Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj Gž-5466/2024-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Vlatke Fresl Tomašević, kao predsjednice vijeća, Tomislava Aralice kao člana vijeća i suca izvjestitelja, te Vlaste Feuš kao članice vijeća, u pravnoj stvari 1. tužitelja HC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], i 2. tužiteljice DC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], oboje zastupani po punomoćniku Davoru Popović odvjetniku u Karlovcu, Kralja Tomislava 6, protiv 1. tuženika FC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], i 2. tuženice EC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], oboje zastupani po punomoćniku Željku Štapek odvjetniku u Karlovcu, Kralja Tomislava 10A, radi utvrđenja prava vlasništva i predaje u posjed, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Općinskog suda u Karlovcu poslovni broj P- 697/2021-34 od 5. studenoga 2024., u sjednici vijeća održanoj 1. srpnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se kao neosnovana žalba tužitelja i potvrđuje presuda Općinskog suda u Karlovcu poslovni broj P-697/2021-34 od 5. studenoga 2024.

II. Odbija se kao neosnovan zahtjev tužitelja za naknadom troškova žalbe.

Obrazloženje

1. Presudom Općinskog suda u Karlovcu poslovni broj P-697/2021-34 od 5. studenoga 2024. suđeno je:

„I.Odbija se tužbeni zahtjev 1. tužitelja HC i 2. tužiteljice DC koji glasi:

"U t v r đ u j e s e da su tužitelji ČC OIB [osobni identifikacijski broj] i DC OIB [osobni identifikacijski broj], oboje iz [adresa] suvlasnici na jednake dijelove ograde koja se nalazi između nekretnine tužitelja i to kč. br. [katastarska čestica] [adresa] od 1076 m2 iz PL broj 256 k. o. [katastarska općina], a koja nekretnina je identična s gruntovnom kč. br. [katastarska čestica] kuća br. 14, gospodarska zgrada i dvorište u [adresa] od 299 čhv. iz zk. ul. broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] Hrnetičko i nekretnine tuženih FC OIB [osobni identifikacijski broj] i ĆC OIB [osobni identifikacijski broj], oboje iz [adresa] koja nosi oznaku kč. br. [katastarska čestica] [adresa] od 1038 m2 iz PL broj 752 k. o. [katastarska općina], a koja nekretnina je identična s gruntovnom kč. br. [katastarska čestica] jednokatna zidana stambena zgrada i dvorište od 288 čhv. iz zk. ul. broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] Hrnetičko, a koja ograda je na dopuni skice očevida geodetskog vještaka CADCOM d.o.o. od 1.6.2023.g., a koja skica je sastavni dio ove presude, označena točkama A1-B1, kao i što tužiteljima pripada pravo korištenja dijela nekretnine tuženih koji je na istoj skici očevida označen slovima A1-B1-G-F-A1 površine 81 m2, a u svrhu održavanja navedene ograde, što su tuženici dužni priznati i navedenu ogradu kao i navedeni dio zemljišta potreban za održavanje ograde predati u posjed tužiteljima, a ujedno su dužni tužiteljima solidarno naknaditi ovim postupkom prouzročene parnične troškove, sve navedeno u roku od 15 dana.", radi neosnovanosti.

II.Nalaže se 1. tužitelju HC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 2. tužiteljici DC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], da 1. tuženiku FC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 2. tuženoj EC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], solidarno nadoknade parnične troškove u iznosu od 1.374,25 eura (jedna tisuća tri sto sedam deset četiri eura i dvadeset pet centi), u roku od 15 dana."

2. Protiv navedene presude pravodobno se žale tužitelji zbog svih zakonom predviđenih žalbenih razloga iz odredbe čl. 353. st. 1. toč. 1. do 3. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91, 91/92, 112/99, 129/00, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, dalje: ZPP). Predlažu da sud drugog stupnja pobijanu presudu preinači ili ukine. Traže naknadu troškova žalbe.

3. Tuženici su dostavili pismeni odgovor na tužbu u kojem osporavaju žalbene razloge tužitelja.

4. Žalba nije osnovana.

5. Suprotno žalbenim navodima, u prvostupanjskom postupku nije počinjena povreda iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP budući se presuda suda prvog stupnja može ispitati, izreka presude je razumljiva, ne proturječi sama sebi niti razlozima presude, razlozi o svim odlučnim činjenicama važnim za presuđenje u ovom predmetu jasni su i neproturječni, te ne postoji proturječnost između onoga što se o razlozima presude navodi o sadržaju isprava i samih tih isprava.

6. Ispitujući pobijanu presudu, kao i postupak koji joj je prethodio, ovaj sud nije utvrdio da bi bile počinjene niti ostale bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP, a na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti temeljem odredbe čl. 365. st. 2. ZPP.

7. U prvostupanjskom postupku nije počinjena niti povreda iz čl. 354. st. 1. ZPP u vezi s čl. 8. ZPP, kako to neosnovano navodi žalitelj, budući je sud na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, te na temelju rezultata cjelokupnog postupka, pravilno utvrdio činjenično stanje odlučno za pravilnu primjenu materijalnog prava.

8. Predmet ovog postupka je zahtjev tužitelja na utvrđenje prava vlasništva i predaje u posjed te naknade troškova postupka. Tijekom postupka utvrđene su sljedeće bitne činjenice:

- predmet postupka jest ograda koja se nalazi između k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina] Hrnetičko, kao i zemljište južno od te ograde označeno slovima A1- B1-G-F-A1 očevidne skice mjernika xxxxxx od 1. lipnja 2023;

- k. č. br. [katastarska čestica], kuća br. 14, gospodarska zgrada i dvorište u [adresa] od 299 čhv, upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] i uknjižena kao suvlasništvo tužitelja HC u DC na ravne dijelove, dok prema novoj izmjeri, koja nije provedena u zemljišnim knjigama jer nije dovršen postupak obnove zemljišnih knjiga, nosi oznaku k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina];

- k. č. br. [katastarska čestica], jednokatna zidana stambena zgrada i dvorište od 288 čhv, upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] Hrnetičko, ulnjižena kao suvlasništvo tuženika FC i ĆC na ravne dijelove, dok prema novoj izmjeri, koja nije provedena u zemljišnim knjigama jer nije dovršen postupak obnove zemljišnih knjiga, nosi oznaku k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina];

- svoju današnju česticu tuženici su kupili od tužitelja 1986. i oni tvrde da im je tužitelju zemlju prodao da crte A1-B uviđajne skice iz predmeta R1-36/03 i od onda oni ju tako uživaju da bi nešto kasnije po toj crti sagradili ogradu koja je sporna u ovom predmetu;

- tuženi su između predmetnih nekretnina stranaka u ožujku 1996 sagradili žičanu ogradu duž gore spomenute crte A1-B očevidne skice iz predmeta poslovni broj R1- 36/03, tamo gdje se i danas nalazi;

- tužitelji nisu bili zadovoljni ovakvom ogradom jer smatraju da im pripada još zemlje preko ograde, južno od nje, i da je tuženik prekoračio među, pa su zbog toga protiv tuženika pokrenuli više postupaka koji su svi završili na njihovo nezadovoljstvo;

- najprije je tužitelj ČC tužito ŽC radi smetanja posjeda zbog gradnje predmetne ograde koji je postupak vođen pred sudom prvog stupnja poslovni broj P-559/96 ali je kasnije povukao tužbu;

- potom su DC i ČC ustali s tužbom protiv ŽC pred sudom prvog stupnja s tužbom na predaju u posjed zemljišta južno od predmetne ograde ali su presudom poslovni broj P-438/00 od 12. ožujka 2001, pravomoćnom nakon što je potvrđena odlukom višeg suda od xxxx, odbijeni sa svojim zahtjevom;

- zatim su predlagatelji DC i ČC podnijeli protiv protustranaka FC i ĆC prijedlog radi uređenja međe između k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica] k. o [katastarska općina] Hrnetićko, koji je postupak okončan pravomoćnim rješenjem suda prvog stupnja poslovni broj R1-36/03-12 od 11. prosinca 2003. godine kojim je međa uređena prema posljednjem mirnom posjedu tako da se pruža između točaka A1-B očevidne skice, odnosno duž zatečene žičane ograde na metalnim stupovima između zemljišta stranaka, a to prvostupanjsko rješenje potvrđeno je rješenjem višeg suda poslovni broj Gž-337/04-2 od 22. ožujka 2004;

- potom su tužitelji pokrenuli novi parnični postupak protiv tuženika koji je vođen pred sudom prvog stupnja pod poslovnim brojem P-647/04, a koji je okončan pravomočnom presudom toga suda od dana 30. studenoga 2009. godine kojom su tužitelji odbijeni tužbenim zahtjevom kojim su tražili utvrđenje da su vlasnici istovjetnog prijepora kao što to zahtijevaju i u ovoj parnici, a ujedno su tražili da se uredi međa upravo po liniji koja je u tužbenom zahtjevu u ovoj parnici opisana na slijedeći način: „…zemljište koje služi redovnom održavanju ograde koje je na istoj skici očevida označeno slovima C-D-E-F…“;

- s predmetnom tužbom tužitelji su ustali 21. listopada 2021. godine, dakle 17 godina nakon pravomoćnosti rješenja o uređenju međe.

9. Na utvrđene činjenice sud je primijenio odredbe čl. 101. i čl. 102. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12, 152/14, 18/15, 94/17, dalje: ZV), pa presudio kao u izreci.

10. Sud je prvog stupnja pravilno utvrdio bitne činjenice i djelom pravilno primijenio materijalno pravo.

11. Sud prvog stupnja navodi kako tužitelji nisu dokazali da su u oni izgradili ogradu niti su dokazali da se ograda nalazi na njihovom zemljištu, radi čega oni nisu suvlasnici ograde koja je izgrađena na međi između nekretnine tužitelja i nekretnine tuženika. Od mjeseca ožujka 1996. godine do danas tužitelji uživaju zemljište do ograde sa svoje strane (sjeverne) kao dio dvorišta, dok tuženici uživaju zemljište do ograde s druge strane (južne) kao dio dvorišta, radi čega su tuženici kao pošteni posjednici zemljišta do ograde više od 20 godina vlasnici tog dijela zemljišta, a tužitelji vlasnici zemljišta s druge strane žičane ograde. Predmetna ograda između susjednih nekretnina parničnih stranaka koja služi međa i zamjenjuje međašne znakove između njihovih nekretnina, zajednička je ograda i suvlasništvo susjeda s obje strane međe sukladno čl. 101. st. 1. ZV, radi čega je neosnovan zahtjev tužitelja da se utvrdi kako su oni suvlasnici predmetne ograde svaki u ½ dijela, odnosno da tuženici nisu suvlasnici ograde zajedno sa tužiteljima. Stoga je u tom dijelu tužbeni zahtjev tužitelja neosnovan. Sud prvog stupnja nadalje obrazlaže kako je neosnovan i zahtjev tužitelja da se utvrdi kako im pripada pravo korištenja dijela nekretnine tuženih koji je na istoj skici očevida označen slovima A1-B1-G-F-A1 površine 81 m2, a u svrhu održavanja navedene ograde. Ovo iz razloga što za održavanje postojanje žičane ograde sa željeznim stupovima visine do 150 cm prema nalazu vještaka građevinske struke nije potreban pojas za redovno održavanje ograde sa susjedne strane. Naprotiv, prema članku 101. stavak 4. ZV-u troškove održavanja zajedničke ograde snose njezini suvlasnici na jednake dijelove i solidarno odgovaraju za štetu koja bi trećima nastala, odnosno kada to bude nužno tužitelji i tuženi će zajedno popravljati i održavati ogradu, a tijekom postupka nije dokazano da je ograda u takvom stanju da je nužno i hitno da bi se morala popravljati, a niti je dokazano da tuženi ne žele i da se protive popravljanju postojeće ograde. Naprotiv, 1. tužitelj ČC je potvrdio da je njegov interes da postavi novu ogradu ali ne zna pravac gdje da izgradi novu ogradu i stoga želi da se utvrdi međa, a da zemljište koje je izgubio će biti nužno za održavanje ograde. Stoga je neosnovan zahtjev tužitelja da se utvrdi, da im pripada pravo korištenja dijela nekretnine tuženih koji je na istoj skici očevida označen slovima A1-B1-G-F-A1 površine 81 m2, a u svrhu održavanja navedene postojeće ograde.

12. Tužitelji u žalbi, između ostalog navode, kako iz skice očevida i dopune skice očevida sačinjenih po ovlaštenom geodetskom vještaku jasno proizlazi da se postojeća ograda nalazi na čestici koja je nesporno u vlasništvu tužitelja, slijedom čega sukladno naprijed citiranoj zakonskoj odredbi je ograda u isključivom vlasništvu tužitelja, odnosno tužitelji su suvlasnici ograde svatko u polovici dijela. Isto tako, nedvojbeno je neposrednim opažanjem suda očevidom na licu mjesta i u nalazu vještaka utvrđeno da se predmetna ograda nalazi s desne strane ulaza u kuću tužitelja, dakle s desne strane njihova dvorišta, gledano s puta, dakle tužitelji su suvlasnici postojeće ograde sa desne strane svog ulaza, koje utvrđenje vlasništva traže tužbom kao i utvrđenje prava korištenja pojasa nužnog za održavanje ograde.

Potpuno neosnovano sud odbija tužbeni zahtjev.

13. U ovom predmetu valja upotrijebiti odredbu iz čl. 103. st. 6. ZV koja glasi: I nakon što je sud u postupku uređenja međa obnovio ili ispravio među, svatko može u parnici dokazivati vlasništvo i zahtijevati da se u skladu s njim označi međa, no susjed koji je sudjelovao u postupku uređenja međa ne može to zahtijevati nakon proteka roka od šest mjeseci od dana pravomoćnosti odluke donesene u postupku uređenja međa.

14. Kako je u ovom slučaju sporna međa pravomoćno uređena 22. ožujka 2004. tužitelji su imali pravo u roku od 6 mjeseci u parnici dokazivati vlasništvo i zahtijevati da se u skladu s njim označi međa. Predmetnu tužbu tužitelji su pokrenuli 21. listopada 2021, daleko nakon proteka roka od 6 mjeseci, pa stoga oni ne mogu više zahtijevati utvrđenje da su "suvlasnici na jednake dijelove ograde", pri čemu ciljaju na isključenje tuženika iz suvlasništva ograde, niti mogu zahtijevati predaju u posjed spornog zemljišta koje se nalazi južno od uređene međašne crte. Drugim riječima, tužitelji kao susjedi koji su aktivno sudjelovali u postupku uređenja međe, ne mogu nakon proteka roka od 6 mjeseci zahtijevati utvrđenje ili činidbu koje bi bilo suprotno načinu na koji je međa uređena.

15. Dio njihovog zahtjeva kako njima pripada "pravo korištenja dijela nekretnine tuženih", pri čemu misle na sporno zemljište južno od žičane ograde, isto ono za koje su tražili da im se preda u posjed, nema uporište u važećim propisima, a kako to pravilno obrazlaže sud prvog stupnja. Pogotovo im to pravo ne pripada "u svrhu održavanja navedene ograde".

16. Pravilna je i odluka o troškovima postupka jer se temelji na odredbama iz čl. 154. st. 1. i čl. 155. ZPP. Kako su tuženici uspjeli u ovoj parnici u cijelosti tužitelji su im dužni naknaditi sve potrebne troškove. Visina troškova s osnove zastupanja po odvjetniku pravilno je obređena prema odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj: 138/23, dalje: OT).

17. Slijedom iznesenog valjalo je temeljem čl. 368. st. 1. i 2. ZPP žalbu tužitelja odbiti kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsku presudu jer je ovaj sud ustanovio da ne postoje razlozi zbog kojih se presuda pobija, a ni razlozi na koje pazi po službenoj dužnosti.

18. Kako tužitelji nisu uspjeli s žalbom valjalo je odbiti njihov zahtjev za naknadom troškova sastava žalbe po čl. 166. st. 1. ZPP.

U Zagrebu 1. srpnja 2025.

Predsjednica vijeća:

Vlatka Fresl Tomašević