REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-1065/2025-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Jadranka Juga, predsjednika vijeća, Josipa Turkalja člana vijeća i suca izvjestitelja, Slavka Pavkovića člana vijeća, Damira Kontreca člana vijeća i Gordane Jalšovečki članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja VP, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Marijan Sente, odvjetnik u Zagrebu, protiv tuženika ČP, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Romeo Herceg, odvjetnik u Zaboku, radi smetanja posjeda služnosti puta, odlučujući o tužiteljevom prijedlogu za dopuštenje revizije protiv rješenja Županijskog suda u Rijeci poslovni broj Gž-1294/2024-2 od 25. rujna 2024. kojim je potvrđeno rješenje Općinskog suda u Zlataru, Stalne službe u Zaboku poslovni broj Psp-12/2022-27 od 21. veljače 2024., u sjednici vijeća održanoj 1. srpnja 2025.
r i j e š i o j e :
I. Dopušta se tužitelju podnošenje revizije protiv rješenja Županijskog suda u Rijeci poslovni broj Gž-1294/2024-2 od 25. rujna 2024. u odnosu na postavljena pravna pitanja koja glase:
"- Da li je pasivno legitimirana u postupku smetanja posjeda osoba koja je dala nalog drugoj osobi za obavljanje neke radnje pa način ili posljedica obavljanja te radnje predstavlja čin smetanja posjeda treće osobe?
- Da li je za smetanje posjeda nužno postojanje svijesti da se poduzetom radnjom može smetati posjed druge osobe (pa se na to pristaje)?"
II. Ostavlja se o troškovima prijedloga za dopuštenje revizije odlučiti u konačnoj odluci.
Obrazloženje
1. Tužitelj je protiv rješenja Županijskog suda u Rijeci poslovni broj Gž-1294/2024-2 od 25. rujna 2024. kojim je potvrđeno rješenje Općinskog suda u Zlataru, Stalne službe u Zaboku poslovni broj Psp-12/2022-27 od 21. veljače 2024., podnio prijedlog za dopuštenje revizije na temelju odredbe čl. 385.a st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novineˮ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP) postavivši četiri pravna pitanja za koja smatra da su važna za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni i za razvoj prava u sudskoj praksi i to:
"a) Da li je pasivno legitimirana, u postupku smetanja posjeda, osoba u čiju je korist druga osoba poduzela čin smetanja (s njegovim nalogom i/ili bez naloga)?
b) Da li je pasivno legitimirana u postupku smetanja posjeda osoba koja je dala nalog drugoj osobi za obavljanje neke radnje pa način ili posljedica obavljanja te radnje predstavlja čin smetanja posjeda treće osobe?
c) Da li je za smetanje posjeda nužno postojanje namjere nalogodavatelja da se radnjom nalogoprimaca sprječava posjednik u raspolaganju stvari ili korištenju prava?
d) Da li je za smetanje posjeda nužno postojanje svijesti da se poduzetom radnjom može smetati posjed druge osobe (pa se na to pristaje)?"
2. Tuženik u odgovoru na prijedlog za dopuštenje revizije ističe da ne bi bilo uvjeta za dopuštenje revizije, jer bi u slučaju da je smetanje počinjeno isto bilo neznatno i nenamjerno, a zbog čega tužitelju nije bilo moguće pružiti posjedovnu zaštitu. Predlaže tužiteljev prijedlog za dopuštenje revizije odbiti.
3. Prijedlog je osnovan.
4. Predmet spora je pružanje posjedovne zaštite služnosti puta.
5. Na temelju odredbe čl. 385.a st. 1. i odredbe čl. 387. st. 1. ZPP ovaj revizijski sud je ocijenio da praksa viših sudova nije jedinstvena, jer je pobijana odluka u suprotnosti sa odlukama Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gž-2961/2023 i Gžsp-269/2013, pa je na temelju odredbe čl. 389.b st. 3. ZPP valjalo odlučiti kao u toč. I. izreke ovog rješenja.
6. U odnosu na prvo i treće postavljeno pitanje uzeto je da je prijedlog za dopuštenje revizije u odnosu na ta pitanja povučen (čl. 389.b st. 3. ZPP).
7. O troškovima prijedloga za dopuštenje revizije odlučeno je na temelju odredbe čl. 166. st. 3. ZPP kao u toč. II. izreke ovog rješenja.
Zagreb, 1. srpnja 2025.
Predsjednik vijeća
dr.sc. Jadranko Jug