REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Poslovni broj: R1-115/21-16

Stalna služba u Trogiru

Trogir

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski sud u Splitu, Stalna služba u Trogiru, po sucu Denisu Dučiću, kao sucu pojedincu, u izvanparničnoj pravnoj stvari predlagatelja UH iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćniku Dejanu Biliću, odvjetniku u [adresa], protiv protustranaka pod 1). ĆH, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], kao nasljednik GH i SH, pod 2). ĐH, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], kao nasljednica iza SH, pod 3). U (Stipe) Papića, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], pod 4). BH, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], kao nasljednik IH i CH, pod 5). LH, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], kao nasljednik IH i CH, pod 6). KH, iz [adresa], kao nasljednik VH, pod 7. PH, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], kao nasljednica iza DH, pod 8). AH, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], kao nasljednik iza DH, pod 9). MH, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], kao nasljednica iza DH i pod 10). ŽH, iz [adresa], kao nasljednik EH, radi uređenja međe, izvanraspravno, dana 1. srpnja 2025. godine;

r i j e š i o j e :

Prijedlog se odbacuje.

Obrazloženje

1. U prijedlogu koji je zaprimljen kod suda 22. ožujka 2021. godine, predlagatelj je postavio zahtjev radi uređenja međe, predlažući da sud u ovom postupku uređenja međe ispravi među odnosno istu odredi između nekretnine označene kao kat. čest. [katastarska čestica], zemljišnoknjižne oznake čest. zem. [katastarska čestica], upisane u ZU 5273 k. o. [katastarska općina], koje je nekretnine vlasnik i posjednik predlagatelj i nekretnine označene kao kat. čest. [katastarska čestica], zemljišnoknjižnih oznaka čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica], obje upisane u ZU 2902 k. o. [katastarska općina], koje nekretnine bi bile protustranke vlasnici i posjednici .

2. U prijedlogu se navodi da je granica između predmetnih nekretnina utvrđena Prikazom izmjerenog stanja s podacima katastarskog plana Razmjer d.o.o. Split od 2. veljače 2017. godine izrađenom po ovlaštenom geodetu JH, dipl. ing. geod., crnom linijom od broja 1 do 10 i to poviše popločane staze, ali da je između stranaka sporno gdje se međa između predmetnih nekretnina nalazi.

3. Odgovarajući na postavljeni prijedlog radi uređenja međe između predmetnih nekretnina protustranke su isticale kako je Grad Trogir kao jedinica lokalne samouprave istu nekretninu asfaltirao i nadalje proveo elaborat o nerazvrstanim cestama po kojemu je nekretnina označena katastarskom oznakom kao 2682 k. o. [katastarska općina], uvrštena u kategoriju nerazvrstanih cesta tako da u stvari predmetna nekretnina predstavlja asfaltni javni put s ugrađenom javnom rasvjetom i kanalizacijskim sustavom koji vodi sve do [adresa], što sve ima karakteristiku javnog puta, tako da se protustranke iz tih istaknutih razloga protive postavljenom prijedlogu radi uređenja međe.

4. U tijeku ovoga postupka uređenja međe između predmetnih susjednih nekretnina, predlagatelj je podneskom od 24. svibnja 2023. godine uredio raniji prijedlog postavljen radi uređenja međe kako u pogledu važeće legitimacije onih protustranaka za koje je bilo potrebno postaviti takav prijedlog u pogledu legitimiranja na pasivnoj strani te je istim podneskom izvijestio sud vezano za Odluku Grada [adresa] o izmjeni i dopuni Odluke o nerazvrstanim cestama od 28. ožujka 2023. godine, kojom se [adresa] TH proglašava nerazvrstanom cestom kao i Geodetski elaborat evidentiranja izvedenog stanja ceste broj 114/2022 koji je izrađen u svrhu evidentiranja nerazvrstane ceste, po zahtjevu investitora Grada Trogira.

5. Prema svim ovim dokumentima kao i Očitovanja nositelja prava na nerazvrstanoj cesti Grada Trogira od 26. svibnja 2021. godine, proizlazi da gornje označeni geodetski elaborat izvedenoga stanja prema kojemu je predmet geodetskog elaborata nerazvrstana cesta – [adresa], prema tome novom stanju odgovara izvedenom stanju javne ceste, što je predlagatelj po punomoćniku potvrdio te iste isprave protustranke nisu osporavale.

6. Iz ovoga neprijeporno proizlazi razvidno da nekretnina koja je bila upisana u suvlasništvu protustranaka više nema građanskopravni karakter već predstavlja javnu cestu tako da su se okolnosti od podnošenja prijedloga izmijenile budući je došlo do izmjene u statusu nekretnine koja je susjedna nekretnina od one nekretnine za koju je predlagatelj kao vlasnik i posjednik postavio prijedlog radi uređenja međe.

7. Dakle, iz svih navedenih isprava kao i izjašnjenja stranaka nedvojbeno jeste da nekretnina označena kao kat. čest. [katastarska čestica], označena zemljišnoknjižnim oznakama čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica], upisanima u ZU 2902 k. o. [katastarska općina] predstavlja i jeste u statusu nerazvrstane ceste, tako da u cijelosti ima status javnog dobra bez obzira da je kao takvo i upisano u zemljišnoj knjizi.

8 Odredbom čl. 3. st. 1. Zakona o cestama "Narodne novine" broj 84/11, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14, 110/19 i 144/21- nastavno ZC-a), propisano je da su javne ceste javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu Republike Hrvatske, dok je odredbom st. 2. istog članka toga Zakona propisano da se javne ceste ne mogu otuđiti iz vlasništva Republike Hrvatske niti se na njima mogu stjecati stvarna prava, osim u slučajevima propisanim tim Zakonom. Time je odredbom čl. 6. st. 1. ZC-a, propisano da se javne ceste, ovisno o njihovom društvenom, prometnom i gospodarskom značenju, razvrstavaju u četiri skupine, između ostalih tamo označenih i na županijske ceste.

9. Nadalje, prema odredbi čl. 101. st. 1. ZC-a, propisan je pravni status nerazvrstane ceste, na način da je definirano da je nerazvrstana cesta javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu jedinice lokalne samouprave na čijem se području nalazi, te je odredbom st. 2. istog članka toga Zakona, propisano da se nerazvrstana cesta ne može otuđiti iz vlasništva jedinice lokalne samouprave niti se na njoj mogu stjecati stvarna prava, osim prava služnosti i prava građenja građevina sukladno odluci izvršnog tijela jedinice lokalne samouprave, pod uvjetom da ne ometaju odvijanje prometa i održavanje nerazvrstane ceste. Odredbom čl. 102. st.2. ZOC-a, propisano je da se nerazvrstana cesta upisuje u zemljišne knjige kao javno dobro u općoj uporabi i kao neotuđivo vlasništvo jedinice lokalne samouprave.

10. Dakle, bez obzira što još nekretnina koja je ovdje predmet postupka uređenja međe nije u zemljišnim knjigama provedena prema gornje označenom propisu ista je u pravnom statusu nerazvrstane ceste, u kojem slučaju je vlasnik jedinica lokalne samouprave, koja u ovom postupku nije stranka, tako da u ovom slučaju prijedlog radi uređenja međe nije dopušten, jer se međa između nekretnina u vlasništvu fizičkih ili pravnih osoba, koje su u neograničenom pravnom režimu, ne može uređivati, bilo obnavljati ili ispravljati, u odnosu na nekretninu koja ima pravni status javnog dobra u općoj uporabi, odnosno koja je time stvar ograničenog pravnog režima.

11. Naime javno dobro u općoj uporabi ne može biti objekt imovinskih prava i pravnih poslova.

12. Odredbom čl. 3. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, ("Narodne novine" broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17- nastavno ZVDSP-a), propisano je da su sposobne biti objektom prava vlasništva i drugih stvarnih prava sve stvari, osim onih kojima njihove naravne osobine ili zakonske odredbe priječe da pripadaju pojedincu.

13. Prema ovoj općoj odredbi, a sukladno gore navedenoj odredbi iz posebnog propisa, jasno je da javno dobro u općoj uporabi jeste stvar izvan prometa.

14. Stoga, kako predlagatelj predlaže uređenje međe svoje nekretnine u odnosu na nekretninu koja je izvan pravnog prometa kao javno dobro u općoj uporabi, time ovaj prijedlog radi uređenja međe nije dopušten, te je valjalo odbaciti takav prijedlog podnesen u ovoj pravnoj stvari, kako je to i odlučeno kao u izreci.

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Stalna služba u Trogiru

U Trogiru, dana 1. srpnja 2025. godine.

S U D A C :

Denis Dučić

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba. Žalba se podnosi putem ovog suda, u dovoljnom broju primjeraka za sud i suprotne stranke, u roku od 15 (petnaest) dana od dana primitka prijepisa ovog rješenja, a o žalbi odlučuje nadležni županijski sud.

DNA:

- predlagatelju po punomoćniku; Dejan Bilić, odvjetnik u Kaštel Kambelovcu,

- protustrankama: pod 1. RH, [adresa], pod 2. ĐH, [adresa], 3. Ć (Stipe) Papić, Split, pod 4. ČH, [adresa], 5. LH, [adresa], 6. KH, [adresa], 7. PH, [adresa], 8. NH, [adresa], 9. MH, [adresa], 10. ŽH, [adresa],

- u spis