REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Poslovni broj: Pn-2674/24-30

Ulica grada Vukovara 84

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu toga suda Dijani Mađerčić, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja VT OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], zastupanog po punomoćniku Miji Kladariću, odvjetniku u Slavonskom Brodu, protiv tuženika INDEX PROMOCIJE d.o.o. OIB:37502434016 iz Zagreba, Radnička cesta 37 B, zastupanog po punomoćniku Vanji Jurić, odvjetniku u Zagrebu, radi naknade štete, nakon održane i zaključene glavne i javne rasprave dana 06. lipnja 2025. godine u nazočnosti zamjenika punomoćnika tužitelja MT, odvjetničkog vježbenika te zamjenika punomoćnika tuženika Viktorije Smirnov, odvjetnika, dana 01. srpnja 2025. godine

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

„Nalaže se tuženiku INDEX PROMOCIJA d.o.o. Zagreb, Radnička cesta 37 B, OIB: 37502434016 da tužitelju VT iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] isplati sa osnova neimovinske štete iznos od 1.990,84 eura zajedno sa zateznom kamatom koja teče od 09.10.2020. godine do dana plaćanja, po kamatnoj stopi koja se do 31.12.2022. godine određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 postotnih poena, a od 01.01.2023. godine do 29.12.2023. godine po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, a za razdoblje od 30.12.2023. godine do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi 1. srpnja te godine, koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke.

Nalaže se tuženiku INDEX PROMOCIJA d.o.o. Zagreb, Radnička cesta 37 B, OIB: 37502434016 da tužitelju VT iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] isplati troškove parničnog postupka prema rješenju suda sa zateznom kamatom po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi 1. srpnja te godine, koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, a koja teče od donošenja prvostupanjske presude do dana plaćanja.

Nalaže se tuženiku INDEX PROMOCIJA d.o.o. Zagreb, Radnička cesta 37 B, OIB: 37502434016 da u roku od 3 dana od pravomoćnosti presude o svom trošku objavi u cijelosti i bez komentara pravomoćnu presudu donesenu u ovom postupku.“ kao neosnovan.

II. Nalaže se tužitelju VT OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], naknaditi tuženiku INDEX PROMOCIJI d.o.o. OIB:37502434016 iz Zagreba, Radnička cesta 37 B, trošak parničnog postupka u iznosu od 1.562,50 eura, u roku 15 dana.

III. Odbija se zahtjev tuženika za naknadom troška parničnog postupka preko dosuđenog iznosa kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Punomoćnik tužitelja u tužbi navodi da je dana 20. srpnja 2020. godine tuženik na internetskom portalu index.hr objavio tekst pod naslovom „Šef HDZ-ove mladeži u [adresa] uhvaćen pripit u autu. Kaže da nije vrijeđao policiju“, u kojem naslovu, kao i u sadržaju članka, su iznesene tvrdnje netočnog i tendencioznog sadržaja. Nastavno punomoćnik tužitelja je istaknuo da je već u samom naslovu teksta vidljivo da se želi naglasiti kako je tužitelj dužnosnik u mladeži HDZ-a Požeško-slavonske županije, koji nije zadržan u policijskoj postaji, dok su drugih pet osoba, koje su zatečene u vožnji pod utjecajem alkohola, zadržane u policijskoj postaji, ali prilikom uredovanja službenih osoba tužitelj nije vrijeđao službene osobe, već se bez ikakvog protivljenja i komentara odazvao pozivu na alkotestiranje, koje je uredno obavljeno i o istom je sačinjen zapisnik te je utvrđena prisutnost alkohola od 0,89 promila. Isto tako punomoćnik tužitelja je napomenuo da se u članku navodi da je tužitelj demantirao natpise Telegrama da je vrijeđao policajce i svađao se s njima, pa nije jasno iz kojeg razloga je ova tvrdnja navedena u članku, a kod čitatelja se navođenjem ove tvrdnje stječe dojam da je tužitelj demantirao nešto što je navedeno u drugom javnom mediju, odnosno namjera je da se navođenjem što je pisao drugi medij ostavi kod čitatelja članka dvojba da li su točni navodi drugog medija, Telegrama ili tužitelja, a u svakom slučaju se i ovakvim sadržajem na posredan način prenosi netočna informacija, dok je iz priopćenja Policijske postaje Požega za dan 19. srpnja 2020. godine, kao i potvrde od 22. srpnja 2020. godine vidljivo da nisu evidentirani slučajevi prijetnji, niti vrijeđanja ili omalovažavanja policijskih službenika, odnosno osim postupanja policijskih službenika prema tužitelju dana 19. srpnja 2020. godine poradi počinjenja prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama iz članka 199. stavka 2. kažnjivo po članku 199. stavka 6. nisu utvrđeni drugi elementi kaznenog djela ili prekršaja. Naprotiv s obzirom na koncentraciju alkohola i ponašanje tužitelja, kao i okolnosti pod kojima je alkotestiranje obavljeno, očito prema procjeni službenih osoba nije bilo nikakvog razloga da se tužitelja zadržava u policijskoj postaji, a uostalom niti 10 drugih osoba kod kojih je tog dana, kao i kod tužitelja, utvrđena koncentracija alkohola u krvi veća od 0,5 promila nisu zadržani u policijskoj postaji, a svega njih 5 je zadržano u policijskoj postaji. Nastavno tijekom postupka punomoćnik tužitelja je istaknuo sporne informacije u predmetnom članku i to navod „ VT, predsjednik Županijskog odbora mladeži HDZ-a Požeško-slavonske županije, uhvaćen je proteklog vikenda u vožnji pod utjecajem alkohola“, što je pogrešna informacija, jer se tužitelj nije kretao svojim automobilom po cesti, pa nije niti mogao biti zaustavljen, nego se nalazio u automobilu na centralnom gradskom parkiralištu, koji automobil je bio upaljen te je nazvao svog oca da dođe po njega. Isto tako u članku stoji „Policija ga je zaustavila na [adresa] u [adresa], a tijekom alkotesta vrijeđao je policajce. Za razliku od petero drugih vozača koji su tijekom vikenda uhvaćeni u vožnji pod utjecajem alkohola, V nije zadržan u policijskoj postaji“, a i sam naslov „Šef HDZ-ove mladeži u [adresa] uhvaćen pripit u autu. Kaže da nije vrijeđao policiju“ sadrži netočne informacije o tužitelju. Dakle smisao članka je očito bio u tome da se tužitelja prikaže kao osobu koja je pokazala nepoštovanje prema službenim osobama, jer ih je prema navodima iz članka vrijeđao, što nije točno, a osim toga se u članku željelo ukazati i na to da je tužitelj zbog svoje stranačke funkcije bio privilegiran u odnosu na druge vozače, jer nije zadržan u policijskoj postaji radi otrežnjenja. Inače tužitelj obavljajući svoje dužnosti svakodnevno kontaktira s velikim brojem osoba, poznat je široj javnosti u lokalnoj zajednici, pa je objavljenim člankom povrijeđeno pravo tužitelja na dostojanstvo, čast i ugled, koja prava predstavljaju temeljna ljudska prava, jer je uvredljivo i neistinito pisano o tužitelju, što je kod tužitelja i njemu bliskih osoba izazvalo osjećaj nelagode i ozbiljnog stresa, jer se tužitelj suočavao s brojnim negativnim reakcijama poznanika, pa je jasno da postoji uzročna veza između štetne radnje i nematerijalne štete koju tužitelj trpi. Nadalje punomoćnik tužitelja je istaknuo da iako se tužitelj dana 24. srpnja 2020. godine obratio tuženiku sa zahtjevom za objavom ispravka netočne informacije, tuženik je dana 07. kolovoza 2020. godine objavio reakciju na članak, što je vidljivo iz samog naslova članka „Reakcija na članak o šefu HDZ-ove mladeži u [adresa] koji je uhvaćen pripit u autu“, a kojim postupanjem tuženik niti nije izvršio objavu ispravka netočnih informacija. Slijedom navedenog punomoćnik tužitelja je ističući da se ne može objava netočne i neprovjerene informacije opravdati činjenicom da su iste informacije prenosili i ostali hrvatski mediji te činjenicom javnog interesa, a tuženik niti nije poduzeo nikakve mjere da bi provjerio točnost spornih informacija, nije postupio u dobroj vjeri, tužbenim zahtjevom zatražio na ime naknade neimovinske štete iznos od 1.990,84 eura sa zateznom kamatom tekućom od 09. listopada 2020. godine te naložiti tuženiku u roku tri dana od pravomoćnosti presude objaviti o svom trošku presudu u cijelosti i bez komentara uz naknadu troškova parničnog postupka sa zateznom kamatom tekućom od dana donošenja prvostupanjske presude do isplate.

2. Punomoćnik tuženika se očitovao na tužbu navodeći da u cijelosti osporava osnovanost tužbe i visinu tužbenog zahtjeva te je prvenstveno istaknuo da tužba nije podobna za raspravljanje, jer tužitelj nije označio sporne informacije, nego samo u tužbi navodi da se spornim člankom i objavljenim informacijama „stječe dojam“, „naglašava“ i „prikazuje“ bez jasnog označavanja koje točno informacije smatra spornim, da bi nakon što je punomoćnik tužitelja naveo sporne informacije, punomoćnik tuženika istaknuo da su sve navedene informacije točne. Naime nesporno je da tužitelj, kao što je navedeno u naslovu članka, obnaša dužnost predsjednika Županijskog odbora mladeži HDZ-a Požeško-slavonske županije i da je kažnjen za prekršaj iz članka 199. stavka 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, što i sam tužitelj potvrđuje u tužbi, a osim toga tužitelj je za portal 24 sata izjavio “…Točno je da su me policajci zaustavili na centralnom parkingu i da sam napuhao 0,89. Za počinjeni prekršaj kaznu ću platiti, ali vrijeđao ih nisam…“ koja informacija je navedena u članku tuženika, pa je nejasno koji dio naslova spornog članka sadrži netočne i tendencionalne informacije. Naprotiv argumentacija tužitelja da se samo nalazio u automobilu na centralnom parkiralištu, koji automobil je bio upaljen te je nazvao svog oca da dođe po njega u cijelosti je irelevantna za predmetni postupak, jer je nesporno da su nadležni policijski službenici zatekli tužitelja za upravljačem automobila s nedopuštenom količinom alkohola u krvi, o čemu su izvještavali svi hrvatski mediji, a osim toga i iz potvrde MUP-a PU Požeško- slavonske od 22. srpnja 2020. godine jasno proizlazi da su policijski službenici prema tužitelju postupali dana 19. srpnja 2020. godine „radi počinjenog prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama iz čl. 199. st. 2 kažnjivo po čl.199. st. 6.“, koji prekršaj se odnosi na upravljanje vozilom na cesti, odnosno početak upravljanja vozilom pod utjecajem droga ili lijekova ili ako u krvi ima alkohola iznad 0,5 g/kg, odnosno odgovarajući iznos miligrama u litri izdahnutog zraka. Isto tako u odnosu na navod da je u članku sporna informacija „Policija ga je zaustavila na [adresa] u [adresa], a tijekom alkotesta vrijeđao je policajce. Za razliku od petero drugih vozača koji su tijekom vikenda uhvaćeni u vožnji pod utjecajem alkohola, V nije zadržan u policijskoj postaji“ punomoćnik tuženika je naglasio da je ta informacija pogrešno citirana, jer članak tuženika ne sadrži takvu rečenicu. Naprotiv u članku je sadržana informacija: „Policija ga je zaustavila na [adresa] u [adresa], a tijekom alkotesta, kako piše Telegram, navodno je vrijeđao policajce. Za razliku od petero drugih vozača koji su tijekom vikenda uhvaćeni u vožnji pod utjecajem alkohola, VT nije zadržan u policijskoj postaji“. Dakle nejasno je koje informacije sadržane u spornom članku tužitelj smatra netočnim tvrdnjama, odnosno čitava argumentacija tužitelja je faktički utemeljena na pogrešnom tumačenju i subjektivnoj interpretaciji utuženih informacija, koja nije i ne može biti predmet raspravljanja u ovom postupku, tim više što su odredbama Zakona o medijima jasno i nedvosmisleno propisane pretpostavke za oslobođenje nakladnika od odgovornosti za štetu. Nastavno punomoćnik tuženika je naglasio da je sporni članak objavljen u apsolutno opravdanom interesu javnosti, s obzirom na funkcije koje obnaša tužitelj, a isti obnaša funkciju predsjednika Županijskog odbora mladeži HDZ-a Požeško- slavonske županije, kao i čitav niz daljnjih funkcija na lokalnoj i nacionalnoj razini, uključujući funkciju predsjednika Savjeta mladih Grada Požege, kao i funkciju glavnog tajnika Koordinacije savjeta mladih Republike Hrvatske, pa je tužitelj neizbježno i svjesno otvoreniji za pomno ispitivanje svake riječi ili djela i sukladno tome mora pokazati veći stupanj opreza, odgovornosti i preciznosti u svojim izjavama i postupcima, odnosno mora biti svjestan da se svi zabilježeni istupi u javnosti mogu, a u konačnici i moraju, prikazati i predstaviti javnosti kao jedna zaokružena slika njegovih stavova. Konačno punomoćnik tuženika je istaknuo da je odmah po primitku zahtjeva za objavom ispravka tuženik u cijelosti objavio zahtjev za ispravkom informacija, koji je linkom povezan s izvornim člankom kako bi čitatelji bili upoznati da je tužitelj reagirao na sporni članak, a osim toga i u samom članku tuženik je vjerno prenio očitovanje tužitelja u odnosu na počinjenje prekršaja, kao i na informacije koje su, u odnosu na isto, objavljene u javnosti od strane drugih medija, a što sve potvrđuje da namjera tuženika niti nije bila naštetiti časti i ugledu tužitelja, nego objektivno informirati javnost o informacijama od značajnog interesa građana RH. Slijedom navedenog punomoćnik tuženika je predložio odbiti tužbeni zahtjev kao neosnovan uz naknadu troškova parničnog postupka.

3. Tijekom dokaznog postupka sud je izveo dokaz uvidom u članak objavljen dana 20. srpnja 2020. godine na portalu index.hr. naslova „Šef HDZ-ove mladeži u [adresa] uhvaćen pripit u autu. Kaže da nije vrijeđao policiju“ (stranica 4-5 i 62-63 spisa), u presliku zahtjeva za objavom ispravka pogrešne informacije od 24. srpnja 2020. godine (stranica 6-7 spisa), u presliku potvrde RH, Ministarstva unutarnjih poslova, PU Požeško-slavonska, PP Požega broj 511-22-05-2/35-57/1198/20. Da.P. od 22. srpnja 2020. godine (stranica 8 spisa), u ispis članova Županijskog odbora mladeži HDZ-a Požeško-slavonske županije objavljenog na internetskoj stranici HDZ-a Požeško-slavonske županije (stranica 19-20 spisa), u članak obavljen dana 20. srpnja 2020. godine na portalu 24sata.hr. naslova „Šef mladeži HDZ-a u [adresa] uhvaćen pijan za volanom: „Htio sam zvati oca da dođe po mene“ (stranica 21-22 spisa), u članak objavljen dana 20. srpnja 2020. godine na portalu telegram.hr. naslova „Doznajemo: šef HDZ-ove mladeži u [adresa] uhvaćen pijan u vožnji. Izvrijeđao je policajce koji su ga zaustavili“ (stranica 23-24 spisa), u članak objavljen dana 20. srpnja 2020. godine na portalu jutarnji.hr. naslova „Šef mladeži HDZ-a pijan za volanom: „Provjerio sam, nisam vrijeđao policajce“ (stranica 25-26 spisa), u članak objavljen dana 20. srpnja 2020. godine na portalu nacional.hr. naslova „Šef mladeži HDZ-a [adresa] vozio pripit i vrijeđao policajce, oni ga pustili“ (stranica 27-28 spisa), u članak objavljen dana 20. srpnja 2020. godine na portalu večernji.hr. naslova „Šef HDZ-ove mladeži u Požegi: „Nisam vozio pijan, zvao sam oca da dođe po mene“ (stranica39-40 spisa), u članak objavljen dana 28. kolovoza 2020. godine na portalu tportal.hr. naslova „Šef HDZ-ove mladeži u [adresa] uhvaćen pijan u vožnji“ (stranica 41-42 spisa), u članak objavljen dana 16. studenog 2020. godine na portalu telegram.hr. naslova „ BT došao do dokaza: policija mjesecima ne kažnjava šefa HDZ-ove mladeži koji je vozio pijan“ (stranica 43-48 spisa), u članak objavljen dana 15. siječnja 2021. godine na portalu telegram.hr naslova „Kakva slučajnost. Požeška policija prijavila šefa mladeži HDZ-a na dan kada je Telegram objavio da mjesecima ništa ne rade“ (stranica 49-52 spisa), u presliku iskaza svjedoka PT danog u postupku naslovnog suda poslovni broj Pn-2742/20 (stranica 71 spisa), u presliku iskaza svjedoka IT danog u postupku naslovnog suda poslovni broj Pn-2742/20 (stranica 71-72 spisa), u iskaz svjedoka ĐT (stranica 76-77 spisa) te u iskaz tužitelja (stranica 77-78 spisa).

4. Temeljem tako provedenog dokaznog postupka, a cijeneći prema brižljivoj i savjesnoj ocjeni svaki dokaz zasebno i sve dokaze u njihovoj ukupnosti, kao i na temelju rezultata cjelokupnog postupka, sukladno odredbi članka 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19 i 80/22 - u daljnjem tekstu ZPP-a) sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev neosnovan.

5. Među strankama je dakle nesporna aktivna i pasivna legitimacija, činjenica da je dana 20. srpnja 2020. godine na portalu index.hr. objavljen članak naslova „Šef HDZ-ove mladeži u [adresa] uhvaćen pripit u autu. Kaže da nije vrijeđao policiju“, kao i činjenica da je tuženik objavio zahtijevani ispravak objavljenih informacija u rubrici reagiranja. Naprotiv sporno je pitanje da li postoji ekskulpacijski razlog zbog kojeg tuženik nije obvezan naknaditi tužitelju eventualno nastalu neimovinsku štetu, s time da je ujedno sporna i visina tužbenog zahtjeva.

6. Prvenstveno treba naglasiti da je sud presudom poslovni broj Pn-2736/20 od 29. ožujka 2022. godine odbio tužbeni zahtjev kao neosnovan te naložio tužitelju naknaditi tuženiku trošak parničnog postupka, a Županijski sud u Karlovcu je rješenjem poslovni broj Gž-507/22 od 27. studenog 2024. godine ukinuo navedenu presudu pod točkom I. i II. izreke presude i u tom dijelu predmet vratio prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje. Naime iz obrazloženja tog ukidnog rješenja proizlazi da je počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP-a, jer presuda ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati i ne sadrži razloge o odlučnim činjenicama. Isto tako Županijski sud u Karlovcu je u tom ukidnom rješenju naglasio da je tužitelj dostavio potvrdu MUP-a, PU požeško-slavonske, PP Požega broj 511-22-05-2/35-57/1198/20 od 22, srpnja 2020. godine kao dokaz da nije vrijeđao policajce te su se stranke na ročištu dana 23. veljače 2022. (list 76 spisa) suglasile da se kao dokaz u ovom predmetu koriste iskazi svjedoka PT i IT, koje dokaze sud prvog stupnja nije analizirao, ocijenio niti doveo u vezu s ostalim dokazima te se nije izjasnio o tvrdnjama koje se odnose na ne vrijeđanje policajaca, zbog čega se presuda ne može ispitati i ne sadrži razloge o odlučnim činjenicama. Konačno treba naglasiti da je Županijski sud u Karlovcu u tom ukidnom rješenju dao uputu prvostupanjskom sudu da u ponovljenom postupku ukloni navedene nepravilnosti i nedostatke na koje je ukazano ovim rješenjem i nakon toga donese novu i na zakonu zasnovanu odluku.

7. S obzirom da je tužitelj u zakonskom roku zatražio objavu ispravka spornih informacija, koja činjenica je i među strankama nesporna, to je dakle sukladno odredbi članka 22. stavka 2. Zakona o medijima („Narodne novine“ broj 59/04, 84/11 i 81/13 – u daljnjem tekstu ZM-a) ispunjen procesnopravni uvjet za podnošenje tužbe radi naknade neimovinske štete zbog povrede prava na ugled, čast i dostojanstvo tužitelja. Iako je tuženik objavio u cijelosti zahtijevani ispravak objavljenih informacija, koji je linkom povezan s osnovnom informacijom na koju se ispravak odnosi i to u rubrici reagiranja, za što je sukladno odredbi članka 41. stavka 1. ZM-a bila potrebna suglasnost tužitelja, koju tuženik nije imao, treba napomenuti da objava ispravka, čak i kada je prema odredbi članka 41. stavka 1. ZM-a objavljena na istom ili istovjetnom mjestu i na isti ili istovjetan način na koji je bila objavljena informacija na koju se ispravak odnosi, često ne eliminira nastalu štetu u potpunosti, jer niti svi čitatelji osnovne informacije ne pročitaju ispravak, a ujedno je notorna činjenica da se o objavljenom ispravku ne raspravlja i govori u istoj mjeri kao o osnovnoj informaciji uslijed koje je nastala neimovinska šteta, pa je odredbom članka 22. stavka 1. ZM-a propisano da se nematerijalna šteta u pravilu naknađuje objavljivanjem ispravka informacije i isprikom nakladnika te isplatom naknade sukladno općim propisima obveznog prava. Kada bi se objavom ispravka neimovinska šteta nastala objavom neke informacije naknadila u svakom slučaju u potpunosti tada zakonodavac niti ne bi predvidio mogućnost da osoba kojoj je objavom neke informacije povrijeđeno pravo osobnosti, pravo na ugled, čast i dostojanstvo, kao što to u konkretnom slučaju tvrdi tužitelj, može zahtijevati od nakladnika isplatu naknade nastale neimovinske štete, tim više što je to pravo uvjetovano prethodnim zahtjevom upućenom nakladniku za objavom ispravka, odnosno isprike, kada ispravak nije moguć. Inače pravo na isplatu naknade neimovinske štete prosuđuje se po općim načelima obveznog prava, što znači da sud sukladno odredbi članka 1100. stavka 1. i stavka 2. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05, 41/08, 125/11,78/15 i 29/18 – u daljnjem tekstu ZOO-a) pri dosudi pravične novčane naknade vodi računa da li težina same povrede i okolnosti slučaja opravdavaju dosudu pravične novčane naknade, što ujedno isključuje automatizam dosude novčane naknade, dok je visina pravične novčane naknade determinirana jačinom i trajanjem povredom izazvanih duševnih bolova i cilju kojemu ta naknada služi. Naime cilj naknade neimovinske štete je da se na taj način nastala neimovinska šteta naknadi po mogućnosti u potpunosti, u pitanju je novčana satisfakcija, a ne da se na taj način stekne imovinska korist, jer ta težnja niti nije spojiva s naravi i društvenom svrhom naknade neimovinske štete.

8. Nastavno treba naglasiti da je osnovno načelo svih demokratskih društava sloboda izražavanja i sloboda medija, dakle sloboda prikupljanja, istraživanja, objavljivanja i raspačavanja informacija u cilju informiranja javnosti, sloboda protoka informacija i otvorenost medija za različita mišljenja, uvjerenja i za raznolike sadržaje, ali ta sloboda mora biti ograničena kada i koliko je to nužno radi zaštite drugih zaštićenih vrijednosti u demokratskim društvima, odnosno radi zaštite morala, ljudske osobnosti, privatnosti, dostojanstva, ugleda i časti, što izrijekom proizlazi i iz odredbe članka 7. stavka 1. ZM-a te odredbe članka 16. stavka 1. ZM-a. Isto tako odredbom članka 35. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“ broj 85/10 i 19/13 – u daljnjem tekstu Ustav) te odredbom članka 38. stavka 1. i stavka 2. Ustava jamči se štovanje i pravna zaštita osobnog i obiteljskog života, dostojanstava, ugleda i časti, kao i sloboda mišljenja i izražavanja misli, koja obuhvaća osobito slobodu tiska i drugih sredstava priopćavanja, slobodu govora i javnog nastupa i slobodno osnivanje svih ustanova javnog priopćavanja, s time da se ujedno i odredbom članka 8. stavka 1. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda („Narodne novine“ – Međunarodni ugovori broj 18/97, 6/99, 8/99, 14/02 i 1/06 – u daljnjem tekstu Konvencija) i odredbom članka 10. stavka 1. i stavka 2. Konvencije jamči pravo na poštivanje privatnog i obiteljskog života, doma i dopisivanja te pravo na slobodu izražavanja. Kada se dakle objavom neke informacije naruši svojevrsna ravnoteža između slobode izražavanja, slobode medija i zaštite privatnosti, dostojanstva, ugleda i časti neke osobe, koju su mediji prema odredbi članka 16. stavka 1. ZM-a dužni poštovati, a ujedno težina povrede prava osobnosti i okolnosti konkretnog slučaja, s obzirom na jačinu i trajanje duševnih boli, opravdavaju dosudu pravične novčane naknade, sud je stava da se ta novčanu naknada, satisfakcija, ne može tretirati kao neopravdano ograničenje slobode medija, tim više što je zakonodavac vodeći računa o „problemu ravnoteže“ između slobode izražavanja, slobode medija i zaštite ljudske osobnosti, dostojanstva, ugleda i časti, propisao razloge zbog kojih nakladnik ne odgovara za štetu.

9. Iskazu svjedoka ĐT, autora predmetnog članka (stranica 76-77 spisa), koji je u bitnom istaknuo da je do objavljenih informacija došao iz „članka objavljenog na portalu telegram, autora BT“ te je ujedno „kako bi se čula i druga strana“ u predmetnom članku objavio izjavu tužitelja vezanu uz predmetni događaj koji se i navodi u samom članku, a koja izjava je objavljena na portalu 24sata, zbog čega niti nije smatrao da je potrebno prije objave ovog članka dodatno kontaktirati tužitelja, sud je poklonio povjerenje, jer je logičan i uvjerljiv, a proizlazi i iz sadržaja predmetnog članka (stranica 4-5 i 62-63 spisa), sadržaja članka objavljenog na portalu telegram.hr. (stranica 23-24 spisa), kao i sadržaja članka objavljenog na portalu 24sata.hr. (stranica 21-22 spisa), s time da je i tužitelj u svom iskazu (stranica 77-78 spisa) potvrdio da je u predmetnom članku objavljena „izjava koju je dao i u tome ništa nije sporno“. Isto tako sudu je razumljiv i opravdan navod svjedoka da je ovaj članak objavljen, jer je smatrao da postoji opravdani interes javnosti s obzirom da se radi o tužitelju koji „obnaša funkciju predsjednika mladeži HDZ-a Požeško- slavonske županije, a obnaša i druge funkcije“. Iz navedenog razloga sud je odbio kao neosnovan, nepotreban prijedlog punomoćnika tuženika za provođenjem dokaza saslušanjem ŽT, glavne urednice predmetnog portala na okolnost javnog interesa za objavom ovog članka.

10. Nastavno iskazu tužitelja (stranica 77-78 spisa) u dijelu kojim je istaknuo da se zbog predmetnog članka osjećao „teško i stresno“, „teško je spavao tih dana i bio je smanjene koncentracije na poslu“, prijateljima i kolegama morao je objašnjavati da „nije vozio pripit niti je vrijeđao policajce“, što se reflektirao i na njegov „položaj u politici“, do tada je bio predsjednik mladeži HDZ-a Požeško-slavonske županije, a nakon objave ovih članaka, jer su osim tuženika i drugi mediji objavljivali sadržajno iste, istovjetne informacije glede predmetnog događaja, to više nije, već je samo član mladeži HDZ-a Požeško-slavonske županije, sud je poklonio povjerenje, jer je logičan i životno uvjerljiv.

11. S obzirom da je tužitelj, što treba posebno naglasiti, kao sporne informacije u predmetnom članku naveo to što je u samom naslovu navedeno da je „uhvaćen pripit u autu, jer je kontekst toga kao da je vozio pripit a nije“, odnosno sporan je „kontekst cijelog članka da je vozio pripit“, a sporno je i to što se u članku stavlja „kontekst kao da je u povlaštenom položaju, jer za razliku od petero drugih vozača koji su zadržani u policijskoj postaji, nije zadržan u policijskoj postaji“, a ujedno je objavljena i njegova fotografija koja je „preuzeta s facebook stranice“ bez privole, a inače ga „ljudi u njegovom okruženju ne prepoznaju“ bitno je naglasiti slijedeće. Naime odredbom članka 21. stavka 4. alineje 3. ZM-a propisano je da nakladnik ne odgovara za štetu ako je informacija kojom je šteta učinjena utemeljena na točnim činjenicama ili na činjenicama za koje je autor imao osnovani razlog povjerovati da su točne i poduzeo je sve potrebne mjere za provjeru njihove točnosti te je ujedno postojalo opravdano zanimanje javnosti za objavu te informacije i ako je postupano u dobroj vjeri. Drugim riječima odgovornost nakladnika za štetu nastalu objavom neke informacije svodi se na pitanje da li je objavljena informacija istinita, utemeljena na točnim činjenicama, s time da su sve informacije objavljene u predmetnom članku istinite, što niti tužitelj ne osporava, dok je naprotiv kontekst, odnosno interpretacija objavljenih informacija, kako ih je „doživio“ tužitelj zapravo irelevantan. Dakle ne samo da je točna, istinita informacija objavljena u predmetnom članku da je tužitelj, koji je obnašao funkciju predsjednika mladeži HDZ-a Požeško- slavonske županije „uhvaćen pripit u autu“, što se navodi u samom naslovu članka i da za razliku od „petero drugih vozača koji su tijekom vikenda uhvaćeni u vožnji pod utjecajem alkohola“ tužitelj „nije zadržan u policijskoj postaji“, već je ujedno autor predmetnog članka, koji je navedene informacije doznao, „preuzeo“ iz članka autora BT objavljenog dana 20. srpnja 2020. godine na portalu telegram.hr. (stranica 23-24 spisa), što se u članku jasno navodi sintagmom „kako doznaje Telegram“ objavio i izjavu tužitelja koju je objavio portal 24sata.hr., da „nije vozio, nego je ušao u svoj auto i zvao oca da dođe po njega, a čim su „vidjeli“ da je „upalio auto“ došli su i testirali ga, „napuhao“ je „0,89“ i za „počinjeni prekršaj“ „kaznu će platiti“ ali „nije vrijeđao“ policajce, što potvrđuje stav suda da je autor predmetnog članka postupao u dobroj vjeri, u skladu s pravilima novinarske struke i etike, koja prvenstveno podrazumijeva da se objavi i komentar, izjava osoba na koju se informacija u članku odnosi. Naprotiv osim što je kontekst objavljenih informacija i to istinitih informacija, kako iste interpretira tužitelj, irelevantan za pitanje odgovornosti tuženika, nakladnika, već ujedno i sam navod tužitelja da je „kontekst cijelog članka da je vozio pripit“, i da je „u povlaštenom položaju, jer za razliku od petero drugih vozača koji su zadržani u policijskoj postaji, nije zadržan u policijskoj postaji“, ukazuje da tužitelj, iako je objavljena njegova izjava kojom objašnjava što se točno dogodilo, okolnosti tog događaja, a negirao je da je „vozio pripit“ i da je „vrijeđao policajce“, smatra kako čitateljima njegova izjava neće djelovati uvjerljivo, istinito i da će možda smatrati da je zbog svojih funkcija „privilegiran“, pri čemu zanemaruje činjenicu da autor predmetnog članka, osim objave istinitih informacija i same izjave tužitelja, niti nije dao nikakav svoj komentar predmetnog događaja.

12. Nastavno u odnosu na navod punomoćnika tužitelja da je u predmetnom članku navedeno da je tužitelj „uhvaćen“ „u vožnji pod utjecajem alkohola“, treba naglasiti da je taj navod „preuzet“ iz članka autora BT s portala telegram.hr (stranica 23-24 spisa), što se u predmetnom članku jasno navodi pod sintagmom „kako doznaje Telegram“, ali je ujedno u predmetnom članku objavljena izjava tužitelja kojom negira da je „vozio“ i da je „vrijeđao policajce“, a i sam naslov predmetnog članka težište daje informaciji da je „uhvaćen pripit u autu“, što ukazuje da je autor predmetnog članka zaista uzeo u obzir navedenu izjavu tužitelja kojom potvrđuje da je „napuhao 0,89“, ali negira da je „vozio“, samo je bio „u autu“, „upalio je auto“, ali „nije vozio“.

13. Isto tako navod tužitelja da je objavljena njegova fotografija koja je „preuzeta s facebook stranice“, bez privole, sud je stava da iako je autor članka za objavu same fotografije s facebook stranice trebao dopuštenje tužitelja, koje nije imao, ne rezultira time da tužitelj zbog toga može osnovano od tuženika zahtijevati naknadu štete, jer je nelogičan i neuvjerljiv navod tužitelja da ga „ljudi u njegovom okruženju ne prepoznaju“ s obzirom na sve funkcije koje obavlja, a tim više što su i ostali mediji koji su objavljivali sadržajno identične informacije kada je objavljen i predmetni članak, također objavljivali fotografiju tužitelja (stranica 23-24, 25-26 i 39- 40 spisa).

14. Nastavno u odnosu na izraženi stav tužitelja da je do promjene njegovog „položaja u politici“ došlo zbog „krimena medijske slike“ koju nosi, jer „ne postoji pravomoćna presuda“ da je „vozio pripit i da je vrijeđao policajce“, iako iz preslike potvrde RH, Ministarstva unutarnjih poslova, PU Požeško-slavonska, PP Požega broj 511-22-05-2/35-57/1198/20. Da.P. od 22. srpnja 2020. godine (stranica 8 spisa) proizlazi da su policijski službenici postupali „radi počinjenog prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama iz čl. 199. st. 2 kažnjivo po čl.199. st. 6.“, treba naglasiti slijedeće. Naime tužitelj, koji očito smatra da je neopravdano došlo do promjene njegovog „položaja u politici“ zaboravlja činjenicu da je kao osoba koja obnaša javne funkcije, a bio je predsjednik Županijskog odbora mladeži HDZ-a Požeško-slavonske županije, s time da obnaša i funkciju predsjednika Savjeta mladih Grada Požege, kao i funkciju glavnog tajnika Koordinacije savjeta mladih Republike Hrvatske, zbog svih tih funkcija „pod lupom javnosti“, odnosno postoji interes javnosti za događaje i pojave uz koje se veže, pa osim što mora otrpjeti kako kritiku na svoj rad, ujedno se od njega očekuje da u svom radu, ali isto tako općenito u svom ponašanju, primjenjuje veći stupanj pažnje i odgovornosti kako bi i na taj način „opravdao“ ukazano povjerenje za obnašanje svih tih odgovornih funkcija.

15. Analizirajući provedene dokaze, a vodeći računa da niti tužitelj nije osporavao da su informacije objavljene u predmetnom članku istinite, ali je zapravo sporan sam kontekst, točnije interpretacija tih objavljenih informacija, kako ih je „doživio“ tužitelj, sud u presudi poslovni broj Pn-2736/17 od 29. ožujka 2022. godine nije analizirao, ocijenio niti doveo u vezu s ostalim dokazima iskaze svjedoka PT i IT, danih u postupku naslovnog suda poslovni broj Pn-2742/20, iako su stranke u ovom postupku pristale da se koriste kao dokaz, jer iskazi tih svjedoka niti nisu relevantni za predmetni spor iz slijedećih razloga. Naime osim što se iskazi tih svjedoka svode na „posljedice“ koje je objava, ali ne predmetnog članka, već članka objavljenog u drugom mediju, nakladnika Motus d.o.o., u pitanju je članak naslova „Mladi HDZ-ovac napao policajca. Zaustavili ga pijanog, a onda se otelo kontroli! Pogledajte što im je učinio!“ ostavila na tužitelja, dok je naprotiv o posljedicama objave ovog članka iskazivao tužitelj, s time da je sud tom dijelu iskaza tužitelja poklonio povjerenje, tako i na inače ponašanje tužitelja u profesionalnom okruženju, kao i u privatnom životu. Međutim s obzirom na danu uputu Županijskog suda u Karlovcu u ukidnoj odluci poslovni broj Gž-507/22 od 27. studenog 2024. godine da sud u ponovljenom postupku analizira, ocijeni i dovede u vezu s ostalim dokazima iskaze navedenih svjedoka, jer se zbog toga presuda poslovni broj Pn- 2736/17 od 29. ožujka 2022. godine nije mogla ispitati i nije sadržavala razloge o odlučnim činjenicama, čime je počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP-a, sud će u ovom ponovljenom postupku, analizirati iskaze navedenih svjedoka. Iskazu svjedoka PT, danog u postupku naslovnog suda poslovni broj Pn-2742/20 (stranica 71 spisa), koji je u bitnom isticao da je kao nadređeni tužitelju na njegovom radnom mjestu u upravnom odjelu Grada Požege, nakon objave članka, u pitanju je članak objavljen u drugom mediju, čiji sadržaj niti nije predmet ovog postupka, primijetio promjene u ponašanju tužitelja u vidu da „nije bio usredotočen na rad“, „bio je neraspoložen“ te je „radne zadaće rješavao otežano“, što je trajalo oko 1-2 mjeseca, a inače navodi iz medija da je vrijeđao policijske službenike ne odgovaraju osobnosti tužitelja, jer je „častan, korektan, pošten te je pristojan u ophođenju sa sebi nadređenima i sa stranakama“, sud je poklonio povjerenje, jer je logičan i životno uvjerljiv, a isto tako dojam koji je o tužitelju stekao navedeni svjedok, sasvim sigurno odgovara osobnoj impresiji svjedoka o tužitelju. Nadalje iskazu svjedoka IT danog u postupku naslovnog suda poslovni broj Pn-2742/20 (stranica 71-72 spisa), koji je u bitnom iskazao da je „objava predmetnih navoda“ u člancima „pogodila“ tužitelja, bio je „neispavan, depresivan, neraspoložen“, a inače tužitelj nikada nije bio u takvom stanju alkoholiziranosti da bi „širio agresivu“, što može reći, jer je tužiteljev prijatelj već 20-tak godina, sud je također poklonio povjerenje, jer je logičan, a tim više što je i sam tužitelj isticao da nije vrijeđao policijske službenike, a što je i navedeno u predmetnom članku.

16. Isto tako s obzirom na danu uputu Županijskog suda u Karlovcu u ukidnoj odluci poslovni broj Gž-507/22 od 27. studenog 2024. godine da sud u ponovljenom postupku ujedno analizira i potvrdu MUP-a, PU požeško-slavonske, PP Požega broj 511-22-05-2/35-57/1198/20 od 22, srpnja 2020. godine, koju je dostavio tužitelj kao dokaz da nije vrijeđao policajce te da se ujedno sud izjasni o tvrdnjama koje se odnose na ne vrijeđanje policajaca, treba naglasiti da je sud već u presudi poslovni broj Pn-2736/17 od 29. ožujka 2022. godine analizirao navedenu potvrdu MUP-a. Nadalje treba napomenuti da iz te potvrde ujedno proizlazi da je tužitelj dolaskom u prostorije PP Požega izjavio da je u medijima objavljeno da je tijekom postupanja prema njemu dana 19. srpnja 2020. godine vrijeđao pol. službenike, a što nije učinio, pa je došao provjeriti da li je protiv njega podnesena kakva prijava, s time da osim prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama iz čl. 199. st. 2. kažnjivo po čl. 199. st. 6. nisu utvrđeni drugi elementi kaznenog djela iz prekršaja, što je i navedeno u presudi poslovni broj Pn-2736/17 od 29. ožujka 2022. godine.

17. Nastavno treba naglasiti da prijedlog punomoćnika tužitelja za priklopom spisa naslovnog suda poslovni broj Pn-2742/20 kako bi se ujedno kao dokaz u ovom postupku koristili i iskazi svjedoka ST i KT, policijskih službenika, sud nije usvojio kao osnovan, jer osim što punomoćnik tuženika niti nije pristao da se i iskazi tih svjedoka koriste kao dokaz u ovom parničnom postupku, već ujedno, što treba ponovno posebno naglasiti, u predmetnom članku je objavljena izjava tužitelja kojom negira da je „vrijeđao policajce“, te da je „vozio“, nego je samo bio „u autu“, „upalio je auto“, ali „nije vozio“ zbog čega se i u samom naslovu ovog članka navodi da je „uhvaćen pripit u autu“. Inače sud u predmetnom parničnom postupku odlučuje samo o informacijama, navodima u predmetnom članku, a ne i o informacijama objavljenim u drugim člancima, koji se doduše referiraju na isti događaj koji se povezuje s tužiteljem, ali se u istima navode i neke druge informacije te ujedno ne sadrže, kao i predmetni članak izjavu tužitelja vezanu uz sam događaj, koji je dakle negirao da je „vrijeđao policajce“, te da je „vozio“.

18. Slijedom navedenog sud je temeljem odredbe članka 325. stavka 1. ZPP-a u svezi s odredbom članka 21. stavka 4. alineje 3. ZM-a, odredbom članka 21. stavka 6. ZM-a, odredbom članka 22. stavka 1. i stavka 2. ZM-a, odredbom članka 7. stavka 1. ZM-a i odredbom članka 1100. stavka 1. i stavka 2. ZOO-a tužbeni zahtjev odbio kao neosnovan te je odlučeno kao pod točkom I. izreke presude.

19. Odluka o troškovima parničnog postupka donesena je temeljem odredbe članka 154. stavka 1. ZPP-a i odredbe članka 155. stavka 1. i stavka 2. ZPP-a u svezi s odredbom članka 164. stavka 1. i stavka 2. ZPP-a te je sud zahtjev tužitelja za naknadom troška parničnog postupka odbio kao neosnovan, jer je tužitelj zastupan po punomoćniku izgubio u predmetnom parničnom postupku. Slijedom navedenog odlučeno je kao pod točkom I. izreke presude.

20. Nastavno u odnosu na zahtjev tuženika za naknadom troška parničnog postupka donesena je temeljem odredbe članka 154. stavka 1. ZPP-a i odredbe članka 155. stavka 1. i stavka 2. ZPP-a u svezi s odredbom članka 164. stavka 1. i stavka 2. ZPP-a te je sud tuženiku zastupanom po punomoćniku dosudio naknadu troška parničnog postupka u iznosu od 1.562,50 eura, sukladno vrijednosti predmeta spora, uspjehu u sporu, Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika i zatraženom trošku, a isti se sastoji od troška sastava podneska od 26. studenog 2020. godine u iznosu od 200,00 eura (Tbr. 8. točka 1.), troška zastupanja na ročištu 27. travnja 2021. godine u iznosu od 200,00 eura (Tbr. 9. točka 1.), troška sastava podneska od 28. svibnja 2021. godine u iznosu od 200,00 eura (Tbr. 8. točka 1.), troška pristupa na ročište 18. lipnja 2021. godine u iznosu od 50,00 (Tbr. 9. točka 5.), troška zastupanja na ročištu 26. listopada 2021. godine u iznosu od 200,00 eura (Tbr. 9. točka 1.), troška zastupanja na ročištu 23. veljače 2022. godine u iznosu od 200,00 eura (Tbr. 9. točka 1.), troška zastupanja na ročištu 06. lipnja 2025. godine u iznosu od 200,00 eura (Tbr. 9. točka 1.) te 25% na ime PDV-a u iznosu od 312,50 eura (Tbr. 46.). Slijedom navedenog odlučeno je kao pod točkom II. izreke presude.

21. Naprotiv zahtjev tuženika za naknadom troška parničnog postupka i to troška zastupanja na ročištu 18. lipnja 2021. godine sud je već u presudi poslovni broj Pn-2736/17 od 29. ožujka 2022. godine odbio kao neosnovan u zatraženom iznosu od tada 1.000,00 kuna, u kojem dijelu je ta presuda postala pravomoćna. Inače navedeno ročište je odgođeno prije početka raspravljanja, što rezultira time da tuženik može osnovano zahtijevati naknadu troška pristupa na to ročište po Tbr. 9. točci 5., što je tuženiku i dosuđeno. Isto tako zahtjev tuženika za naknadom troška sastava odgovora na žalbu sud je temeljem odredbe članka 155. stavka 1. ZPP-a odbio kao neosnovan, jer taj trošak niti nije bio potreban, nužan, pa tuženik ne može osnovano zatijevati naknadu troška sastava odgovora na žalbu, nego je tuženik dužan sam snositi taj trošak. Slijedom navedenog odlučeno je kao pod točkom III. izreke presude.

U Zagrebu, dana 01. srpnja 2025. godine

Sudac:

Dijana Mađerčić

Pouka o pravnom lijeku:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana primitka prijepisa iste, pismeno u četiri primjerka, putem ovog suda na Županijski sud.

DNA:

1. Tužitelju po punomoćniku

2. Tuženiku po punomoćniku

U Zagrebu, dana 01. srpnja 2025. godine