Posl.br.P-2567/2025
REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U SPLITU
Gundulićeva br.27
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Splitu, po sucu tog suda Ljiljana Mustapić, u pravnoj stvari tužitelja Zadružni savez Dalmacije Split, [adresa],OIB:97059868731, zastupano po punomoćniku Vinku Ljubičiću, odvjetnik u Splitu, protiv tuženika UZ [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćniku Željku Puljiću odvjetniku u Splitu, radi brisanja upisa u zemljišnim knjigama, nakon zaključene glavne rasprave dana 19. svibnja 2025 god., presudom donesenom i objavljenom dana 01. srpnja 2025.godine
p r e s u d i o j e
I Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:
"Nalaže se upis brisanja zemljišnoknjižnog stanja upisanog rješenjem Općinskog suda u Splitu, broj Z-5819/11 od dana 07.06.2011 godine, u z. k. ul. [broj ZK uloška], [broj poduloška], č. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u naravi stan u prizemlju, u površini od 39,02 m2, koji stan se sastoji od jedne sobe, kuhinje, izbe, nužnika i hodnika, a koje Rješenje je donijeto na temelju Ugovora o prodaji stana (uz jednokratnu otplatu) sklopljenog između Fonda za naknadu oduzete imovine, Zagreb, I. Lučića 8, OIB:64899829392, zastupanog po predsjednici Fonda DZ kao prodavatelja s jedne strane tuženika kao kupca s druge strane. prema kojem z.k. stanju je tuženik upisan kao vlasnik predmetnog stana položenog u zgradi sagrađenoj na nekretnini označenoj kao č. zgr. [katastarska čestica], z. k. ul. [broj ZK uloška] [broj poduloška] k. o. [katastarska općina], uz istovremeni upis prava vlasništva na predmetnom stanu u korist tužitelja Zadružnog saveza Dalmacije, Split, U [adresa].
II Tužitelj je dužan tuženiku nadoknaditi parnični trošak sve u roku od 15 dana u iznosu od 3.500,00 Eura.
Obrazloženje
1.U tužbi tužitelj navodi da je nositelj knjižnog prava vlasništva i posjednik nekretnine označene kao čest. zgr. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], u naravi kuća, površine 543 m2, z. k. ul. [broj ZK uloška], koja čest. zgr. odgovara kat. čest. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina]. Tužitelj je vlasnik cijele zgrade, osim dijelova zgrade (stanova) koji su bili predmet kupoprodaje s nositeljima stanarskog prava. Tužitelj je pravo vlasništva povrijeđeno nevaljanom i neistinitom uknjižbom u korist tuženika na z. k. ul. [broj ZK uloška], [broj poduloška], k. o. [katastarska općina], u naravi stan u prizemlju, u površini od 39,02 m2, koji stan se sastoji od jedne sobe, kuhinje, izbe, nužnika i hodnika.
2.U razdoblju od 17.02.1992 godine do 28.04.1994. godine tužitelj je u zakonom određenom roku i po zakonom određenom postupku, kao vlasnik cijele zgrade, pa tako i stanova položenih u zgradi označenoj pod 1, i prodavatelj, sklopio ugovore o kupoprodaji o (devet) stanova položenih u zgradi izgrađenoj na nekretnini opisanoj pod 1 ove tužbe, pravna valjanost kojih Ugovora je potvrđena od strane nadležnog pravobraniteljstva, sa slijedećim nositeljima stanarskog prava 1. RZ iz [adresa], koji Ugovor je sklopljen 17.02.1992.g., 2. CZ iz [adresa], Ugovor je sklopljen 21.10.1992.g.,3. EZ iz [adresa], koji Ugovor je sklopljen 17.11.1992.g.,4. ĐZ iz [adresa], koji Ugovor je sklopljen 21.10.1992.g.,5. LZ iz [adresa], koji Ugovor je sklopljen 21.10.1992.g.,6. MZ iz [adresa], koji Ugovor je sklopljen 23.02.1993.g.,7. GZ iz [adresa], koji Ugovor je sklopljen 23.02.1993.g.,8. JZ iz [adresa], U [adresa], koji Ugovor je sklopljen. 12.04.1994.g.,9. PZ iz [adresa], koji Ugovor je sklopljen 28.4.1994.g. tuženik SZ nikad nije sa tuženikom sklopio Ugovor o otkupu stana na kojem postoji stanarsko pravo, odnosno isti nije s tužiteljem sklopio Ugovor o najmu stana sa zaštićenom najamninom, već je tuženik, dana 01. svibnja 2001 godine Ugovor o najmu stana sa zaštićenom najamninom sklopio sa Gradom Splitom.
3.Na pisani upit tužitelja Gradu Splitu koji je pravni osnov za sklapanje odnosnog Ugovora, Grad Split svojim dopisom od 07.06.2010 godine odgovarao tužitelju da se zaključeni ugovor o najmu stana sa zaštićenom najamninom od 01. svibnja 2021 godine ima smatrati ništavim pravnim poslom s obzirom da je zgrada [adresa] (ex. Tončićeva 4A) u vlasništvu Zadružnog saveza Dalmacije, te da Grad ne raspolaže aktom temeljem kojeg bi bio ovlašten na sklapanje ugovora o najmu sa ČZ, za stan br.1, položen na prvom katu zgrade.
4.Po saznanju o ništavosti Ugovora o najmu sa zaštićenom najamninom sklopljenim dana 01. svibnja 2001.godine između Grada Splita i tuženika, tužitelj je više puta kontaktirao tuženog, pismeno i usmeno, s pozivom na sklapanje ugovora o najmu stana sa zaštićenom najamninom i dostavom prijedloga istog Ugovora. Dana 07.04.2011 godine, Fond za naknadu oduzete imovine, Zagreb, I. Lučića 6,OIB:64899829392, zastupan po predsjednici Fonda DZ kao prodavatelj i tuženik SZ kao kupac, zaključuju Ugovor o prodaji stana (uz jednokratnu otplatu) predmet kojeg Ugovora je stan opisan pod 1 ove Tužbe, na temelju kojeg Ugovora je tuženik ishodio uknjižbu prava vlasništva na stanu koji je predmet ove tužbe. Upisom prava vlasništva tuženika, a koji upis je naveden u točki IV ove tužbe povrijeđeno je pravo tužitelja, pa tužitelj temeljem odredbe čl.129 Zakona o zemljišnim knjigama predlaže donošenje presude kao u izreci.
5.U odgovoru na tužbu tuženik se protivi tužbi i tužbenim navodima predlaže tužbu odbiti kao neosnovanu. Iz sadržaja tužbe, te dokaza koji su dostavljeni uz istu, proizlazi da je tuženik upisan vlasnikom predmetnog stana temeljem Ugovora o kupoprodaji stana zaključenog dana 07.4.2013 između Fonda za naknadu oduzete imovine kao prodavatelja i tuženika kao kupca predmetnog stana. Navedeno je dokaz da je tuženik uknjižen vlasnikom stana temeljem valjanog pravnog osnova za sticanje prava vlasništva. Osnovanost sklapanja tog ugovora ispitao je Fond za naknadu prije nego je ugovor sklopljen. U konkretnom slučaju radilo se o tzv. Otkupu društvenog stana na kojem je tuženik, prije otkupa istog, imao stanarsko pravo, odnosno status zaštićenog najmoprimca. Stanarsko pravo na predmetnom stanu tuženik je stekao nakon trajnog iseljenja svoje majke, FZ i to Odlukom Grada Splita, komisije za stambene poslove br. KLASA:371-03-1/24 od 31.05.1994.g. Naprijed navedena činjenica jeste dokaz da je tuženik ostvario pravo na otkup predmetnog stana kojeg je i po navodima tužbe otkupio od ovlaštenog prodavatelja. To je ujedno dokaz da tužitelj nije bio uknjiženi vlasnik predmetnog stana pa mu ne pripada pravo na podnošenje predmetne tužbe.
6.Podneskom od dana 09. siječnja 2013 godine tužitelj navodi da je tuženik upisan kao vlasnik predmetnog stana i to temeljem pravnog posla-ugovora o kupoprodaji stana sklopljenog dana 7.4.2011 godine između Fonda za naknadu oduzete imovine kao prodavatelja i tuženika kao kupca predmetnog stana. Za tužitelja nije sporno zemljišno-knjižno stanje, isto tako tužitelj ne spori da je sklopljen ugovor i to temeljem odrede čl.24 Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine u kojem ugovoru govori tuženik u odgovoru na tužbu. Međutim, tuženik nije mogao steći pravo vlasništva predmetnog stana temeljem citiranog pravog posla i to stoga što prodavatelj iz tog ugovora nikada nije bio ni vlasnik ni posjednik predmetne nekretnine, stana pobliže opisanog u tužbenom zahtjevu. Također, nikada ni FOND odnosno Republika Hrvatska nije imala nikakvo stvarno pravo na predmetnoj nekretnini. Čak što više uvijek i od početka isključivo vlasnik predmetne nekretnine, odnosno objekta kao cjeline bio je tužitelj, a što jasno proizlazi i iz ovdje priložene dokumentacije i baš kako slijedi:javnoblježničkog spisa Z-88/17, zatim, plana situacije koji je prilog tom spisu, te sveukupnog izvatka iz zemljišne knjige za predmetnu nekretninu, što se sve prilaže.
7.Naime, vlasnik predmetne kuće označene kao čest. zgr. [katastarska čestica] KO [katastarska općina] u cijelosti je još od 1916 godine tužitelj. Nije jasno kako je to došlo do sklapanja ugovora na kojeg se poziva tuženik, ali svakako, taj ugovor je ništavan, uostalom, taj ugovor nije niti sklopljen u zakonskom roku tj. u roku propisanom zakonom u prodaji stanova na kojem postoji stanarsko pravo. Uostalom, u prilogu se dostavlja i dopis Grada Splita, Službe za imovinsko-pravne poslove i gospodarenje gradskim resursima, Odsjek za poslovni prostor i poslove stanovanja klasa: 371-02/09-01/173, Ur.br.2181/01.12-02/37-10-4 od 7.6.2010 godine iz kojeg jasno proizlazi da je ugovor o najmu stana sa zaštićenom najamninom od 1. svibnja 2001 godine na koje se poziva tuženik, ništavan.
8.U konkretnom slučaju radilo se o tzv. Otkupu društvenog stana na kojem je tuženik, prije otkupa istog, imao stanarsko pravo, odnosno status zaštićenog najmoprimca. Stanarsko pravo na predmetnom stanu tuženik je stekao nakon trajnog iseljenje svoje majke, FZ i to Odlukom Grada Splita, komisija za stambene poslove br. KLASA:371-03-1/24 od 31.05.1994,g, Naprijed navedena činjenica jeste dokaz da je tuženik ostvario pravo na otkup predmetnog stana, kojeg je i po navodima tužbe otkupio od ovlaštenog prodavatelja. To je ujedno dokaz da tužitelj nije bio uknjiženi vlasnik predmetnog stana pa mu ne pripada pravo na podnošenje predmetne tužbe.
9.Tužitelj navodi da se suprostavlja navodima tuženika prema kojima je predmetni stan nacionalizirana imovina pa je po odredbama Zakona o naknadi za oduzetu imovinu za vrijeme jugokomunističke vladavine za prodaju takvih nekretnina isključivo nadležan Fond za naknadu oduzete imovine, koji je taj stan OZ i prodao, te da su ugovor o prodaji o kojem je riječ, pa zatim upis zakonit u cijelosti. Tužitelj opetovano ističe da je Ugovor o prodaji ništavan a upis u zemljišne knjige nezakonit u cijelosti.
10.Naime, prema članku 360 st.2. ZV, pravo upravljanja, odnosno korištenja i raspolaganja na stvari u društvenom vlasništvu osobe koja se do stupanja na snagu Zakona nije pretvorila u subjekt prava vlasništva, postaje stupanjem na snagu ovoga Zakona pravo vlasništva dosadašnjega nositelja prava upravljanja, odnosno korištenja i raspolaganja na toj stvari, ako je stvar sposobna biti predmetom prava vlasništva, osim ako posebnim zakonom nije određeno drukčije.
11.Prema čl.362 st.1. smatra se da je vlasnik nekretnine u društvenom vlasništvu osoba koja je u zemljišnim knjigama upisana kao nositelj prava upravljanja, korištenja ili raspolaganja tom nekretninom, a tko tvrdi suprotno treba to dokazati. Prema članku 388 st.2. ZV stjecanje, promjena, pravni učinci i prestanak stvarnih prava do stupanja na snagu Zakona prosuđuju se prema pravilima koja su se primjenjivala u trenutku stjecanja, promjene i prestanka prava i njihovih pravnih učinaka. Budući da je u trenutku stupanja na snagu ZV (op.a 01.01.1997.) predmetna nekretnina čest. zgr. [katastarska čestica] k. ul.9268 k. o. [katastarska općina], bila uknjižena kao društveno vlasništvo sa pravom upravljanja i korištenja i pravom raspolaganja u korist Zadružnog saveza Kotora Split, u Splitu, to je Zadružni savez Dalmacije, kao pravni i stvarni slijednik Zadružnog saveza Kotara Split, stekao pravo vlasništva navedene nekretnine, te je po toj osnovi i pravodobno i istinito upisan u zemljišne knjige kao nositelj prava vlasništva. Nema mjesta primjeni predmnjevi te čl.362 st.3 po kojoj se smatra da su vlasništvo Republike Hrvatske sve stvari iz društvenoga vlasništva na području Republike Hrvatske glede kojih nije utvrđeno u čijem su vlasništvu, te djeluje predmnjeva vlasništva iz stavka 1 i 1 tog članka, budući da je titular prava vlasništva prijeporne nekretnine poznat. Isto tako, nema mjesta ni primjeni odredbe članka 87 st.1. Zakona o lokalnoj samoupravi i upravi (NN 90/92) po kojoj su općine, gradovi i županije utemeljene Zakonom o područjima županije, gradova i općina u Republici Hrvatskoj preuzimale nekretnine, pokretnine , financijska sredstva te prava i obveze dosadašnjih općina čiji su slijednik u roku od šest mjeseci od dana konstituiranja predstavničkog tijela tih jedinica, što je Grad Split i potvrdio svojom dopisom od dana 07.06.2010.godine.
12.Slijedom navedenog, Fond za naknadu oduzete imovine, niti kao ovlaštenik Republike Hrvatske, niti kao slijednik Fonda u stambenom gospodarstvu Grada Splita, nije stekao vlasništvo nad predmetnom nekretnino, niti kao ovlašten za sklapanje ugovora o kupoprodaji iste, te je isti Ugovor ništavan, a izvršeni upis u zemljišne knjige nezakonit.
13.Tijekom postupka preminuo je tuženik pa se postupak nastavio voditi naspram zakonskog nasljednika tuženika.
14.Sud je u dokazne svrhe pregledao cjelokupnu pisanu dokumentaciju koja prileži spisu.
15.Tužbeni zahtjev nije osnovan.
16.Predmet spora je tužbeni zahtjev tužitelja naspram tuženika radi upisa prava vlasništva u zemljišne knjige.
17.Među strankama nije prijeporno da je u pravnoj stvari tužitelja naspram pok. prednika tuženika ad.1 SZ i tuženika ad.2 Fonda za naknadu oduzete imovine, Zagreb, I. Lučića br.8, radi utvrđenja pravomoćno presuđeno u predmetu posl. br. Po-3/13 na način da je odbijen tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi: "Utvrđuje se da je ništetan ugovor o prodaji stana sklopljen između tuženika ad.1 SZ kao kupca i tuženika ad.2. Fonda za naknadu oduzete imovine kao prodavatelja, a koji je sklopljen dana 7.4.2011 godine, pod klasa:943-01/10-02/43, Ur.br.5630-03/10-10 a temeljem kojeg ugovora je kupac kupio, a prodavatelj prodao, stan u prizemlju, koji se sastoji od jedne sobe, kuhinje, izbe, nužnika i hodnika, ukupne površine 39,02 m2, zajedno sa zajedničkim dijelovima i uređajima zgrade koja se nalazi u Splitu, anagrafske oznake Tončićeva br.6, stan se nalazi u zgradi izgrađenoj na čest. zgr. [katastarska čestica] ZU 9268 K. O. [katastarska općina], kao i aneks tog ugovora sklopljen dana 22.12.2011 godine podklasa:943-01/10-02/43, Ur.br.5630-03/11-24, ovjeren u potpisu pred javnim bilježnikom u Splitu, Milom Čipčić dana 14.12.2011 godine pod br. Ov-9273/11 i pred bilježnikom u [adresa] HZ dana 4. siječnja 2012 godine pod poslovnim brojem Ov-5420/12."
18.Prema odredbi čl.168 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 91/96 ., dalje ZV). Brisovnu tužbu ovlašteni su podnijeti nositelji knjižnog prava tj. osobe čije je upisano knjižno pravo neposredno povrijeđeno nevaljanom uknjižbom kao i njihovi univerzalni slijednici. S druge strane brisovna tužba se podnosi protiv osobe u čiju je korist provedena nevaljana, neistinita uknjižba, odnosno protiv osobe koja je glede nevaljane uknjižbe u neposrednom pravnom odnosu s osobama čije je knjižno pravo uknjižbom povrijeđeno (neposredni stjecatelj) Pod pretpostavkama pod kojima se brisovna tužba može podnijeti protiv neposrednog stjecatelja, ona se može podnijeti protiv njegovih univerzalnih slijednika. Ali brisovna tužba se može podnijeti i kad je neposredni stjecatelj raspolagao nevaljanom upisanim knjižnim pravom u korist treće osobe (singularnog slijednik) koji je također uknjižila svoje pravo (u kojem slučaju su oni nužni suparničari).
19.U odnosu na zahtjev tužitelja koji se odnosi na brisanje provedene uknjižbe i uspostavu prijašnjeg stanja, valja reći da je u konkretnom slučaju riječ o brisovnoj tužbi iz čl.129 Zakona o zemljišnim knjigama u svezi s odredbom čl.168 ZV-a kojoj je nositelj knjižnog prava koje je povrijeđeno nevaljanom, odnosno neistinitom uknjižbom u korist neke osobe ovlašten radi zaštite tog svog prava zahtijevati brisanje svake uknjižbe koja ga vrijeđa i uspostavu prijašnjega zemljišnoknjižnog stanja, sve dok ne nastupe činjenice na temelju kojih bi mu povrijeđeno knjižno pravo i tako trebalo prestati.
20.U navedenim pretpostavkama nositelj knjižnog prava je do stupanja na snagu ZV-a i ZZK-a (siječnja 1997) svoja knjižna prava mogao štititi u skladu s pravnim pravilima paragrafa 68-78. Zakona o zemljišnim knjigama iz 1930 godine. Temeljem zahtijevanja sudske zaštite upisanog knjižnog prava ovom tužbom je povreda tog prava provedbom nevaljane, odnosno neistinite uknjižbe tj. uknjižbe za koju u trenutku podnošenja prijedloga za uknjižbu nisu bile ispunjene sve pretpostavke nužne da bi uknjižba uistinu bila istinita i valjana. Isto tako valja reći da su shodno citiranim odredbama, brisovnu tužbu ovlašteni podnijeti oštećeni nositelji knjižnog prava, tj. osoba čije je upisano knjižno pravo neposredno povrijeđeno nevaljanom uknjižbom, kao i njihovi univerzalni slijednici.
21.S druge strane, brisovna tužba se podnosi protiv osobe u čiju korist je provedena nevaljana, neistinita uknjižba, odnosno protiv osobe koja je glede nevaljane uknjižbe u neposrednom pravnom odnosu s osobom čije je knjižno pravo uknjižbom povrijeđeno (neposredni stjecatelj). Pod pretpostavkama pod kojima se brisovna tužba može podnijeti protiv neposrednog stjecatelja ona se može podnijeti i protiv njegovih univerzalnih slijednika. Ali, brisovna tužba može se podnijeti i kad je neposredni stjecatelj raspolagao nevaljano upisanim knjižnim pravom u korist treće osobe (singularnog slijednika) koja je također uknjižila svoje pravo (u kojem slučaju su oni nužni suparničari).
22.Obzirom na prednja utvrđenja te činjenicu da je u ovosudnom spisu posl. br. Po-3/13 donesena pravomoćna odluka kojom je tužbeni zahtjev tužitelja odbijen protiv tuženika u pogledu iste nekretnine, u okolnostima valjano sklopljenog ugovora o kupoprodaji stana pozivom na odredbu čl.114 i 120 ZV, tužitelj nije dokazao pravni osnov za stjecanje prava vlasništva, u konkretnom slučaju pok. prednik tuženika kao zaštićeni najmoprimac na stanu u društvenom vlasništvu sukladno čl.22 i 24 Zakona o naknadi podnio zahtjev za otkup stana u zakonom propisanom roku Fondu za naknadu oduzete imovine kao tijelu koje se temeljem zakona pojavljuje kao prodavatelj u slučaju otkupa društvenih stanova na kojima postoji stanarsko pravo te je ujedno utvrđivao sve okolnosti vezane za otkup stanova na kojima postoji stanarsko pravo, tužitelj nije dokazao tužbene navode, pravni slijed stjecanja predmetne nekretnine, stoga je tužbeni zahtjev odbijen kao neosnovan. (čl.219 ZPP- a).
23.Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi čl.154 st.1 155 ZPP-a, punomoćniku tuženika je priznat trošak sastava odgovora na tužbu i zastupanja na šest ročišta po 250 Eura uvećano za vrijednost boda iznosi dosuđeni iznos 3.500,00 Eura.
U Splitu, dana 01. srpnja 2025.godine
S U D A C
LJILJANA MUSTAPIĆ
PRAVNA POUKA: Protiv ove presude dopuštena je žalba Županijskom sudu u Splitu. Žalba se podnosi putem ovog suda, u tri primjerka, u roku od 15 dana, od dana dostave ovjerenog prijepisa iste. Stranci koja je pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje i stranci koja je uredno obaviještena o tom ročištu, a na isto nije pristupila, smatra se da je dostava presude obavljena onog dana kad je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje smatra se da je dostava presude obavljena danom zaprimanja pisanog otpravka iste.
DNA:
- punomoćniku tužitelja,
- punomoćniku tuženika,
- u spis,
