Republika Hrvatska

Općinski sud u Rijeci

Stalna služba u Malom Lošinju

Riva Lošinjskih kapetana 14

51550 Mali Lošinj

Poslovni broj: P-27/2025-12

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Rijeci, OIB: 54566384631, Stalna služba u Malom Lošinju, po sucu toga suda Tomislavu Stoparu, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja ŽR iz [adresa], Ž [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], protiv tuženika Republike Hrvatske, OIB: 52634238587, zastupanog po Općinskom državnom odvjetništvu u Rijeci, radi utvrđenja prava vlasništva, nakon glavne rasprave zaključene 26.svibnja 2025., u nazočnosti tužitelja, a u odsutnosti uredno pozvanog tuženika, 1.srpnja 2025. objavio i

p r e s u d i o  j e

I. Utvrđuje se da je tužitelj ŽR iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] dosjelošću stekao pravo vlasništva na č. zem. [katastarska čestica] iz zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], pa je tužena Republika Hrvatska dužna trpjeti da se tužitelj temeljem pravomoćne i ovršne ove presude upiše kao vlasnikom navedene čestice, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi kako je tužitelj kupoprodajnim ugovorom od 28.4.1977. kupio ruševnu kućicu oznake č. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a koja da je bila izgrađena na č. zem. [katastarska čestica] (u Pl 216 kao posjednik da je upisan Grad Mali Lošinj, pašnjak površine 482m2) i bila upisana u istom zk.ul. kao i navedeno zemljište, ali to zemljište da nije moglo biti predmetom ugovora obzirom da se radilo o zemljištu koje je bilo upisano kao društveno vlasništvo i kao takovo da nije moglo biti predmetom kupoprodaje iako da je služilo redovnoj upotrebi zgrade, navedeno da potvrđuje i činjenica da su i zgrada i zemljište prije nacionalizacije bile vlasništvo iste osobe i da ta zgrada nije imala neko drugo zemljište istog vlasnika, koje je posjedovao zajedno sa zgradom.

2. Da je sporno zemljište služilo redovnoj uporabi zgrade da potvrđuje i činjenica da je na njemu izgrađena i cisterna koja da se smatra pripatkom zgrade i to da je u formalnopravnom smislu odredilo i odluku Izvršnog vijeća Općine Cres-Lošinj da kod donošenja urbanističkih uvjeta odredi da to zemljište služi redovnoj uporabi zgrade, tretirajući č. zgr. [katastarska čestica] i č. zem. [katastarska čestica] kao jednu građevinsku cjelinu; urbanistički uvjeti da su imali snagu upravnog akta kojim da se određuje koje zemljište u društvenom vlasništvu služi redovnoj upotrebi zgrade, pa time da dijeli pravnu sudbinu prijenosa prava vlasništva, zajedno sa zgradom, to da je tužitelj smatrao da je kupnjom navedene zgrade stekao vlasništvo i na pripadajućem zemljištu, pogotovo što da se urbanistički uvjeti povezuju s brojem 04-614/1976 koji je kao pravi osnov za prodaju naveden i u kupoprodajnom ugovoru, te da je na taj način posjed tužitelja bio zakonit i pošten ne samo u odnosu na zgradu (kupoprodajni ugovor), nego i na pripadajuće sporno zemljište (urbanistički uvjeti). Tužitelj da se smatrao vlasnikom i posjednikom č. zgr. [katastarska čestica] i č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] što je razlog da je iznad cisterne iza zgrade sagradio spremište, koje da je legalizirano u postupku legalizacije, a iz koje da je također vidljivo da iako je izgrađeno na č. zem. [katastarska čestica] da je u funkciji osnovne stambene zgrade, pa budući se tužitelj od 1977. nalazi u zakonitom i poštenom posjedu č. zgr. [katastarska čestica] i č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i da takav posjed neprekinuto traje više od 40 godina, to da tužitelj smatra da je na navedenom zemljištu stekao prava vlasništva dosjelošću, slijedom čega predlaže donošenje presude kojom bi se imao utvrditi vlasnikom č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

3. Neovisno o činjenici što se tužitelj smatra vlasnikom tužitelj da je pokušao spor riješiti mirnim putem predlažući otkup zemljišta, smatrajući da je vrijednost zemljišta manja od troškova postupka.

4. Tužena osporava tužbu i tužbeni zahtjev, time da se ne protivi izvođenju dokaza predloženih u tužbi, dalje navodeći u odgovoru na tužbu da iz priloženog kupoprodajnog ugovora od 28.4.1977. proizlazi da Općina Cres Lošinj prodaje tužitelju samo č.zgr70 poljska kućica u ruševnom stanju te da iz priloženog posjedovnog lista proizlazi da tužitelj nije evidentiran kao posjednik prijeporne k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], već da je ista sa oznakom kulture pašnjak od 482m2 upisana na Grad Mali Lošinj, pa da iz priloženih dokaza ne proizlazi da je tužitelj u zakonitom i poštenom posjedu predmetne nekretnine i da tužitelj stoga nije dokazao da su ispunjeni zakonski uvjeti za stjecanje prava vlasništva temeljem dosjelosti.

5. Na odgovor na tužbu tužene tužitelj se očitovao podneskom od 16.4.2022. navodeći da je nesporna činjenica da prijeporno zemljište nije bilo predmetom kupoprodaje, a razlog zašto nije moglo biti predmetnom kupoprodaje tužitelj da je obrazložio u tužbi i da nije postojao niti jedan drugi razlog da to zemljište Općina [adresa] ne proda zajedno sa zgradom osim navedenog u tužbi da zemljište u društvenom vlasništvu nije bilo u pravnom prometu da bi na istom fizičke osobe kupnjom mogle stjecati pravo vlasništva, a iz svih dokumenata priloženih uz tužbu da je vidljivo da ta zgrada nema drugog zemljišta osim onog na kojem je izrađena i da zgrada i zemljište čine jednu posjedovnu cjelinu; da je dalje irelevantna činjenica da tužitelj nije upisan kao posjednik u katastru zemljišta, a da je nesporno da se tužitelj nalazi u faktičnom posjedu od momenta kupnje zgrade.

6. Odlučujući o osnovanosti tužbenog zahtjeva izvršen je uvid u kupoprodajni ugovor zaključen između Općine Cres Lošinj kao prodavatelja i ovdje tužitelja kao kupca 28.4.1977., presliku zemljišne knjige zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], urbanističke uvjete Urbanističkog instituta Rijeka od 16.8.1976. uz zaključak Izvršnog vijeća Skupštine Općine Cres Lošinj, rješenje o izvedenom stanju izdano od strane Upravnog odjela za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša Ispostava u Maslom Lošinju Klasa:UP/I-361-03/13-15/99 Urbroj: 2170/1-03-05/12-18-14 od 30.ožujka 2018., uvjerenje Područnog ureda za katastar Rijeka, Odjel za katastar nekretnina Krk, Ispostava za katastar nekretnina Mali Lošinj Klasa: 935-08/13- 02/00001 Urbroj: 541-17-06-01/13-13-414 od 21.5.2013., kopiju katastarskog plana broj 4 k. o. [katastarska općina], izvod iz popisa katastarskih čestica za k. č. [katastarska čestica], izvod iz posjedovnog lista Pl 216, odgovor ODO Rijeka na zahtjev tužitelja za mirno rješenje spora od 30.studenog 2018., očitovanje Ministarstva državne imovine upućeno Ministarstvu poljoprivrede a vezano za zahtjev tužitelja za kupnju nekretnine k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] od 13.kolovoza 2019., očitovanje Ministarstva poljoprivrede na zahtjev za kušnju poljoprivrednog zemljišta upućeno tužitelju od 5.9.2019., nalaz i mišljenje vještaka geodetske struke Nenada Vidmara iz Ravne Gore broj elaborata 224-114 od 17.siječnja 2023., očitovanje Upravnog odjela za pomorsko dobro, promet i veze od 15.rujna 2022., očitovanje Grada Malog Lošinja od 29.9.2022., povijest promjena na katastarskim česticama od 8.2.2023., očitovanje Mjesne zajednice Nerezine-Sveti Jakov broj 06/1-1/71/76 od 2.10.1976. upućeno Imovinskopravnoj referadi Općine Cres Lošinj Mali Lošinj i od strane Odjela za katastar nekretnina Mali Lošinj potvrđen geodetski elaborat tvrtke GEO TEO d.o.o. Cres od 18.7.2022. broj elaborata 148/22, a proveden je dokaz očevidom na licu mjesta uz angažiranje ranije navedenog vještaka geodetske struke, proveden je dokaz saslušanjem stranaka.

7. Uvidom u zk.izvadak zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] utvrđeno je kako ovdje tužitelj dolazi upisan kao isključivi vlasnik č. zgr. [katastarska čestica] poljska kuća i to na temelju predmetnog kupoprodajnog ugovora u zk.predmetu Z-420/78, dok je uvidom u zk.izvadak zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] utvrđeno kako na č. zem. [katastarska čestica] vinograd dolazi upisana tužena Republika Hrvatska i dalje je iz navedenih zk.ul. vidljivo kako je prijenos tih katastarskih čestica izvršen iz zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], da je izvršena nacionalizacija, a prethodno da su te nekretnine bile vlasništvo iste osobe kako to tužitelj navodi u tužbi. Uvidom u Pl 216 k. o. [katastarska općina] utvrđeno je kako na predmetnoj k. č. [katastarska čestica] Grad Mali Lošinj dolazi upisan kao isključivi posjednik, koju činjenicu formalnog upisa posjednika tužitelj nije osporio da tužitelj nije upisan kao posjednik u katastru zemljišta, time da tužitelj tvrdi da se nalazi u faktičnom posjedu od momenta kupnje zgrade, a dalje valja naglasiti kako sama činjenica što tužitelj nije upisan kao posjednik u katastru ne isključuje mogućnost stjecanja prava vlasništva dosjelošću, naravno ukoliko se između ostalih uvjeta koji imaju biti ispunjeni tužitelj nalazi u faktičnom posjedu predmetne nekretnine.

8. Očevidom na licu mjesta utvrđeno je jako je prijepor smješten u uvali Vinodarska, a u naravi da se radi o terenu, zemljištu iza kuće u vlasništvu tužitelja sa adresom Sveti Jakov 60, u odnosu na kuću prijepor se proteže u smjeru zapad-istok; na sjevernoj strani uz granicu pokazanu od strane tužitelja smješten je sanitarni čvor, poljski wc, teren je terasastog oblika – dvije terase, na gornjoj terasi smješten je kotac- svinjac, odnosno sada kameni ostaci dimenzije cca. 4x4m; na gornjoj terasi je jedno stablo masline dok je na preostalom dijelu samoniklo raslinje, a poljski wc je na donjoj terasi; u odnosu na zatečenu šupu sa stražnje strane tužitelj da je istu legalizirao. Vještak je posjed tužitelja i prijepor prikazao na skici lica mjesta uz fotografije lica mjesta nalaza i mišljenja vještaka , a mišljenje je vještaka je da stvarno stanje na terenu (položaj međa) ne odgovara kopiji katastarskog plana što da je vidljivo na skicama lica mjesta i u tom smjeru da je potrebno izraditi geodetski elaborat u svrhu evidentiranja stvarnog položaja pojedinačnih već evidentiranih katastarskih čestica što je razlog da je određen bio prekid postupka u ovoj pravnoj stvari do okončanja postupak usklađenja faktičnog i katastarskog stanja u odnosu na predmetne nekretnine i postupak je nastavljen nakon što je tužitelj dostavio potvrđen geodetski elaborat od strane tvrtke GEO TEO od 18.7.2022. broj 148/22, u koji elaborat je sud izvršio uvid.

9. Uvidom u kupoprodajni ugovor utvrđeno je kako je taj ugovor zaključen između tadašnje Općine Cres-Lošinj, kao prodavatelja i ovdje tužitelja, kao kupca 28.4.1977. i to na temelju tada važećih odredbi Zakona o prometu zemljišta i zgrada te zaključka Vijeća udruženog rada i Vijeća mjesnih zajednica Skupštine Općine Cres- Lošinj na XXIII.redovnoj sjednici od 5.listopada 1976., uz prethodnu suglasnost i Mjesne zajednice Nerezine – Sveti Jakov od 2.10.1976., predmetom kojeg ugovora je obuhvaćena č. zgr. [katastarska čestica] poljska kućica u ruševnom stanju k. o. [katastarska općina], kao društveno vlasništvo, a u odnosu na predmetno zemljište č. zem. [katastarska čestica] u pravu je tužitelj kada navodi da to zemljište kao društveno vlasništvo prema tada važećim propisima nije moglo biti predmetom kupoprodaje iako da je služilo redovnoj uporabi zgrade što, kako to tužitelj u ovom predmetu naglašava, proizlazi iz urbanističkih uvjeta i zaključka – uvjetima gradnje na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u koje je sud izvršio uvid. Također i u rješenju o izvedenom stanju između ostalog stoji kako se ozakonjenjuje dovršena pomoćna zgrada, spremište izgrađena na č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u funkciji osnovne, stambene zgrade izgrađena na č. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Dakle, ti materijalni dokazi potvrđuju istinitima i točnima navode iz tužbe kako predmetno zemljište č. zem. [katastarska čestica] oduvijek služi redovnoj upotrebi zgrade katastarske oznake č. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], te da zajedno čine jednu građevinsku cjelinu. U odnosu na posjed i uživanje kupljene nekretnine čl. V. Ugovora ugovoreno je da kupac stupa u posjed odmah nakon isplate ugovorene cijene, a na poleđini kojeg teksta ugovora se potvrđuje da je dug u iznosu od 23.000 dinara po predmetnom ugovoru broj 02/2-614-1976 u cijelosti podmiren, pa opravdano tužitelj u tužbi navodi kako se od 1977. tužitelj nalazi u zakonitom i poštenom posjedu č. zgr. [katastarska čestica] i č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i do podnošenja tužbe 28.1.2022. u neprekinutom trajanju više od 40 godina takvog posjeda. U odnosu na poštenje posjeda kao pretpostavka za stjecanje prava vlasništva dosjelošću bilo da se radi o redovitoj ili izvanrednoj odredbom čl.18.st.3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", broj 91/96., 68/98., 103/99., 22/00., 73/00., 129/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 3/09., 153/09., 143/12., 152/14.: dalje ZV) propisano je da je posjed pošten ako posjednik kad ga je stekao nije znao niti je obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed, ali poštenje prestaje čim posjednik sazna da mu pravo na taj posjed ne pripada, a u konkretnom slučaju od trenutka kupnje 1977. i stupanja u posjed tužitelja do podnošenja ove tužbe nije dokazano da bi tuženik ili njegov pravni prednik ikada osporio tužitelju posjed predmetne č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], nije stoga poduzeo bilo kakve radnje koje bi dovele u pitanje poštenje posjeda tužitelja, štoviše, upravo je pravni prednik tuženika kroz upravne akte u ranije navedenim upravnim postupcima utvrdio kako č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] čini jednu građevnu i posjedovnu cjelinu sa č. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], te se doista ima smatrati, kako to tužitelj navodi u tužbi, pripatkom te zgrade. U odnosu na činjenicu upisa društvenog vlasništva u zemljišnim knjigama pravnom shvaćanju iznesenom u odlukama Europskog suda za ljudska prava (izraženo i u odluci „Trgo protiv Hrvatske“) koje se odnosi se na primjenu i učinke odredbe članka 388. stavak 4. ZV-a, prema kojoj se u rok za stjecanje dosjelošću nekretnina koje su na dan 8. listopada 1991. bile u društvenom vlasništvu, kao i za stjecanje stvarnih prava na tim nekretninama dosjelošću, računa i vrijeme posjedovanja proteklo prije toga dana, (odredba je ukinuta odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I-58/97 od 17. studenoga 1999., Narodne novine broj 137/99) te presudu Radomilja i drugi te Jakeljić protiv Hrvatske, u kojoj je izraženo i daljnje shvaćanje da za ocjenu stjecanja prava vlasništva, u smislu odredbe članka 388. stavka 4. ZV-a, nije odlučno vrijeme podnošenja tužbe na utvrđenje prava vlasništva, odnosno da nije odlučno je li tužba podnesena nakon 17. studenoga 1999., kao dana donošenja navedene odluke Ustavnog Suda, kojom je odredba članka 388. stavak 4. ZV-a ukinuta, valja pravilnom primjenom materijalnog prava u vrijeme dosjedanja uračunati i razdoblje do 8. listopada 1991. (ŽS u Rijeci, Gž- 1972/2021 od 26.siječnja 2022., na koju odluku se opravdano u ovom postupku poziva i tužitelj.) Nakon presuda Europskog suda u predmetima Trgo protiv Hrvatske, Radomilja protiv Hrvatske i Jakeljić protiv Hrvatske VSRH je zauzeo pravno shvaćanje u odluci Rev-291/14 od 17.travnja 2018. i Rev-535/17 od 5.siječnja 2021. koje glasi: "Kod stjecanja prava vlasništva dosjelošću na stvarima koje su prije 8.listopada 1991. bile u društvenom vlasništvu treba u vrijeme dosjelosti računati i vrijeme prije 8.listopada 1991., ako se time ne vrijeđaju vlasnička prava osoba koja ta prava nisu stekla na temelji odredbe čl.388.st.4.ZV, nego na temelju drugih odredaba istog zakona. Rizik bilo kakve greške koju su počinila državna tijela, mora snositi država i ne smiju se ispravljati na teret pojedinca koji je stekao pravo vlasništva dosjelošću na temelju zakonske odredbe koju je Ustavni sud RH naknadno ukinuo, posebice u onom slučaju kada ne postoji drugi suprotstavljeni privatni interes trećih osoba.", a u konkretnom slučaju ne postoji suprotstavljeni interes trećih osoba i na strani tužitelja ispunjeni su uvjeti iz odredbe čl.159.st.1.,3. i 4. ZV, odnosno na strani tužitelja su ispunjeni uvjeti za izvanrednu dosjelost, a to je samostalan, nesmetan, isključivi i pošten posjed prijepora dulje od zakonom propisanih 40 godina takvog posjeda. Na kraju se ističe da ne postoje bilo kakve pravne prepreke kojima bi tužitelju onemogućilo stjecanje prava vlasništva dosjelošću, tako primjerice u odnosu na pomorsko dobro na što je ukazala tužena iz očitovanja Upravnog odjela za pomorsko dobro promet i veze proizlazi da za područje gdje se nalazi k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] granica pomorskog dobra nije utvrđena, niti postupak utvrđivanja u tijeku, da se nalazi na udaljenosti od cca.30m od obalne crte te da prema svom položaju na terenu, strukturi, kao i prema propisima kojima se utvrđuju granice pomorskog dobra za pretpostaviti je da ista neće ući u pojas pomorskog dobra. U odnosu na očitovanje Grada Malog Lošinja na koje ukazuje tužena, da je iz ugovora vidljivo da je tužitelj kupio samo č. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] o tome je već ranije obrazloženo i utvrđeno da je formalno u ugovoru označeno isključivo č. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], te da zemljište upisano u društveno vlasništvo nije moglo biti predmetom kupoprodaje ali da zemljište zajedno sa zgradom čini jednu građevnu i posjedovnu cjelinu, da zemljište predstavlja pripadak zgrade, a što je uostalom prednik Grada Malog Lošinja tadašnja Općina Cres-Lošinj kroz upravne akte i potvrdila.

10. Budući je tužitelj svoj iskaz potkrijepio materijalnim dokazima koji su u skladu sa provedenim dokazima u ovom postupku, očevidom na licu mjesta i geodetskim vještačenjem sud je iskaz tužitelja u cijelosti ocijenio točnim, vjerodostojnim i istinitim.

U Malom Lošinju 1.srpnja 2025.

S u d a c

Tomislav Stopar

Pouka o pravnom lijeku: Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 (petnaest) dana od dana primitka prijepisa presude. Žalba se podnosi u 3 (tri) primjerka putem ovog suda nadležnom Županijskom sudu.

DN-a:

1. Tužitelju – ŽR

2. Punomoćniku tuženika – ODO Rijeka