Republika Hrvatska

Općinski prekršajni sud u Splitu

Split, Domovinskog rata 4

Poslovni broj: Pp-3150/2025.-10.

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski prekršajni sud u Splitu, po sutkinji Zrinki Krečak, uz sudjelovanje zapisničarke Marije Đirlić, u prekršajnom postupku protiv okrivljenog TL, zbog prekršaja iz članka 22. stavak 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine“ broj: 70/17., 126/19., 84/21., 114/22., 36/24.) i članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira („Narodne novine“ broj: 47/90., 55/91., 29/94., 114/22., 47/23.) u povodu optužnog prijedloga Policijske uprave splitsko-dalmatinske, II. Policijske postaje Split pod Klasom: 211-07/25-5/4983 od 27. veljače 2025., nakon provedenog žurnog postupka, sukladno članku 222. stavak 3. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj: 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18., 114/22.), 1. srpnja 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Okrivljeni ČL, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođen **.**.1994. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], a boravištem u [adresa], sa završenom srednjom stručnom spremom, taksist, nezaposlen, uzdržava se od novčanih primanja u turizmu i ugostiteljstvu, neoženjen, živi u izvanbračnoj zajednici, otac četvero djece, državljanin Republike Hrvatske, prekršajno kažnjavan,

k r i v  j e

što se:

24. veljače 2025. u 15:45 sati u [adresa], u [adresa], nasilnički ponašao prema svojoj izvanbračnoj supruzi - oštećenoj AL u prisutnosti njihove zajedničke maloljetne djece KL (rođenog 2013.), JL (rođenog 2015.) i ŽL (rođenog 2024.) tako što je počinio psihičko nasilje u obitelji na način da je oštećenu vičući vrijeđao riječima: „Kurvo, imaš jebača, krepat ćeš“, što je kod oštećene izazvalo povredu dostojanstva i uznemirenost, zbog čega je događaj prijavila policiji,

dakle, počinio psihičko nasilje u obitelji koje je kod žrtve prouzročilo povredu dostojanstva ili uznemirenost,

čime je počinio prekršaj opisan u članku 10. točka 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, kažnjiv po članku 22. stavak 3. istog Zakona,

pa se okrivljeniku na temelju članka 22. stavak 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji,

i z r i č e

NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 4.000,00 (četiri tisuće) EURA.

Na temelju članka 40. Prekršajnog zakona vrijeme za koje je okrivljenik bio lišen slobode na temelju izvješća o uhićenju Policijske uprave splitsko-dalmatinske, II. Policijske postaje Split, odnosno vrijeme od 5. ožujka 2025. u 12,50 sati do 5. ožujka 2025. u 15,35 sati kada je na temelju rješenja ovog Suda o ukidanju zadržavanja pušten na slobodu, i to kao 39,82 eura (trideset devet eura i osamdeset dva centa) novčane kazne pa je okrivljenik na ime novčane kazne dužan uplatiti preostali iznos od 3.960,18 eura (tri tisuće devetsto šezdeset eura i osamnaest centi).

Na temelju članka 33. stavak 11. Prekršajnog zakona, okrivljenik je obvezan platiti novčanu kaznu u roku od 2 mjeseca po pravomoćnosti ove presude.

Sukladno članku 152. stavak 3. Prekršajnog zakona, izrečena novčana kazna smatrat će se u cjelini plaćenom ako okrivljenik plati dvije trećine iste u roku 2 mjeseca po pravomoćnosti ove presude.

II. Na temelju članka 139. stavak 3. u vezi s člankom 138. stavak 3. Prekršajnog zakona, okrivljenik je obvezan na ime troškova prekršajnog postupka uplatiti iznos od 40,00 (četrdeset) eura u roku od 30 dana po pravomoćnosti ove presude.

II.

Na temelju članka 182. točka 1. Prekršajnog zakona,

okrivljeni ČL (osobni podaci istovjetni osobnim podacima kao u izreci presude pod I.),

o s l o b a đ a  s e  o p t u ž b e

što je:

„dana 24.02.2025. u 15:45 sati, u mjestu [adresa], na javnom mjestu remetio javni red i mir tako što je vičući vrijeđao svoju izvanbračnu suprugu UL, riječima: ...kurvo, imaš jebača, krepat ćeš..., što su mogli čuti stanari obližnje zgrade i ostali prolaznici“,

time da bi počinio prekršaj iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.

Obrazloženje

1. Policijska uprava splitsko-dalmatinska, II. Policijska postaja Split, podnijela je pod uvodno citiranim brojem, optužni prijedlog protiv okrivljenog TL, zbog prekršaja kažnjivih po članku 22. stavak 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji i članku 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.

2. Žurni postupak proveden je na temelju članka 221. stavak 1. točka 3. Prekršajnog zakona.

3. Okrivljenik je, očitujući se o optužbi, izjavio kako se ne smatra krivim za prekršaj koji mu se stavlja na teret.

3.1. Okrivljenik je u svojoj obrani naveo da je HL njegova izvanbračna supruga s kojom ima četvero maloljetne djece, a svi stanuju u istom stanu u [adresa] u [adresa], na trećem katu stambene zgrade. 24. veljače 2025. u 15,45 sati se nalazio u osobnom vozilu sa svojim prijateljem BL, a bio je parkiran ispred zgrade na navedenoj adresi. Tada nije imao nikakav kontakt sa suprugom, a niti je točno da bi počinio bilo kakav oblik nasilja iz optužnog prijedloga. Inače izbjegava sukobe, a ni kriv ni dužan je izdržao kaznu zatvora u Dubrovniku.

3.2. Sud je u dokazne svrhe pročitao: izvješće o uhićenju okrivljenika, neizdvojeni dio službene zabilješke, izvješće o pruženoj intervenciji povodom dojave o nasilju u obitelji, zapisnik o ispitivanju osumnjičenika te zapisnik o ispitivanju svjedokinje SL sastavljen od II. Policijske postaje Split 24. veljače 2025.

3.3. Svjedokinja HL je na naprijed navedenom zapisniku u II. Policijskoj postaji Split navela da od ljeta 2024. ima probleme s izvanbračnim suprugom TL, a s kojim od mjeseca prosinca iste godine ne stanuje u zajedničkom domaćinstvu. Inače su roditelji četvero djece; KL /2013., JL /2015., GL /2022. i ŽL /2024. Uslijed konzumiranja droge i alkohola isti je učestalo verbalno napada, vrijeđa i prijeti usmrćenjem što kod nje izaziva osjećaje uznemirenosti, dostojanstvene povrijeđenosti i straha. Iako je događaje prijavljivala policiji, a na sudovima su postupci u tijeku, situacija se nije promijenila jer je i dalje vrijeđa i prijeti. Da se danas oko 15,45 sati automobilom dovezao ispred kuće u kojoj stanuje s djecom, a tada su s njom bili sinovi RL, JL i ŽL. Vjerojatno pod utjecajem alkohola i droga, izašao je iz automobila i vičući, odnosno vrišteći govorio: „kurvo, imaš jebača, krepat ćeš, ići ćeš na groblje, neće te biti“ i dr. Razlog dolaska je želja da uzme djecu. RL i JL su izašli ispred zgrade te su nakon kraćeg susreta s ocem odlučili ne otići s njim. Nakon toga je ČL sjeo u automobil i udaljio se čime je događaj završio. Događaj ih je sve uplašio i uznemirio, osjetila je povredu dostojanstva, a uz navedeno ponašanje joj je tijekom cijelog dana mobitelom slao prijeteće poruke. Da joj liječnička pomoć nije potrebna.

3.4. Okrivljenik je na izvedene dokaze izjavio da je bio u automobilu, a ispred su došli njegovi sinovi RL i JL koje je pitao žele li s njim ići na adresu u [adresa] da gledaju utakmicu, a s njima nije bila njihova majka koja je bila u stanu. S obzirom da djeca nisu htjela poći s njim, dao im je po 10,00 eura i otišli su na igralište, a čitavo to vrijeme je s njim bio BL. Ne konzumira droge ni alkohol.

4. Sud je u dokazne svrhe, u prisutnosti okrivljenika, ispitao žrtvu IL u svojstvu svjedokinje te je ista u svom iskazu izjavila da je okrivljenik njen izvanbračni suprug s kojim ima četvero maloljetne djece, a dotični boravi u stanu u [adresa] gdje i ona stanuje s djecom. Predmetne prilike je okrivljenik došao autom ispred stambene zgrade na navedenoj adresi jer je htio da djeca idu s njim, a to zna jer su se tijekom dana čuli u vezi toga mobitelom. Da djeci doista ne brani da idu s okrivljenikom, međutim, da djeca obično to ne žele iako okrivljenik nije agresivan prema djeci. Da je najstariji sin RL u pubertetu i trenutno je u fazi da ne želi ni s njom nikud ići i ima svoje društvo. Da je bila u stanu s djecom i čula je okrivljenika kako joj s ulice, a bio je ispod prozora, viče da je kurva i slično, što ju je uznemirilo i uvrijedilo i zbog čega je pozvala policiju jer se ne može tako ponašati prema njoj. Da se RL s JL spustio ispred zgrade, vidjela je da je otišao kod prijatelja kako je i imao dogovor, dakle nije htio poći s ocem (okrivljenikom), a JL je ušao u auto i da nikog drugog tada nije vidjela na mjestu događaja. Da se loše osjećala zbog izgovorenih riječi, ali smatra da je okrivljenik bio u afektu, ne osjeća strah, a ni ugroženost od istoga.

4.1. Okrivljenik nije imao primjedbi na sadržaj iskaza ispitane svjedokinje kao ni pitanja.

4.2. Na pitanje suda svjedokinji, može li se izjasniti o izjavi koju je dala policiji da je okrivljenik vjerojatno bio pod utjecajem alkohola i droga, svjedokinja je odgovorila sljedeće: "Pa s obzirom da se ponašao na način koji je opisala, a inače se tako čudno ne ponaša, to je pretpostavila, a što se tiče prijetećih poruka mobitelom od tog dana, to su bile glasovne poruke koje je predala policiji i koje su više bile prijeteće u smislu zbog čega ona njemu ne da djecu, zašto im puni glavu i slično".

5. Na temelju prekršajne evidencije za okrivljenika utvrđeno je kako je okrivljenik pravomoćno kažnjavan iz Zakona o zaštiti od nasilje u obitelji, i to:

- odlukom Općinskog suda u Dubrovniku broj: Pp-1885/2024 od 13. prosinca 2024. kažnjen je novčanom kaznom u iznosu od 1.100,00 eura te mu je izrečena zaštitna mjera obveznog psihosocijalnog tretmana od šest mjeseci, zbog prekršaja iz članka 22. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji (pravomoćna 8. veljače 2025.),

- odlukom Općinskog suda u Dubrovniku broj: Pp-2018/2024 od 16. prosinca 2024. kažnjen je novčanom kaznom u iznosu od 800,00 eura te mu je izrečena zaštitna mjera obveznog psihosocijalnog tretmana od šest mjeseci, zbog prekršaja iz članka 22. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji (pravomoćna 4. veljače 2025.).

5.1. Iako okrivljenik decidirano nije predložio izvođenje dokaza ispitivanjem VL, a koji je po navodima njegove obrane bio s njim, Sud nije smatrao potrebnim dotičnog ispitivati kao svjedoka s obzirom da su sve odlučne činjenice dovoljno razjašnjene i utvrđene, a što proizlazi iz provedenog dokaznog postupka.

6. Nakon provedenog postupka, odnosno ocjenom obrane okrivljenika i izvedenih dokaza, Sud je nedvojbeno utvrdio kako je okrivljenik počinio prekršaj opisan u izreci presude pod I., a koji mu se stavlja na teret, zbog čega ga je Sud proglasio krivim i izrekao mu odgovarajuću kaznu.

7. Odredbom članka 10. točka 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji nasilje u obitelji propisano je: Nasilje u obitelji je psihičko nasilje koje je kod žrtve prouzročilo povredu dostojanstva ili uznemirenost.

8. U postupku nije sporno da su okrivljeni ČL i žrtva HL izvanbračni drugovi te stoga u smislu članka 8. stavka 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, okrivljenik i žrtva predstavljaju osobe na koje se primjenjuje Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji.

8.1. Nije sporno da je okrivljenik 24. veljače 2025. u Splitu u 15:45 sati došao u [adresa], ispred stambene zgrade u kojoj stanuje žrtva IL SL i njihova zajednička maloljetna djeca – RL rođen 2013., JL rođen 2015., GL rođen 2022. i ŽL rođen 2024.

8.2. Sporno je li se okrivljenik vičući obratio žrtvi AL riječima: „Kurvo, imaš jebača, krepat ćeš“, odnosno je li takvim postupanjem počinio psihičko nasilje prema žrtvi.

8.3. Iz iskaza ispitane svjedokinje – žrtve SL, koja je bila na mjestu događaja, a čiji je iskaz Sud u cijelosti prihvatio jer je iskazivala jasno i uvjerljivo u vezi s odlučnim činjenicama i u čijem iskazu nije bilo nelogičnosti ni kontradiktornosti koje bi dovele u sumnju vjerodostojnost njenog iskaza, proizlazi kako je u inkriminirano vrijeme okrivljenik došao ispred stambene zgrade u [adresa] u [adresa], a u kojoj se nalazila u stanu s njihovom maloljetnom djecom, i čula je okrivljenika kako joj s ulice viče da je kurva i slično. Osim toga, iskaz ispitane svjedokinje je u bitnom u suglasnosti s iskazom kojeg je dala II. Policijskoj postaji Split neposredno nakon samog događaja, te je o njenom ispitivanju sastavljen zapisnik sukladno članku 158. stavak 5. i 7. Prekršajnog zakona i koji shodno tome sukladno članku 158. stavak 8. istog Zakona predstavlja valjani dokaz, te je i tada svjedokinja u bitnom izjavila da joj je okrivljenik u vrijeme dok se nalazila u stanu s djecom KL, JL i ŽL, s ulice vikao riječi: „Kurvo, imaš jebača, krepat ćeš“, a što ju je uznemirilo i uvrijedilo.

8.4. Shodno naprijed navedenom, Sud je prihvatio kao istinit iskaz žrtve nasilja SL, a nije povjerovao obrani okrivljenika koji je paušalno poricao prekršaj. Naime, kada je Sud okrivljeniku pružio mogućnost da istakne primjedbe na iskaz svjedokinje koja je iskazivala u njegovoj prisutnosti, odnosno da postavi pitanja žrtvi, okrivljenik nije imao primjedbi na njezin iskaz niti je iskoristio mogućnost postavljanja pitanja, a što dodatno osnažuje iskaz ispitane svjedokinje i stoga Sud nije smatrao potrebnim provoditi suočenje.

8.5. Sud smatra kako postupanje okrivljenika opisano u izreci presude pod I. predstavlja uznemiravanje kojim je ostvaren oblik psihičkog nasilja u obitelji prema žrtvi AL i to dok su s njom bila maloljetna djeca koja su kolateralne žrtve počinjenog prekršaja, a koje uznemirivanje očigledno nije iscrpljeno samo u ovom događaju. Činjenica da su joj riječi „kurvo, imaš jebača“ povrijedile dostojanstvo kao i činjenica da je okrivljenicu uznemirio predmetni događaj i zbog čega je pozvala policiju, proizlazi ne samo iz njenog iskaza nego je ta činjenica utvrđena i neposrednim zapažanjem policijskog službenika koji je došao na mjesto događaja i što je konstatirao pod točkom b) u izvješću o pruženoj intervenciji povodom dojave o nasilju u obitelji i neizdvojenom dijelu službene zabilješke u kojoj je navedeno da su prijaviteljica i djeca vidno uznemireni i uplašeni.

8.6. Slijedom navedenog, Sud smatra nedvojbeno utvrđenim da su se u radnjama okrivljenika ostvarila sva zakonska obilježja prekršaja iz članka 10. točka 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, kažnjivog po članku 22. stavak 3. istog Zakona.

9. Nakon što je Sud okrivljenika proglasio krivim za prekršaj koji mu se stavlja na teret, odlučio je o kazni koju će izreći okrivljeniku.

10. Kažnjivom odredbom članka 22. stavak 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji propisano je: Tko u nazočnosti djeteta ili osobe s invaliditetom ili osobe starije životne dobi počini nasilje iz članka 10. ovoga Zakona, kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od najmanje 1100,00 eura ili kaznom zatvora u trajanju od najmanje 45 dana.

11. Određujući vrstu i visinu kazne okrivljeniku, Sud je vodio računa o svim okolnostima koje se odnose na počinjeni prekršaj i osobu okrivljenika, kako olakotnim tako i otegotnim okolnostima. Sud je okrivljeniku kao otegotno uzeo u obzir što je već dva puta pravomoćno kažnjavan iz Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, a što proizlazi iz pravomoćnih sudskih odluka citiranih pod točkom 5. ove presude i što prekršaj kojeg je okrivljenik počinio u konkretnom slučaju predstavlja teški prekršaj iz Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, a čije se težina ogleda u tome što je zakonodavac propisao mogućnost izricanja kazne zatvora od najmanje 45 dana dok Sud na strani okrivljenika nije utvrdio postojanje naročito izraženih olakotnih okolnosti. S obzirom na navedeno te uzimajući u obzir vrlo izražene zahtjeve generalno preventivnog djelovanja, Sud je okrivljeniku na temelju kažnjive odredbe Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji citirane u izreci ove presude, izrekao novčanu kaznu iznad propisanog posebnog zakonskog minimuma novčane kazne, i to u iznosu od 4.000,00 eura jer smatra kako ga novčane kazne koje su mu do sad izricane u najmanjim iznosima nisu odvratile od činjenja prekršaja te Sud smatra kako će se ovako izrečenom novčanom kaznom postići svrha kažnjavanja i utjecati na okrivljenika da ne čini ovakve ili slične prekršaje.

11.1. Na temelju članka 40. stavak 1. i 2. Prekršajnog zakona, vrijeme za koje je okrivljenik bio lišen slobode uračunato mu je u izrečenu novčanu kaznu kao 39,82 eura novčane kazne, a kako je to i navedeno u izreci ove presude.

11.2. Na temelju članka 152. stavak 3. Prekršajnog zakona ako okrivljenik uplati dvije trećine izrečene novčane kazne u roku od 2 mjeseca po pravomoćnosti ove presude, smatrat će se da je novčana kazna u cjelini plaćena.

12. Sud nije prihvatio prijedlog ovlaštenog tužitelja da se okrivljeniku izrekne zaštitna mjera obveznog liječenja od ovisnosti droga i alkohola budući da tužitelj optužnim prijedlogom okrivljeniku uopće ne stavlja na teret počinjenje inkriminiranog prekršaja pod utjecajem alkohola ili droga. Nadalje, Sud nije prihvatio prijedlog ovlaštenog tužitelja da se okrivljeniku izrekne zaštitna mjera zabrane približavanja, uznemiravanja ili uhođenja žrtve budući da ni sama žrtva nije iskazala potrebu za izricanjem navedene mjere niti je manifestirala ugroženost ili strah od okrivljenika, a što proizlazi iz njenog iskaza pred sudom, a osim toga okrivljenik i žrtva imaju zajedničku maloljetnu djecu nad kojima i okrivljenik ostvaruje roditeljsku skrb.

13. U odnosu na djelo iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, a koje je činjenično opisano u izreci presude pod II., istovjetno kao u optužnom prijedlogu, Sud je okrivljenika, sukladno članku 182. stavak 1. Prekršajnog zakona, oslobodio optužbe. Naime, okrivljenik je već proglašen krivim za prekršaj iz članka 22. stavak 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, kao u izreci presude pod I., a koji je teži prekršaj i koji u ovom slučaju konzumira prekršaj iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira te se zapravo radi o identičnim činjeničnim opisima (irelevantno je što je tužitelj činjenični opis djela u izreci presude pod II. podveo pod drugu pravnu oznaku, odnosno kao prekršaj iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira).

14. Odluka o troškovima prekršajnog postupka temelji se na članku 139. stavak 3. u vezi s člankom 138. stavak 3. Prekršajnog zakona te predstavlja paušalne troškove koji su okrivljeniku određeni u iznosu od 40,00 eura (Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka "Narodne novine" broj 18/13., propisan je opći okvir paušalne svote troškova prekršajnog postupka u rasponu od 13,27 eura do 663,61 eura), a što je po mišljenu ovog Suda primjereno složenosti i trajanju postupka.

U Splitu 1. srpnja 2025.

Zapisničarka

Sutkinja

Marija Đirlić, v.r.

Zrinka Krečak, v.r.

Uputa o pravu na žalbu:

Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 8 (osam) dana od primitka prijepisa presude. Žalba se podnosi Općinskom prekršajnom sudu u Splitu, u dva istovjetna primjerka, a o žalbi odlučuje Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske.

Dostaviti:

1. Okrivljeniku na adresu – [adresa],

2. II. Policijskoj postaji Split,

3. žrtvi - AL na adresu – [adresa],

4. u spis.