REPUBLIKA HRVATSKA

Općinski sud u Vukovaru

Vukovar, Županijska br. 31

Poslovni broj: Ps-3/2024-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Vukovaru, po sucu pojedincu Đuri Drušku, u građanskopravnoj stvari tužitelja DK iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojega zastupa punomoćnik Igor Plavšić, odvjetnik iz Vinkovaca, protiv tuženika Republike Hrvatske OIB: 52634238587, za Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, kojega zastupa zakonski zastupnik Općinsko državno odvjetništvo u Vukovaru, Vukovar, radi utvrđenja pravnog položaja zaštićenoga najmoprimca, nakon provedene glavne javne rasprave zaključene 22. svibnja 2025., u prisutnosti tužitelja osobno, punomoćnika tužitelja i zakonskoga zastupnika tuženika, na temelju odredbe članka 335. stavka 4. ZPP-a, 1. srpnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja DK iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] kojim tužitelj traži da sud utvrdi kako je tužitelj stekao pravni položaj zaštićenoga najmoprimca na dvosobnome stanu koji se nalazi u [adresa] (bivša adresa [adresa]) i to stanu broj 3, na prvom katu, površine 45,95 m2, što je tuženik Republika Hrvatska, OIB: 52634238587, za Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine dužan priznati.

II. Nalaže se tužitelju RK iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], naknaditi tuženiku Republici Hrvatskoj, OIB: 52634238587, trošak parničnoga postupka u iznosu od 1.000,00 € (slovima: tisuću eura), u roku od 15 (slovima: petnaest) dana.

III. Odbija se kao neosnovan zahtjev tužitelja za naknadu troškova parničnoga postupka.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi tvrdi da je njegova majka ŽK bila nositeljica stanarskog prava na stanu u [adresa] (bivša adresa [adresa]) i to na stanu broj 3, na prvom katu, površine 45,95 m2, da je njegova majka umrla i da je živio s njom u predmetnom stanu kao član domaćinstva i tako stekao pravni položaj zaštićenog najmoprimca nakon njezine smrti odnosno da je stupio u njezin pravni položaj kao nasljednik prvog nasljednog reda, zbog čega predlaže sudu da se presudom utvrdi da ima pravni položaj zaštićenog najmoprimca na spornom stanu.

2. U odgovoru na tužbu tuženik se protivi tužbi i tužbenom zahtjevu te navodi da tužitelj nije bio jedini član obiteljskog domaćinstva bivšeg nositelja stanarskog prava ŽK, da tužitelj nije u roku od 60 dana od smrti svoje majke dostavio vlasniku stana obavijest o toj činjenici kao i da ŽK nakon stupanja na snagu Zakona o najmu stanova nije podnijela zahtjev za sklapanje ugovora o najmu stana tako da je propustila razumni rok za podnošenje takvog zahtjeva te nije niti stekla status zaštićenog najmoprimca na spornom stanu sukladno odredbama čl. 24. i čl. 38. Zakona o najmu stanova (dalje u tekstu: ZNS – "Narodne novine" broj: 91/96., 48/98., 66/98. i 22/06.). Nadalje, tuženik u odgovoru na tužbu navodi da je tužitelj napustio sporni stan 1991. godine zbog čega nije mogao steći status člana obiteljskog domaćinstva, zatim da je stambeno zbrinjavanje davanjem u najam spornog stana u državnom vlasništvu na području posebne državne skrbi ostvarila jedino ŽK koja tužitelja uopće nije navela kao člana svog obiteljskog domaćinstva i da se u konkretnom slučaju imaju primijeniti odredbe čl. 37. st. 1., čl. 38. st. 1. u vezi s čl. 24. st. 2. i 3. ZNS-a zbog čega predlaže da sud tužbeni zahtjev odbije u cijelosti kao neosnovan uz naknadu parničnog troška tuženiku.

3. U dokaznom postupku izvedeni su dokazi saslušanjem tužitelja kao stranke u svrhu dokazivanja na ročištu održanom 21. rujna 2010. godine te dopunskim saslušanjem na ročištu održanom 12. ožujka 2015. i na ročištu održanom 14. lipnja 2023., saslušanjem svjedoka AK na ročištu održanom 27. lipnja 2023., čitanjem preslike zapisnika o primopredaji ključeva od 17. lipnja 2008. godine, zaključka Regionalnog ureda Vukovar od 02. srpnja 2010. godine Klasa: UP/I-019- 06/10-24/318, Urbroj: 538-06-11-10-2, uvjerenja o prebivalištu Policijske postaje Vukovar broj: 511-15-07/6-49-11502/2010 od 23. rujna 2010. godine, zamolbe AK za darovanje osnovnog građevinskog materijala za popravak i obnovu od 20. siječnja 2003. godine, kartice preporuke od 20. siječnja 2003., preslike zamolbe za stambeno zbrinjavanje tužiteljeve majke ŽK od 04. veljače 2003. godine, uvjerenja o prebivalištu Policijske postaje Vukovar od 23. listopada 2008. za ŽK, potvrde Grada Vukovara broj 1696 bez datuma, potvrde Upravnog odjela za gospodarenje gradskom imovinom i lokalnu samoupravu Grada Vukovara broj:

2287/98 od 20. travnja 1998. godine, ugovora o korištenju stana broj: 02-240/1-1977 od 07. veljače 1977. godine, Suglasnosti za privremeno stambeno zbrinjavanje davanjem u najam stana na području posebne državne skrbi izdane od Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka, Uprave za prognanike, povratnike i izbjeglice dana 26. rujna 2007. godine Klasa: 019-06/01-31/1-CO, Urbroj: 530/19-03-07-120701- 29254, pregledom preslike fotografije stambene zgrade na adresi [adresa] prije obnove zgrade i stana koji se nalazio u njoj i izvatka iz zemljišne knjige od 19. srpnja 2010. godine, smrtnog lista Matičnog ureda Trpinja od 06. travnja 2010. za ŽK, ugovora o najmu od 7. rujna 2020. i uvidom u izvadak iz zemljišne knjige koju ovaj sud vodi za k. o. [katastarska općina] u zk. ul. br. [broj ZK uloška].

4. Na temelju provedenoga dokaznog postupka te savjesne i brižljive ocjene svakoga dokaza zasebno i svih dokaza zajedno u smislu čl. 8. Zakona o parničnome postupku (Narodne novine, broj: 53/91., 91/92., 112/99., 129/00., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 96/08., 84/08., 123/08., 57/11. i 25/13., dalje: ZPP) sud smatra kako tužbeni zahtjev tužitelja nije osnovan.

5. Čitanjem ugovora o korištenju stana broj: 02-240/1-1977 od 07. veljače 1977. (list 6 - 7 spisa) sklopljenog između Stambene samoupravne interesne zajednice Vukovar s jedne strane i ŽK iz [adresa] kao nositelja stanarskog prava s druge strane utvrđeno je da je majci tužitelja ŽK predan na korištenje stan koji se nalazi u stambenoj zgradi u [adresa] na prvom katu, broj stana 3, koji se sastoji od dvije sobe, kuhinje, kupaonice, smočnice i predsoblja sa ukupnom stambenom površinom od 47 m2 i da u stanu s nositeljem stanarskog prava stanuju ŠK kao suprug, rođen 1934. i DK kao sin, rođen 1968. godine.

6. Čitanjem potvrde Upravnog odjela za gospodarenje gradskom imovinom i lokalnu samoupravu Grada Vukovara broj: 2287/98 od 20. travnja 1998. (list 33 spisa) utvrđeno je da je majka tužitelja ŽK bila nositeljica stanarskog prava na dvosobnom stanu u [adresa], površine 45,95 m2 i da je stan vlasništvo Republike Hrvatske (SUBNOR Vukovar). Sve ove činjenice navedene u potvrdi proizlaze iz dokumentacije Fonda za stambeno-komunalnu djelatnost i ceste bivše općine [adresa] iz mjeseca svibnja 1991. godine.

7. Čitanjem potvrde Grada Vukovara broj: 1696 utvrđeno je da je majka tužitelja ŽK s prebivalištem u [adresa] podnijela zahtjev za obnovu stana na području Hrvatskog Podunavlja dana 14. listopada 1997. (list 35 spisa).

8. Čitanjem uvjerenja o prebivalištu Policijske posrtaje Vukovar od 23. listopada 2008. za ŽK (list 34 spisa) utvrđeno je da je ŽK imala prijavljeno prebivalište na području Policijske postaje Vukovar od 26. studenog 1987. godine na adresi [adresa]. Međutim, očigledno se radi o adresi nakon promjene naziva ulice a što je između stranaka nesporno, budući da iz potvrde Grada Vukovara proizlazi kako se radi o adresi [adresa].

9. Čitanjem zamolbe za stambeno zbrinjavanje tužiteljeve majke ŽK od 04. veljače 2003. (list 31 - 32 spisa) utvrđeno je da je majka tužitelja 05. veljače 2003. podnijela nadležnom tijelu zamolbu za stambeno zbrinjavanje, u kojoj je kao članove svoje obitelji 1991. godine navela i tužitelja DK kao sina. Također iz te zamolbe proizlazi da ŽK u vrijeme podnošenja zamolbe 05. veljače 2003. boravi u stanu na adresi [adresa] kao privremeni korisnik, te da je neobnovljen stan u kojem je boravila do 1991. godine na adresi u [adresa].

10. Čitanjem Suglasnosti za privremeno stambeno zbrinjavanje davanjem u najam stana na području posebne državne skrbi izdane od Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka, Uprave za prognanike, povratnike i izbjeglice dana 26. rujna 2007. godine Klasa: 019-06/01-31/1-CO, Urbroj: 530/19-03-07-120701-29254 (list 11 spisa) utvrđeno je da ŽK zadovoljava uvjete propisane čl. 7. ZPPDS-a i Uredbom o uvjetima i mjerilima za stambeno zbrinjavanje na područjima od posebne državne skrbi tako da ostvaruje pravo na stambeno zbrinjavanje davanjem u najam stana na adresi [adresa], kat prvi, stan broj 3, površine 45,95 m2, zatim da stupa u posjed stana u trenutku završetka obnove, o čemu se sastavlja zapisnik o uvođenju u posjed, kao i da ova suglasnost služi u svrhu privremenog stambenog zbrinjavanja privremenih korisnika do utvrđivanja titulara vlasništva na navedenom stanu, kao i da će se evidentiranjem stana u bazi državne imovine izdati suglasnost za stambeno zbrinjavanje radi zaključivanja ugovora o najmu.

11. Čitanjem uvjerenja o prebivalištu Policijske postaje Vukovar broj:511-15- 07/6-49-11502/2010 od 23. rujna 2010. (list 26 spisa) utvrđeno je da je tužitelj DK imao prijavljeno prebivalište u razdoblju od 11. kolovoza 1983. do 14. ožujka 2000. na adresi [adresa], a da od 14. ožujka 2000. ima prijavljeno prebivalište na adresi [adresa], a istovjetno proizlazi i iz vanjskog uvida u podatke jedinstvenog registra Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske na listu 51 spisa.

12. Čitanjem smrtnog lista Matičnog ured Trpinja od 06. travnja 2010. (list 18 spisa) utvrđeno je da je ŽK umrla dana **.**.2010. u Bršadinu, kao i da je činjenica njezine smrti upisana u maticu umrlih matičnog područja Bršadin za 2010. godinu pod rednim brojem 10.

13. Čitanjem zapisnika o primopredaji ključeva od 17. lipnja 2008. (list 23 spisa) utvrđeno je da je 17. lipnja 2008. izvršena primopredaja završenih radova i preuzimanje ključeva dvadeset stanova u građevinama na adresi [adresa], 21, 23, 25 i 36, koje su građevine obnovljene.

14. Čitanjem zaključka Regionalnog ureda Vukovar od 02. srpnja 2010. godine Klasa: UP/I-019-06/10-24/318, Urbroj: 538-06-11-10-2 (list 24 spisa) utvrđeno je da je obustavljen postupak za stambeno zbrinjavanje davanjem u najam stana u državnom vlasništvu u povodu zahtjeva ŽK iz [adresa], a sve zbog smrti ŽK dana 30. ožujka 2010.

15. Pregledom izvatka iz zemljišne knjige (list 30 spisa) utvrđeno je da je tužitelj DK uknjižen kao suvlasnik ½ dijela nekretnina upisanih u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] koje se sastoje od k. č. br. [katastarska čestica] kuća broj 12 u [adresa]. i dvor. površine 380 m2.

16. Saslušanjem tužitelja kao stranke u svrhu dokazivanja čijem iskazu nisu prigovorili punomoćnik tužitelja i zastupnica tuženika pa ga sud u cijelosti prihvaća kao objektivnog i istinitog, utvrđeno je da je njegova majka predmetni stan dobila na korištenje 1976. od Saveza boraca kao davatelja, nakon čega su u stan uselili odmah njegovi roditelji odnosno majka ŽK, zatim tužitelj kao njezin sin i otac ŠK koji je umro u mjesecu listopadu 1991. godine nakon ranjavanja u tom stanu. Stan se nalazi u [adresa], bivše [adresa], a danas [adresa]. Iz iskaza tužitelja proizlazi da se oženio 1990. godine za suprugu AK i da mu se rodio sin EK u kolovozu 1991. godine, da su svi zajedno boravili u stanu do jeseni 1991. godine, kad su ga bili prisiljeni napustiti i otići u progonstvo. Stan je u ratu bio teško oštećen odnosno srušen i njegova obnova je završena 2008., kada se u stan vratila tužiteljeva majka ŽK. Također iz iskaza tužitelja proizlazi da je na dan 05. studenoga 1996. godine (kada je stupio na snagu Zakon o najmu stanova) stanovao zajedno s majkom na adresi [adresa] u Vupik-ovoj zgradi i da tada niti majka a niti tužitelj nisu imali u vlasništvu kuću ili drugi useljivi stan, kao i da protiv majke tužitelja nije vođen postupak za otkaz ili prestanak stanarskog prava. Nakon obnove stana 2008. ključeve stana je majka tužitelja ŽK dobila od Regionalnog ureda Vukovar i u njega se uselila, a **.**.2010. umrla je u dobi od 84 godine, te je ključeve stana zadržao tužitelj kao i njegov sin EK koji u stanu povremeno boravi.

17. Dopunskim saslušanjem tužitelja na ročištu održanom 12. ožujka 2015. i na ročištu održanom 14. lipnja 2023. utvrđeno je da tužitelj ranije nije tražio zaštitu prava u vezi ovoga stana zato što je njegova majka ŽK do svoje smrti 30. ožujka 2010. stanovala u predmetnom stanu, kao i da je tužitelj u trenutku majčine smrti stanovao s njom u njezinom stanu zato što kuća koju su kupili na adresi [adresa] nije zadovoljavala stambene potrebe njegove obitelji i koja niti do danas nije potpuno završena a prebivalište je morao promijeniti na policiji 14. ožujka 2000. kako bi mogao ostvariti pravo na materijal za obnovu kuće na adresi [adresa], što do danas nije ostvario. Također iz iskaza tužitelja proizlazi da je nakon obnove stana 2008. u stan uselio zajedno s majkom ŽK a da danas u stanu povremeno boravi sin EK i da tužitelj uredno snosi sve troškove korištenja stana, da ima namjeru stanovanja u predmetnom stanu, da u kući u [adresa] stanuje njegova supruga AK, da je njihova bračna zajednica prestala prije duže od godinu dana i da je stambeni dio kuće u [adresa] površine 56 m2.

18. Saslušanjem svjedoka AK utvrđeno je da je bračna zajednica s tužiteljem prestala, da u kući u [adresa] stanuje sa sinom i njegovom partnericom, da je tužitelj odselio iz kuće u [adresa], da je predmetna kuća kupljena 1998. godine, da tužitelj nema realnu mogućnost da u toj kući stanuje, da površina kuće iznosi 56 m2, da kuća za odmor na Vučedolu nije useljiva, da se radi o devastiranoj neobnovljenoj kući kupljenoj 2008/2009.

19. Uvidom u izvadak iz zemljišne knjige (list 122 spisa) sud je utvrdio da su tužitelj i AK suvlasnici svaki u ½ dijela kuće za odmor upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], Vučedol 175A, površine 25 m2 i vinograda površine 551 m2 na k. č. br. [katastarska čestica].

20. Uvidom u ugovor o najmu stana sklopljen između tužitelja i tuženika 7. rujna 2020. utvrđeno je da je tužitelj u najmu stana u vlasništvu Republike Hrvatske, u [adresa], na 1. katu, stan broj:3, izgrađenog na k. č. br. [katastarska čestica], zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

21. Dokazni prijedlog tužitelja obavljanjem uviđaja na licu mjesta sud je na glavnoj raspravi 27. lipnja 2023. odbio kao nesvrsishodan.

22. Na temelju provedenoga dokaznog postupka utvrđeno je da je stupanjem na snagu Zakona o najmu stanova (Narodne novine, broj: 91/96. i 48/98., dalje: ZNS) 5. studenoga 1996. majka tužitelja ŽK stekla pravo zaštićenoga najmoprimca predmetnoga stana, budući da do tada a ni kasnije protiv nje nije bio pokrenut a niti vođen parnični postupak za otkaz stanarskoga prava koje je prestalo stupanjem na snagu toga Zakona. Također je ŽK sukladno odredbi čl. 8. ZNS-a ostvarila pravo na plaćanje zaštićene najamnine za predmetni stan. ŽK je po sili zakona temeljem odredbe čl. 30. st. 2. ZNS-a stekla prava i dužnosti najmoprimca.

23. Nakon provedenoga postupka, ovaj sud je presudom poslovni broj: P- 64/2015-7 od 27. ožujka 2015. usvojio tužbeni zahtjev tužitelja, ista presuda je potvrđena presudom Županijskoga suda u Vukovaru poslovni broj: Gž-638/15-3 od 8. svibnja 2018., no povodom revizije tuženika Vrhovni sud Republike Hrvatske je rješenjem poslovni broj: Rev-1703/2018-2 od 31. kolovoza 2022. ukinuo presudu Županijskoga suda u Vukovaru poslovni broj: Gž-638/15-3 od 8. svibnja 2018. i presudu Općinskoga suda u Vukovaru poslovni broj: P-64/15-7 od 27. ožujka 2015. i predmet je vratio prvostupanjskome sudu na ponovno suđenje.

24. U obrazloženju označenoga rješenja od 31. kolovoza 2022. Vrhovni sud Republike Hrvatske je naveo kako slijedi: "13. Prema odredbi čl. 31. st. 1. ZNS vlasnik stana i osoba iz čl. 30. ZNS koja ispunjava uvjete najmoprimca sklapaju, u skladu s odredbama toga Zakona, ugovor o najmu stana na neodređeno vrijeme, s time da najmoprimac za to vrijeme ima pravo ugovoriti zaštićenu najamninu. Prema st. 2. pravo na zaštićenu najamninu nema najmoprimac koji: u dijelu stana obavlja poslovnu djelatnost; ima u vlasništvu useljivu kuću ili stan; se sa članovima obiteljskog domaćinstva ne koristi stanom dulje od posljednjih 6 mjeseci prije stupanja na snagu ovoga Zakona, bez suglasnosti vlasnika stana. 14. U vezi s naznačenim pravnim pitanjem Vrhovni sud Republike Hrvatske je u odluci broj Rev x 906/14-3 od 30. lipnja 2020. zauzeo sljedeće pravno shvaćanje: ''Kada imovinske prilike najmoprimca i veličina njegovog suvlasničkog dijela na useljivoj kući ili stanu, daju objektivnu mogućnost najmoprimcu ostvariti vlasništvo na useljivoj kući ili stanu tada se najmoprimcu ne bi moglo priznati pravo na zaštićenu najamninu jer bi se na taj način nepotrebno pogodovalo najmoprimce u odnosu na vlasnika stana ili kuće, a s druge strane vlasniku stana ili kuće nametnuo bi se nerazmjeran teret ograničenja uživanja njegova prava vlasništva. Ako vlasništvo ili suvlasništvo na useljivom stanu ili kući najmoprimca ovome ne daju mogućnost useliti ili steći takvu kuću ili stan tada bi najmoprimac imao pravo na zaštićenu najamninu.'' 15. Kako iz podataka u spisu proizlazi da tužitelj od 2000. ne živi na adresi na kojoj se nalazi predmetni stan ([adresa] u [adresa]) te kako je suvlasnik ½ dijela nekretnine upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] koja se sastoji iz k. č. br. [katastarska čestica] kuća broj 12 u [adresa] i dvor površine 380 m2, sud će u nastavku postupka ispitati jesu li ispunjeni svi uvjeti iz čl. 30., 31. st. 1., čl 37. i čl. 38. ZNS i vezi s čl. 31. st. 2. al. 2. ZNS, odnosno postoje li okolnosti za primjenu pravnog shvaćanja iz spomenute odluke ovoga revizijskog suda poslovni broj Rev x 906/14-3 od 30. lipnja 2020.".

25. U ponovljenome postupku ovaj sud je donio presudu poslovni broj: Ps- 2/2022-16 od 25. srpnja 2023., kojom je usvojio tužbeni zahtjev tužitelja, no povodom žalbe tuženika na tu presudu Županijski sud u Vukovaru ju je ukinuo i predmet vratio prvostupanjskome sudu na ponovno odlučivanje, s uputom da se postupi po pravnome shvaćanju revizijskoga suda, a po kojemu u provedenome postupku nije postupljeno.

26. Dana 22. svibnja 2025. u ovome predmetu održano je ročište glavne rasprave, na koje su pristupili tužitelj osobno, njegov punomoćnik i zakonski zastupnik tuženika. Utvrđeno je kako glavna rasprava počinje iznova pred novim sucem pojedincem. Stranke su suglasno izjavile da se ponovno ne saslušavaju već saslušani svjedoci u ovoj pravnoj stvari, već da se pročitaju zapisnici koji sadržavaju iskaze o njihovom saslušanju. Punomoćnik tužitelja izjavio je kako ostaje pri tužbi, tužbenome zahtjevu te svim navodima iznesenim tijekom parnice. Zakonski zastupnik tuženika je naveo kako ostaje pri navodima odgovora na tužbu, svim navodima iznesenim tijekom parnice i protivi se tužbenom zahtjevu te predlaže da se isti odbije kao neosnovan. Navodi kako je tužiteljeva supruga odjavila prebivalište s adrese u [adresa], te je prijavila prebivalište na adresi u [adresa].

27. Na glavnoj raspravi su se također izveli dokazi čitanjem svih isprava priloženih u sudski spis, nakon čega je glavna rasprava zaključena.

28. U skladu s odredbom članka 30. ZNS-a danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje stanarsko pravo osobama koje su to pravo stekle prema propisima koji su vrijedili do dana stupanja na snagu ovoga Zakona (stavak 1.). Osobe iz stavka 1. ovoga članka danom stupanja na snagu ovoga Zakona stječu prava i obveze najmoprimca (stavak 2.). Prava i obveze najmoprimca iz odredbi stavka 1. i 2. ovoga članka iznimno ne stječu osobe protiv kojih je u tijeku postupak za otkaz ili prestanak stanarskog prava (stavak 3.).

29. Prema odredbi članka 31. ZNS-a vlasnik stana i osoba iz članka 30. koja ispunjava uvjete najmoprimca sklapaju, sukladno odredbama ovoga Zakona, ugovor o najmu stana na neodređeno vrijeme, s time da najmoprimac za to vrijeme ima pravo ugovoriti zaštićenu najamninu (stavak 1.). Pravo na zaštićenu najamninu nema najmoprimac koji: - u dijelu stana obavlja poslovnu djelatnost, - ima u vlasništvu useljivu kuću ili stan (stavak 2.).

30. Sukladno odredbi članka 37. ZNS-a osobe koje na dan stupanja na snagu ovoga Zakona imaju pravni položaj člana obiteljskog domaćinstva, stečenog prema odredbama Zakona o stambenim odnosima ("Narodne novine", br. 51/85., 42/86., 22/92. i 70/93.), upisuje se u ugovor o najmu stana (stavak 1.). Ako najmodavac smatra da ni jedna od osoba zatečenih u stanu na dan stupanja na snagu ovoga Zakona nema pravni položaj nositelja stanarskog prava, te osobe mogu pokrenuti postupak pred sudom radi utvrđivanja pravnog položaja zaštićenog najmoprimca (stavak 2.).

31. Prema odredbi članka 38. ZNS-a u slučaju smrti zaštićenog najmoprimca ili kada zaštićeni najmoprimac napusti stan, prava i dužnosti zaštićenog najmoprimca iz ugovora o najmu prelaze na osobu navedenu u ugovoru o najmu stana, ovisno o sporazumu tih osoba (stavak 1.). U slučaju spora, najmoprimca će odrediti najmodavac (stavak 2.). Osoba iz stavka 1. ovoga članka dužna je od najmodavca u roku od 60 dana od dana nastale promjene zatražiti sklapanje ugovora o najmu (stavak 3.). Najmodavac je dužan s osobom iz stavka 1. ovoga članka sklopiti ugovor o najmu stana na neodređeno vrijeme, s pravima i obvezama zaštićenog najmoprimca (stavak 4.).

32. Ovaj sud je utvrdio kako je među strankama sporno je li tužitelj stekao pravni položaj zaštićenoga najmoprimca predmetnoga stana u [adresa].

33. Također, ovaj sud je tijekom rješavanja ove pravne stvari pošao od utvrđenja Vrhovnoga suda Republike Hrvatske iz označenoga rješenja od 31. kolovoza 2022., tj. ispitivao je jesu li ispunjeni svi uvjeti iz čl. 30., 31. st. 1., čl 37. i čl. 38. ZNS u vezi s čl. 31. st. 2. al. 2. ZNS, odnosno postoje li okolnosti za primjenu pravnoga shvaćanja iz spomenute odluke revizijskoga suda poslovni broj Rev x 906/14-3 od 30. lipnja 2020., u kojoj je navedeno da ''Kada imovinske prilike najmoprimca i veličina njegovog suvlasničkog dijela na useljivoj kući ili stanu, daju objektivnu mogućnost najmoprimcu ostvariti vlasništvo na useljivoj kući ili stanu tada se najmoprimcu ne bi moglo priznati pravo na zaštićenu najamninu jer bi se na taj način nepotrebno pogodovalo najmoprimce u odnosu na vlasnika stana ili kuće, a s druge strane vlasniku stana ili kuće nametnuo bi se nerazmjeran teret ograničenja uživanja njegova prava vlasništva. Ako vlasništvo ili suvlasništvo na useljivom stanu ili kući najmoprimca ovome ne daju mogućnost useliti ili steći takvu kuću ili stan tada bi najmoprimac imao pravo na zaštićenu najamninu.''.

34. Tužitelj je na ročištu glavne rasprave od 14. lipnja 2023. izjavio kako slijedi: "Kuća u [adresa] odnosno stambeni dio površine 56 m2. ostali objekti nisu namijenjeni stanovanju i radi se o sporednim prostorijama. Ja sam suvlasnik u ½ dijela. Što se tiče navoda tuženika da sam u braku sa AK navodi da je bračna zajednica prestala prije više od godine dana te da nije pokrenut postupak razvoda braka i podjele imovine stečene za vrijeme trajanja braka. Kuća u [adresa] u [adresa] vodi se na imenu AK i riječ je o kući koju je naslijedila od pok. roditelja. Što se tiče stana u [adresa] u ul. Hrvatskoj zrakoplovstva, u v AK navodim da ne znam o kakvoj nekretnini se radi. Kuća u [adresa] je useljiva, međutim nije useljiva za mene jer u istoj živi AK te moj sin sa svojom obitelji. Od svog suvlasničkog dijela nemam nikakve koristi. Svom sinu sam dopustio da stanuje u kući u [adresa] i protiv njega nisam pokretao sudski postupak. Ja sam prijavljen na adresi u [adresa] te na toj adresi živim u stanu na kojem mi je priznat status.".

35. Svjedok AK, srodna – bračni drug tužitelja, u svađi s tužiteljem, je na ročištu glavne rasprave od 27. lipnja 2023. izjavila kako slijedi: "Ja sam u braku s tužiteljem. Bračna zajednica je prestala prije tri godine s tim da je suprug odselio prije godinu dana iz kuće u [adresa]. U toj kući stanujem ja, naš sin i njegova djevojka. Kuću u [adresa] naslijedila sam od svojih roditelja, a što se tiče stana u ulici Hrvatskog zrakoplovstva u [adresa] napominjem da se radi o mojoj posebnoj imovini jer sam stan kupila tako da sam prodala nekretninu koju sam naslijedila iza svojih roditelja. Kuća za odmor na Vučedolu nije useljiva odnosno radi se o devastiranoj neobnovljenoj kući koju smo zajednički kupili 2008. ili 2009. Ne mogu se točno sjetiti. Tužitelj nema realnu mogućnost stanovanja u [adresa] jer se radi o manjoj kući u kojoj živim sa djecom. Površina kuće je 56 m2. Stan u [adresa] u ul. Hrvatskog zrakoplovstva iznajmljujem. U kući u [adresa] ne stanuje nitko, ona je prazna. Kuću u [adresa] tužitelj i ja kupili smo 1998. Moji odnosi s tužiteljem su narušeni ali ne u tolikoj mjeri da je netko od nas dvoje morao tražiti smještaj u Sigurnoj kući.".

36. Iz navedenoga sud je utvrdio kako je tužitelj zajedno sa svojom suprugom suvlasnik u ½ djela nekretnine – kuće u [adresa] u [adresa] od 1998. godine, koja ima stambenu površinu 56 m2 te sporedne prostorije koje nisu namijenjene stanovanju i kako je ta kuća useljiva, no da u istoj žive njegova supruga i sin s djevojkom, kojemu je upravo tužitelj dopustio da u njoj živi, a da tužiteljeva supruga koja s tužiteljem nije u dobrim odnosima, ima u vlasništvu kuću u [adresa] u [adresa] te stan u [adresa] u [adresa], koji iznajmljuje, dok tužitelj i supruga također u suvlasništvu svako ½ djela imaju i kuću za odmor na Vučedolu, stečenu 2008. ili 2009. godine koja nije useljiva. Tužitelj živi na adresi ovdje spornoga stana u [adresa] od 2020. godine

37. Stoga sud zaključuje kako tužitelj ima objektivnu mogućnost ostvariti svoje vlasništvo na useljivoj kući u [adresa], jer ta kuća ima 56 m2 stambenoga prostora, tužitelj je suvlasnik iste u ½ djela, ta kuća je prema iskazu tužitelja i njegove supruge useljiva i u njoj žive njegova supruga te sin i njegova djevojka, dok tužiteljeva supruga u vlasništvu ima i kuću u [adresa] te stan u [adresa], koji iznajmljuje, a k tome tužitelj i njegova supruga u suvlasništvu imaju i neuseljivu vikendicu na Vučedolu.

38. Iz navedenoga sud zaključuje kako su imovinske prilike tužitelja i njegove obitelji takve da mu se ne može priznati pravo na zaštićenu najamninu na stanu u [adresa], imajući u vidu odredbu čl. 31. st. 2. t. 2. ZNS-a te pravno shvaćanje Vrhovnoga suda Republike Hrvatske iz spomenute odluke toga suda poslovni broj: Rev x 906/14-3 od 30. lipnja 2020.

39. Slijedom iznesenoga, sud je utvrdio kako tužbeni zahtjev tužitelja za utvrđivanjem njegovoga pravnog položaja zaštićenoga najmoprimca na predmetnome stanu u [adresa], nije osnovan te ga je stoga valjalo odbiti te odlučiti kao u izreci presude pod točkom I.

40. Odluka o trošku temelji se na odredbi članka 151., 154., 155., 163. i 164. ZPP-a, kao i na temelju važeće Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine, broj: 138/23., dalje: OTRH).

41. Tuženik je uspio u sporu u cijelosti te se njegovi troškovi, uzimajući u obzir kako se radi o sporu iz stambenih odnosa (utvrđenje pravnoga položaja zaštićenoga najmoprimca), sastoje iz jednokratne nagrade za cijeli prvostupanjski postupak u iznosu od 500,00 € po Tbr. 7.2. OTRH, za sastav revizije od 1. lipnja 2018. iznos od 300,00 € po Tbr. 10.5. OTRH te za sastav žalbe od 2. kolovoza 2023. zatraženi iznos od 200,00 € po Tbr. 10.1. OTRH, što ukupno iznosi 1.000,00 €, koliko je valjalo naložiti tužitelju da nadoknadi tuženiku, slijedom čega je sud odlučio kao u izreci presude pod točkom II.

42. Sud je odbio i zahtjev tužitelja za naknadu troškova parničnoga postupka, jer je tužitelj izgubio parnicu, slijedom čega je sud odlučio kao u izreci presude pod točkom III.

43. Slijedom iznesenoga, odlučeno je kao u izreci presude.

U Vukovaru 1. srpnja 2025.

Sudac

Đuro Druško

Uputa o pravnome lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba nadležnome županijskom sudu. Žalba se izjavljuje pismeno u 3 (tri) istovjetna primjerka putem ovoga suda u roku od 15 (petnaest) dana od dana primitka otpravka presude.

Ako stranka nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onoga dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Ovjereni prijepis presude stranka može preuzeti neposredno u sudu istoga dana (čl. 335. st. 9. ZPP-a). U slučaju iz stavka 9. ovoga članka sud će istaknuti presudu na internetskoj stranici e-oglasna ploča sudova. Presuda mora biti istaknuta na internetskoj stranici e- oglasna ploča sudova osam dana, računajući od dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje.

Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje, sud će presudu dostaviti prema odredbama ovoga Zakona o dostavi pismena (čl. 335. st. 11. ZPP-a).

DNA:

1. Tužitelju, putem punomoćnika

2. Tuženiku, putem ODO Vukovar

3. Kalendar 30 dana