke nakon prestanka emotivne veze dogovore povrat novca, da li je tada nastao zajamni odnos ili je zajami odnos nastao prije? Ako definiraju povrat da li i ako se radi o daru to treba ispoštovati i postoji obveza plaćanja. Čl.504. ZOO propisuje da kad ugovaratelji nisu odredili rok za vraćanje zajma, niti se on može odrediti iz okolnosti zajma, zajmoprimac je dužan vratiti zajam nakon isteka primjerenog roka koji ne može biti kraći od dva mjeseca računajući od zajmodavčeva zahtjeva. Stranke nisu ugovorile rok povratka kada je novac dat, ali su isto dogovorile nakon prestanka emotivne zajednice.
6. Kako razlikovati bitne elemente ugovora o darovanju i ugovora o zajmu bez točnog definiranja roka povrata kod emotivne veze?
7. Jeli sud vezan pravnom osnovom koju ističe tužitelj?
8. Da li su oni suvlasnici predmetnog automobila ako je kupljen na način kako je kupljen (kredit)?“.
2. Tužitelj smatra da su mu povrijeđena i temeljna ljudska prava, ali određeno ne naznačuje koje mu je temeljno ljudsko pravo povrijeđeno.
3. Tužena u odgovoru na prijedlog za dopuštenje revizije ističe da postavljena pravna pitanja nisu u vezi sa činjeničnim utvrđenjima nižestupanjskih sudova te predlaže tužiteljev prijedlog odbiti.
4. Predmet spora je povrat zajma koji je dan za vrijeme trajanja emocionalne veze između stranaka.
5. Nižestupanjski sudovi su odbili tužbeni zahtjev na temelju utvrđenja da se radilo o daru, a ne o pozajmici.
6. S obzirom da tužitelj u prijedlogu za dopuštenje revizije nije jasno naznačio razloge važnosti postavljenih pravnih pitanja u smislu odredbe čl. 385.a ZPP, a niti je određeno naznačio bilo koju povredu temeljnog ljudskog prava, valjalo je na temelju odredbe čl. 389.a st. 3. ZPP odlučiti kao u izreci ovog rješenja.
Zagreb, 1. srpnja 2025.
Predsjednik vijeća:
dr.sc. Jadranko Jug
