Republika Hrvatska

Općinski sud u Gospiću

Trg Alojzija Stepinca 3

53000 Gospić

Poslovni broj R1 Ob-4/2024-15

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski sud u Gospiću po sucu Mirjani Kosanović kao sucu pojedincu u izvanparničnom postupku predlagateljice ŽN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] koju zastupa punomoćnik Ivan Stanić, odvjetnik u [adresa] i protustranaka 1. ĐN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnica Danijela Cvijanović, odvjetnica u Gospiću, Ulica dr. Franje Tuđmana 8 i 2. mlt. ĆN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] kojeg zastupa posebna skrbnica ŽNŽ, dipl. iur. iz Centra za posebno skrbništvo, Podružnica Rijeka, [adresa], radi ostvarivanja osobnih odnosa, dana 1. srpnja 2025.

r i j e š i o  j e :

Odbija se kao neosnovan prijedlog predlagateljice koji glasi:

„I. Određuje se ostvarivanje osobnih odnosa mlt. ĆN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] s bakom ŽN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] dva puta mjesečno, prvog i trećeg utorka u mjesecu u trajanju od 09:30 sati do 10:00 sati u prostorijama Osnovne škole Nikola Tesla Gračac s time da prilikom prvih šest susreta (3 mjeseca) bude prisutna majka i stručna osoba iz Hrvatskog zavoda za socijalni rad i to tijekom prva tri susreta (1,5 mjesec) čitavo vrijeme, a tijekom naredna tri mjeseca (1,5 mjesec) polovicu vremena, a zatim da napuste prostoriju dok će se preostalih šest susreta (3 mjeseca) ostvarivati bez nazočnosti majke.

II. Ovakav način ostvarivanja kontakata se određuje za period od šest mjeseci.“

Obrazloženje

1. Predlagateljica je kao tužiteljica 23. siječnja 2020. podnijela tužbu protiv tuženika, ovdje protustranaka radi ostvarivanja osobnih kontakata s mlt. ĆN u predmetu poslovni broj P Ob-4/2020 (kasnije P Ob-13/2022). Predlagateljica je navela da je baka mlt. ĆN rođenog za vrijeme trajanja izvanbračne zajednice njezinog sina HN i ĐN koja je prestala u svibnju 2019. kada je ĐN odselila s mlt. GN iz obiteljske kuće predlagateljice u Donji Lapac. Tvrdi da joj od napuštanja izvanbračne zajednice ĐN ne dozvoljava ostvarivanje osobnih kontakata s mlt. djetetom GN radi čega se joj se obraćala osobno i putem nadležnog Centra za socijalnu skrb, ali do podnošenja tužbe 23. siječnja 2020. nije vidjela unuka. Smatra da je u interesu mlt. djeteta, radi zaštite njegovog emotivnog, psihičkog i socijalnog stanja da ostvaruje osobne odnose s bakom sukladno odredbi članka 120 Obiteljskog zakona. Stoga predlaže da sud donese presudu kojom će odrediti osobne kontakte s mlt. GN svakog petka od 12:00 do 15:00 sati na način da baka preuzme dijete u prostorijama Centra za socijalnu skrb Gospić u 12:00 sati i vrati ga majci u prostorijama Centra u 15:00 sati. Predlagateljica je uz tužbu dostavila izvješće Centra za socijalnu skrb o obveznom savjetovanju od 25. studenog 2019.

2. Rješenjem suda poslovni broj P Ob-4/2020-3 od 27. listopada 2020. mlt. ĆN imenovana je posebna skrbnica u osobi NN iz Centra za posebno skrbništvo, Podružnica Rijeka koja će ga zastupati u ovom postupku.

3. U odgovoru na tužbu protustranke su kao tuženici osporile tužbeni zahtjev u cijelosti smatrajući da ostvarivanje osobnih odnosa djeteta i tužiteljice nije u interesu mlt. djeteta.

4. Rješenjem suda poslovni broj P Ob-13/2022-2 od 4. listopada 2022. razriješena je dužnosti posebnog skrbnika NN te je mlt. ĆN imenovana posebna skrbnica u osobi ŽNŽ.

5. U podnesku od 3. studenog 2022. posebna skrbnica predložila je da sud zatraži stručnu procjenu odnosno nalaz i mišljenje nadležnog Centra za socijalnu skrb sukladno odredbama članka 356 i članka 357 stavka 2 Obiteljskog zakona te da se provede dokaz saslušanjem stranaka uzimajući u obzir da je odredbom članka 120 stavka 2 Obiteljskog zakona propisano da pravo na ostvarivanje osobnih odnosa imaju obostrano dijete i druge osobe ako su dulje vrijeme živjele u obitelji s djetetom, kroz to se vrijeme brinule o djetetu i s njim imaju razvijen emocionalni odnos.

6. Na ročištu održanom 14. ožujka 2023. proveden je dokaz saslušanjem svjedoka MN i ON.

6.1. Svjedok MN je u svom iskazu, vezano za ostvarivanje osobnih odnosa predlagateljice s mlt. unukom GN, iskazala da je 1. protustranka ĐN živjela u zajedničkom domaćinstvu s predlagateljicom oko dvije godine, a nakon toga je otišla kod bake u Perušić pa potom kod roditelja u Srb; da je od ĐN čula da joj svekrva govori da se dijete ne treba kupati; da je kuća nakon rođenja djeteta bila u neredu i da ĐN nije imala pristojne uvjete za život.

6.2. Svjedok ON u svom je iskazu, vezano za ostvarivanje osobnih odnosa predlagateljice ŽN s mlt. unukom GN, navela da je predlagateljicu prvi put vidjela kad je rođen mlt. ĆN odnosno 11. rujna 2018.; da je vidjela predlagateljicu da drži dijete, ali taj odnos opisuje kao "nikakav"; da članovi kućanstva predlagateljice nisu pružali potporu 1. protustranci u financijskom smislu; da je od 1. protustranke čula o fizičkom nasilju od strane supruga HN; da je u kući ĆN bila dva ili tri puta; da je predlagateljica 1. protustranci slala poruke vulgarnog sadržaja; da nije primijetila nikakav afektivni odnos između predlagateljice i mlt. ĆN.

7. Hrvatski zavod za socijalni rad, Područni ured Gospić je u izvješću o obiteljskim, imovinskim i socijalnim prilikama od 24. travnja 2023. iznio mišljenje i prijedlog Stručnog tima za djecu, obitelj i mlade iz kojeg proizlazi da predlagateljica nije vidjela svog unuka mlt. ĆN od prestanka zajedničkog života njenog sina HN i ĐN odnosno od 25. svibnja 2019. Mišljenje je Stručnog tima da je, s obzirom da je mlt. ĆN bio u dobi od svega nekoliko mjeseci kada ga je baka posljednji put vidjela, nužno odrediti da se susreti bake i unuka ostvaruju pod nadzorom stručne osobe sukladno odredbi članka 124 Obiteljskog zakona i to dva puta mjesečno, prvog i trećeg utorka u mjesecu od 9:30 do 10:30 sati u prostorijama Osnovne škole Nikola Tesla u [adresa] s time da prilikom prvih šest susreta odnosno tijekom prva tri mjeseca susretima bude prisutna majka, a preostalih šest susreta odnosno preostala tri mjeseca da se susreti ostvaruju bez nazočnosti majke.

8. Hrvatski zavod za socijalni rad, Područni ured Zadar dostavio je nalaz i mišljenje od 9. svibnja 2023. o ostvarivanju osobnih odnosa mlt. djeteta ĆN s bakom. Na temelju mišljenja socijalnog radnika, psihologa i pravnika Odjela za djecu, mladež i obitelj donijeto je mišljenje da su međusobni odnosi 1. protustranke ĐN s bivšim partnerom HN i ŽN ozbiljno i trajno narušeni te da ĐN s istima ne ostvaruje nikakvu komunikaciju posljednjih nekoliko godina. Posljedično tome, mlt. ĆN niti s ocem, a ni s bakom po ocu nema razvijen emocionalni odnos niti je istima privržen. Unatoč tome što Obiteljski zakon predviđa ostvarivanje odnosa djeteta s drugim srodnicima, Hrvatski zavod za socijalni rad smatra da bi prijedlog predlagateljice o ostvarivanju osobnih odnosa s mlt. GN bio u konfliktu s privremenom mjerom koja je trenutno na snazi i prema kojoj HN ostvaruje osobne odnose s mlt. GN pod nadzorom stručne osobe, ovo iz razloga jer HN i ŽN žive u zajedničkom kućanstvu. Međutim, s obzirom da dijete ima pravo ostvarivati osobne odnose i s drugim članovima obitelji te s obzirom da je predlagateljica iskazala interes za ostvarivanje tih odnosa samim pokretanjem ovog postupka, mišljenje je Zavoda da se istoj trebaju odrediti osobni odnosi s mlt. GN jednom mjesečno u trajanju od tri sata u [adresa] u prisutnosti člana Milenine obitelji kako bi dijete koje praktički ne poznaje baku po ocu prilikom susreta imalo uz sebe blisku osobu koja mu pruža osjećaj sigurnosti.

9. U očitovanju na izvješća Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područni ured Gospić i Područni ured Zadar posebna skrbnica navela je da je izvanbračna zajednica HN i ĐN nesporno prestala 25. svibnja 2019.godine kada je mlt. ĆN bio u dobi od 8 mjeseci pa nije mogao stvoriti nikakav emocionalni odnos s bakom te je ona djetetu nepoznata osoba. Bez obzira što postoje fotografije bake kako drži unuka, istima se ne dokazuje bliska povezanost djeteta od par mjeseci s bakom. Nesporna je činjenica da dijete s bakom nema niti je imalo bliski emocionalni odnos s obzirom na nisku dojenačku dob te nerazvijenost emocija i sjećanja. Smatra da predlagateljica nije dostavila niti jedan dokaz o bliskosti i želji za uspostavljanjem odnosa s unukom niti dokaz da je pisala djetetu, da je pisala lijepe riječi djetetovoj majci, da je slala čestitke za rođendan, poklone, igračke, robicu i slično. Ističe kako je na snazi privremena mjera kojom su ocu djeteta HN određeni susreti pod nadzorom s mlt. ĆN u predmetu poslovni broj P Ob-56/2019 te da je baka djeteta koja živi s ocem djeteta u istom kućanstvu znala za ovaj postupak i za ostvarivanje osobnih odnosa djeteta s ocem pod nadzorom stručne osobe, ali to nije ni spomenula, iako bi svojim prijedlogom dovela u pitanje provedbu pravomoćne sudske odluke. Posebna skrbnica ističe kako prema odredbi članka 120 stavka 2 Obiteljskog zakona pravo na ostvarivanje osobnih odnosa imaju obostrano dijete i druge osobe ako su dulje vrijeme živjele u obitelji s djetetom, kroz to se vrijeme brinule o djetetu i s njim imale razvijen emocionalni odnos. Kako u konkretnom slučaju baka djeteta nije sudjelovala u životu djeteta niti je pokušavala na bilo koji način izgraditi međusoban odnos i uspostaviti komunikaciju, smatra da u konkretnom slučaju nema mogućnosti primjene odredbe članka 120 stavka 2 Obiteljskog zakona. Stoga se u cijelosti protivi prijedlogu Stručnog tima Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područnog ureda Gospić od 24. travnja 2023. Međutim, suglasna je s nalazom i mišljenjem Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područnog ureda Zadar od 9. svibnja 2023. osim vezano za vrijeme trajanja susreta. Naime, s obzirom da je riječ o djetetu niske životne dobi, smatra da ono neće moći u kontinuitetu od tri sata provesti s nepoznatom osobom, a zbog narušenih odnosa isto bi se moglo zlorabiti. Tek kada otac djeteta u narednom periodu uspostavi kvalitetniji odnos s djetetom isti će ga upoznati s bliskim članovima obitelji i bliskim srodnicima što je i dužnost oca prema djetetu. Mišljenja je da se ovaj postupak mora voditi kao izvanparnični sukladno odredbi članka 433 stavka 1 toč. 6 Obiteljskog zakona.

10. Na ročištu održanom 12. prosinca 2023. proveden je dokaz saslušanjem svjedoka IN i TN.

10.1. Svjedok IN u svom je iskazu navela da poznaje obitelj ĆN te da tijekom boravka ĐN u njihovoj kući nije primijetila ništa neuobičajeno, a u tim dolascima vidjela je i mlt. ĆN. Navodi kako je predlagateljica prije rođenja djeteta podigla kredit kako bi kupila opremu za dijete. Prilikom boravka u kući ĆN vidjela je ĐN i ŽN sa suprugom FN, a HN samo povremeno budući da je boravio u [adresa]. U to vrijeme ĐN nije bila u radnom odnosu niti je imala redovna primanja, ali smatra da joj ništa nije nedostajalo. Tvrdi da je atmosfera u kući uvijek bila dobra i domaćinska i da bi sigurno znala da to nije bilo tako, a nikada nije osjećala nikakve napetosti pri dolasku u tu kuću, već samo da je dobrodošla. Također, da je komunicirala i s ĐN i da joj se nikada nije požalila. Za vrijeme dok je boravila kod ĆN ĐN je odlazila kod ujne Ž i u trgovinu u [adresa], a vozila ju je ŽN. Dok nije radila i ŽN je brinula o djetetu budući da je dijete boravilo u zajedničkom domaćinstvu oko 8 mjeseci te je i ŽN imala razvijen emocionalni odnos prema svom unučetu jer je sve pripremila prije nego se dijete rodilo. U odnosu na oca djeteta navodi kako ga poznaje od rođenja i da je vrlo tih i kulturan te da nije uočila nikakvu napetost između njega i ĐN kad je posjećivala kuću ŽN. Izričito tvrdi da je nemoguće da je ŽN branila kupanje bebe kako se ne bi trošila topla voda, da je zaključavala ĐN u kući i onemogućavala joj kontakt s roditeljima. Tvrdi da je ŽN vrlo topla i emotivna osoba i da se voli brinuti o svima, a u to se uvjerila jer se ista brine o unuci. Nema saznanja da se u obitelji ŽN konzumirao alkohol. Sjeća se da je na dan rođenja mlt. ĆN čula muziku i veselje. Ističe da je ŽN bila topla prema djetetu dok je dijete bilo kod nje odnosno da se ponašala kao prava baka prema djetetu, ali i prema ĐN. Nije primijetila nikakve nesuglasice u toj obitelji. Ističe da je ŽN dobra domaćica i da privređuje za obitelj te da je topla i pozitivna osoba. Navodi da je u obitelj ŽN dolazila jednom mjesečno dok su ĐN i mlt. ĆN živjeli u kući. S ocem ĐN upoznala se u [adresa] dok Mileninu majku nije upoznala. Zna da su došli na proslavu povodom rođenja djeteta, ali ne zna jesu li dolazili kasnije. Ističe da je mlt. ĆN bio njegovan i da je lijepo izgledao. Nema saznanja zašto je ĐN otišla iz kuće ŽN te je bila iznenađena zbog te vijesti. Navodi da je od obitelji ŽN udaljena oko 300 metara i da je [adresa] malo mjesto te da se svi poznaju. Zaključno ističe da prema njenim saznanjima niti ĐN niti mlt. ĆN u kući ŽN ništa nije nedostajalo.

10.2. Svjedok TN u svom je iskazu navela da obitelj ŽN poznaje više od 30 godina te da je njihova prva susjeda. Navodi kako za vrijeme od 8 mjeseci koliko je ĐN živjela u njihovoj kući nije primijetila nikakav konflikt između nje i ŽN. Smatra da je ĐN bila povučena odnosno nije stupala u kontakt tako lako, ali je bila vesela zbog rođenja djeteta. Tvrdi da su roditelji ĐN nakon rođenja djeteta dolazili svaki drugi dan kod ŽN da vide unuka i kćerku i da su s ŽN i FN bili srdačni. Od ĐN nikada nije čula ništa loše o HN niti je HN rekao nešto loše za ĐN. Posebno naglašava kako je ĐN isticala da je FN bio dobar prema njoj i da joj HN pomaže oko djeteta. Ne zna zašto je ĐN otišla iz kuće FN. Navodi da je ŽN prije rođenja djeteta podigla kredit kako bi kupila opremu za dijete, da je vidjela da su ŽN i HN kupali dijete te da je ĐN često zatvarala dijete u sobu i nije dovodila dijete u prostoriju u kojoj su bili ostali ukućani. Dalje navodi kako nije zamijetila konzumiranje alkohola u obitelji ŽN niti je čula da je bilo koji član obitelj zabranjivao kupanje djeteta kako se ne bi trošila struja i voda. Navodi da su prema njenim saznanjima ĐN i mlt. ĆN imali sve u toj kući uključujući i pažnju članova obitelji. Tvrdi da nije istina da je ŽN zaključavala ĐN u kuću i da je nadzirala Milenin mobilni uređaj. Poznato joj je da je ŽN vozila ĐN u [adresa] i [adresa]. Nastavno navodi da je HN bio privržen djetetu i da se brinuo o djetetu kao i baka ŽN. Navodi da je predlagateljica bila privržena djeteta te da je davala sve od sebe za unuka. Sjeća se da je predlagateljica odvezla ĐN na porođaj u bolnicu. Zaključno navodi da nakon Mileninog odlaska nije pitala ŽN što se dalje događalo, ali da je znala da je ĐN na sudu s HN i da su se njihovi odnosi pogoršali.

11. Predlagateljica je u podnesku od 11. siječnja 2024. navela kako je očitovanje posebne skrbnice u suprotnosti s njenom dužnosti da zaštiti prava mldb. ĆN u ovome postupku jer se nije očitovala s pozicije zaštite interesa djeteta već s premisom da je predlagateljica osoba kojoj nije stalo do unuka i uspostavljanja odnosa i bliskosti s istim. Ova pogrešna pretpostavka posebne skrbnice ogleda se u navodima o tome kako predlagateljica nije pisala pisma i slala darove, pisala lijepe riječi djetetovoj majci, slala čestitke za rođendan i slično. Smatra da posebna skrbnica zanemaruje činjenicu da je ĐN najprije protiv tužiteljice inicirala prekršajni postupak, a potom i kazneni postupak u kojima je ŽN pravomoćno oslobođena. U takvoj situaciji nije bilo za očekivati, a niti je životno, da ŽN pokuša ostvariti bilo kakav kontakt sa svojim unukom koji živi sa majkom ĐN, a da prethodno nije ostvarila sudsku zaštitu svojih prava. Dakle, u cijelosti su promašeni navodi posebne skrbnice kako baka nije sudjelovala u životu djeteta i kako nije pokušavala izgraditi međusoban odnos sa svojim unukom. Međusoban odnos nije izgrađen jer je to sprječavala majka djeteta počevši od neshvatljivog odlaska iz kuće ŽN pa do uskraćivanja bilo kakve komunikacije s djetetom i odbijanja sudjelovanja u postupku koji se vodio pred Centrom za socijalnu skrb radi ostvarivanja osobnih odnosa. Smatra da su navodi posebne skrbnice o postojanju postupka između oca i mlt. ĆN nebitni za ovaj postupak budući da za iste predlagateljica ni ne zna. U odnosu na protivljenje posebne skrbnice prijedlogu Stručnog tima Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područnog ureda Gospić ističe kako je upravo Stručni tim jasno i nedvojbeno zaključio da je ostvarivanje osobnih odnosa između bake i unuka u njegovom najboljem interesu. Posebno ističe da posebna skrbnica ne obavlja uredno svoju dužnost i postupa suprotno interesu djeteta pa predlaže da sud razriješi posebnu skrbnicu i imenuje drugog posebnog skrbnika i o tome obavijesti Centar za posebno skrbništvo. Predlagateljica je suglasna s prijedlogom Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područnog ureda Gospić od 24. travnja 2023. pa sukladno tom prijedlogu predlaže donijeti rješenje kojim će se odrediti osobni odnosi mlt. ĆN s bakom ŽN dva puta mjesečno, prvog i trećeg utorka u mjesecu u trajanju od 09:30 sati do 10:30 sati u prostorijama Osnovne škole Nikola Tesla Gračac s time da prilikom prvih šest susreta (3 mjeseca) bude prisutna majka i stručna osoba iz Hrvatskog zavoda za socijalni rad, i to tijekom prva tri susreta čitavo vrijeme, a tijekom naredna tri da budu prisutni polovicu vremena, a zatim da napuste prostoriju dok će se preostalih šest susreta ostvarivati bez prisutnosti majke.

12. Posebna skrbnica je u podnesku od 23. siječnja 2024. navela kako je evidentno da su stranke u visokom konfliktu te da ne može doći do sporazuma ili mirnog rješenja spora. Ponovo ističe kako je odredbom članka 120 stavka 2 Obiteljskog zakona propisano da pravo na ostvarivanje osobnih odnosa imaju obostrano dijete i druge osobe ako su dulje vrijeme živjele u obitelji s djecom, kroz to se vrijeme brinule o djetetu i s njim imaju razvijen emocionalni odnos. Napominje kako se u cijelom ovom postupku zaboravlja na pravo djeteta i njegov interes i da ovdje nije riječ o pravu bake i njenoj emocionalnoj povezanosti niti njenoj dobrobiti, već o interesu i dobrobiti djeteta. Stoga sve stranke postupka, stručne osobe i sud moraju voditi brigu o interesu i dobrobiti djeteta. Nesporna je činjenica da je još uvijek u tijeku postupak radi odlučivanja o roditeljskoj skrbi pred ovim sudom u predmetu poslovni broj P Ob- 56/2019 u kojem je na snazi privremena mjera kojom je određeno da HN ima susrete pod nadzorom s mlt. ĆN. Nesporna je činjenica da dijete stanuje s majkom koja svakodnevno skrbi o djetetu i da otac ne plaća uzdržavanje za dijete. Isto tako, nesporno je da baka djeteta ŽN živi u kućanstvu s ocem djeteta. U slučaju da otac i dalje ne bude plaćao uzdržavanje djeteta, osoba koja je po zakonu slijedeće obvezna izvršavati tu obvezu je baka djeteta. Nesporno je da baka nije sudjelovala u životu djeteta niti je pokušavala na bilo koji način izgraditi međusoban odnos i uspostaviti kvalitetnu komunikaciju pa proizlazi da ŽN i mlt. ĆN nemaju razvijen emocionalni odnos radi čega nema ni mogućnosti primjene odredbe članka 120 stavka 2 Obiteljskog zakona. Posebna skrbnica ističe kako je ŽN teško uvrijedila majku svoga unuka i teškim riječima, uvredama i prijetnjama narušila međusobni odnos zbog čega je ĐN podnijela tužbu pa se loš odnos nastavio produbljivati. Smatra da teški i nepremostiv odnos bake djeteta i majke djeteta nikako nije u interesu djeteta te da svaki konflikt utječe na psihofizički i emocionalni rast i razvoj djeteta što je i realno za očekivati u takvim konfliktnim odnosima. Dijete osjeća svaku nervozu majke i svaki negativni stav bake u odnosu na majku. Postavlja pitanje kako će baka i majka objasniti mlt. ĆN sve silne uvrede, teške riječi, lošu pisanu i usmenu komunikaciju kad ih bude pitao. Osim toga, mlt. ĆN osobne odnose pod nadzorom ostvaruje sa svojim ocem te svakako nije u interesu djeteta da ostvaruje osobne odnose pod nadzorom i s bakom koja mu je ujedno i nepoznata osoba i kojoj nikako nije privržen. Slijedom svega navedenog, posebna skrbnica je mišljenja i stava da osobni odnosi bake i djeteta u ovom trenutku nisu u najboljem interesu djeteta. Bez obzira što Zakon propisuje ostvarivanje osobnih odnosa, a baka djeteta iskazuje interes za istima, procjena sveukupne obiteljske situacije koja ukazuje na ozbiljno i trajno narušeni međusobni odnosi bake i majke djeteta u konačnici daje sliku da takvi osobni odnosi bake i unuka nisu u interesu djeteta. Ističe kako je Europski sud za ljudska prava u odluci Đ / [adresa] zauzeo stav da se kontakti između bake i unuka obično odvijaju uz suglasnost osobe koja ima roditeljsku skrb što znači da o pristupu bake ili djeda obično odlučuju roditelji djeteta. S obzirom na sve navedeno posebna skrbnica u cijelosti se protivi prijedlogu Stručnog tima Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područnog ureda Gospić od 24. travnja 2023. dok je suglasna s nalazom i mišljenjem Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područnog ureda Zadar od 9. svibnja 2023. osim vezano uz vrijeme trajanja susreta. Posebno naglašava činjenicu da je dijete niske dobi, da neće moći u kontinuitetu od tri sata provesti s nepoznatom osobom, a zbog narušenih odnosa isto bi se moglo zlorabiti. Mišljenja je i stava da u narednom periodu kad otac djeteta uspostavi kvalitetniji odnos s djetetom, da će isti dijete upoznati s bliskim članovima obitelji i bliskim srodnicima te će dijete ostvarivati osobne odnose i s bakom u periodu kada sud odredi vrijeme u kojem će dijete provoditi s ocem. S obzirom da baka i otac stanuju skupa, dijete će sigurno provoditi pola ljetnih i zimskih praznika s ocem pa tako i s bakom. Slijedom navedenog predlaže da sud odbije prijedlog predlagateljice.

13. Iz Izvješća Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područnog ureda Zadar o osobnim i obiteljskim prilikama ĐN i mlt. ĆN od 20. veljače 2024., a vezano uz mogućnost ostvarivanja osobnih odnosa mlt. ĆN s bakom, proizlazi da je majka djeteta decidirano odbijala prijedlog djetetove bake da dovodi dijete u Gospić svaki tjedan i da dijete samostalno provodi vrijeme s bakom te da ovo objašnjava činjenicom da predlagateljica nije vidjela dijete od njegovog šestog mjeseca života pa samim tim nema ostvaren odnos djetetom, a isto tako da nije ni pokušavala stupiti u kontakt s majkom djeteta niti pokazivala interes za dijete po prekidu partnerskog odnosa ĐN i HN. Uz to, predlagateljica je pokazala izrazit animozitet prema ĐN i djetetu što ĐN ne može oprostiti. Nadalje, s obzirom da su ocu djeteta HN određeni osobni odnosi s djetetom pod nadzorom, a on živi s majkom, prijedlog predlagateljice za ostvarivanje osobnih odnosa s unukom bio bi u konfliktu s mjerom o osobnim odnosima oca i djeteta. Isto tako ističe kako predlagateljica ne može dolaziti u [adresa] gdje žive njezini roditelji kako bi ostvarivala osobne odnose s mlt. GN jer se ružno ponijela prema njoj i slala joj poruke neprimjerenog sadržaja u kojima proklinje nju i mlt. ĆN. Ne protivi se susretima djeteta s ocem ispred kuće roditelja u [adresa] iako smatra da su takvi susreti samo "mučenje" djeteta koje ne zna ni gdje ide ni zašto, a događa se da HN kasni ili uopće ne dođe na susrete. Zaključak je Stručnog tima da su međusobni odnosi ĐN s HN i ŽN ozbiljno i trajno narušeni te da ĐN s istima ne ostvaruje nikakvu komunikaciju posljednjih nekoliko godina, a posljedično tome ni mlt. ĆN s bakom i ocem nema razvijen emocionalni odnos niti je istima privržen. S obzirom da je još uvijek u tijeku spor između ĐN i HN u odnosu na mlt. ĆN te da mjera ostvarivanja osobnih odnosa oca i djeteta pod nadzorom nije polučila željne rezultate radi očeva ponašanja, Zavod smatra da je prijedlog predlagateljice o ostvarivanju osobnih odnosa s mlt. unukom i dalje u konfliktu s roditeljskim sporom ĐN i HN.

14. Izvršen je u uvid u pravomoćno rješenje poslovni broj R1 Ob-32/2020-25 od 1. prosinca 2021. kojim je određeno da je majka mlt. ĆN - ĐN ovlaštena samostalno zastupati dijete u vezi sa svim bitnim osobnim pravima djeteta te samostalno ishoditi kod nadležnih tijela promjenu prebivališta/boravišta mlt. djeteta, sve isprave i dokumente vezane uz ostvarenje osobnih prava djeteta, samostalno ishoditi upis djeteta u odgojno - obrazovne ustanove i poduzeti sve radnje nužne i potrebne u odnosu na sva druga osobna prava djeteta. Ovo rješenje u cijelosti zamjenjuje suglasnost oca Dalibora Dragičevića i ostaje na snazi do pravomoćnog okončanja parničnog postupka koji se vodi kod ovog suda u predmetu P Ob-56/2019.

15. Izvršen je uvid u pravomoćnu presudu ovog suda poslovni broj K-6/2022-20 od 18. svibnja 2022. kojom je na temelju članka 453 točke 3 Zakona o kaznenom postupku optuženica ŽN Ć oslobođena optužbe da bi 20. svibnja 2019. između 19:00 i 20:00 sati u [adresa], protivno članku 10 točkama 1 i 5 Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, izvanbračnoj supruzi svog sina s kojom je živjela u istom kućanstvu - ĐN, iako svjesna da time vrijeđa njeno dostojanstvo i ugrožava njezinu sigurnost i sigurnost njenog mlt. djeteta ĆN rođenog 2018., s ciljem da ju trajno udalji iz zajedničkog kućanstva, uputila riječi „nosi se iz kuće i nosi dijete, kujo, mama ti je krmača“ pa ju rukama izgurala iz kuće zajedno s djetetom ne dozvolivši joj pritom da sa sobom ponese osobne stvari i stvari djeteta čime je kod ĐN izazvala osjećaj poniženja i straha, dakle, da bi teško kršila propise o zaštiti od nasilja u obitelji i time kod bliske osobe izazvala strah za njezinu sigurnost i sigurnost njoj bliskih osoba i dovela ju u ponižavajući položaj pa da bi time počinila kazneno djelo protiv braka, obitelji i djece nasiljem u obitelji, opisano i kažnjivo po članka 179.a Kaznenog zakona.

16. U podnesku od 19. kolovoza 2024. posebna skrbnica navela je kako je u ožujku 2024. pokušala upoznati mlt. ĆN s postupkom kao i njegovim procesnim pravima sukladno dobi djeteta te utvrdila mišljenje djeteta kako to propisuje odredba članka 240 stavka 2 Obiteljskog zakona u vezi s odredbom članka 360 Obiteljskog zakona. Mišljenje je utvrđeno sukladno odredbama Obiteljskog zakona i Konvencije o pravima djeteta i načelu slobode iznošenja mišljenja (članak. 12), a odnosi se na pravo djeteta da aktivno sudjeluje u rješavanju svih pitanja koja utječu na njegov život uključujući i to da bude saslušano u svakom pravnom postupku koji se na njega odnosi i to na način primjeren djetetovoj dobi. Posebna skrbnica navela je kako je mlt. ĆN dijete niske životne dobi (rođen je **.**.2018.). Odlazi kod logopeda na govorne vježbe. Teško izgovara određene riječi. Na upit o bakama navodi baku H, „dida“ G, ujak N i mamu ĐN. Na poseban upit kazuje da ne poznaje nikakvu baku ŽN i zbunjeno gleda na upit, ne zna da ima baku toga imena. Kazuje da se preziva ĆN. Uvažavajući iskaz i mišljenje djeteta posebna skrbnica protivi se prijedlogu predlagateljice jer je evidentno da predlagateljica i mlt. ĆN nemaju razvijen bliski odnos do te mjere da je djetetu ista nepoznata osoba te o njoj ne zna ništa. Period kad je dijete boravilo kod bake je bilo kad je dijete bilo dojenče. Posebna skrbnica ponovo naglašava kako je odredbom članka 120 stavka 2 Obiteljskog zakona propisano da pravo na ostvarivanje osobnih odnosa imaju obostrano dijete i druge osobe ako su dulje vrijeme živjele u obitelji s djetetom, kroz to se vrijeme brinule o djetetu i s njim imaju razvijen emocionalni odnos. Budući da predlagateljica kao baka djeteta nije sudjelovala u životu djeteta niti je pokušavala na bilo koji način izgraditi međusoban odnos i uspostaviti kvalitetnu komunikaciju, predlagateljica i mlt. ĆN nemaju razvijen emocionalni odnos pa stoga nema mogućnosti primjene odredbe članka 120 stavka 2 Obiteljskog zakona. Napominje kako je u odnosu na roditeljsku skrb i osobne odnose s mlt. djetetom donijeta odluka da otac viđa dijete pod nadzorom stručne osobe jednom mjesečno po sat vremena, ali da je u proteklih godinu dana jedan susret prošao na način da mlt. ĆN nije želio ići k ocu jer ga se bojao, na drugi susret otac nije došao, a na treći susret kasnio je 45 minuta. Isto tako, okončan je i kazneni postupak protiv oca vezano uz neplaćanje uzdržavanja te je donijeta osuđujuća presuda s obzirom da otac djeteta nikada nije plaćao uzdržavanje za dijete. Posebna skrbnica posebno ističe kako mlt. ĆN osobne odnose s ocem ostvaruje pod nadzorom stručne osobe i to do sada neuspješno te svakako nije u interesu djeteta da ostvaruje osobne odnose pod nadzorom i s bakom koja mu je ujedno i nepoznata, nova osoba u životu i kojoj nije privržen. Slijedom navedenog, mišljenja je da osobni odnosi predlagateljice i djeteta u ovom trenutku nisu u najboljem interesu djeteta pa predlaže odbiti prijedlog predlagateljice.

17. Na ročištu održanom 4. rujna 2025. predlagateljica je navela kako bez obzira na negativne emocije koje 1. protustranka ima prema predlagateljici, ista, sukladno zakonskim odredbama i konvencijskom pravu, ima obvezu upoznati dijete s činjenicom da uz baka i djeda s majčine strane ima i baku s očeve strane. Svjesna je činjenice da se radi o djetetu u dobi od 6 godina i da je u toj fazi psihofizičkog razvoja normalno da dijete neće otvoreno reagirati prema nepoznatoj osobi pa upravo zato apelira na protustranku da ostavi po strani negativne emocije i da sporazumno i zajednički održe susret između predlagateljice i mlt. ĆN uz prisustvo stručnih osoba. Budući da bi mlt. ĆN bilo tegobno susret održavati u trajanju od sat vremena predlaže održavanje susreta u trajanju od pola sata odnosno od 9:30 do 10:00 sati. Zaključno ističe kako je neophodno za pravilan psihofizički razvoj djeteta da isti ima saznanja i spoznaju o postojanju bake s očeve strane. Spremna je prihvatiti eventualne sugestije 1. protustranke u pogledu drugih okolnosti održavanja susreta te sporazumno određivanje okolnosti pod kojim bi se susret održao.

17.1. Protustranka ĐN protivila se prijedlogu predlagateljice te se pridružila mišljenju posebne skrbnice kako osobni odnosi predlagateljice s mlt. ĆN nisu u njegovom najboljem interesu.

17.2. U svom iskazu predlagateljica je navela kako je mlt. ĆN živio u njezinom kućanstvu do 20. svibnja 2019. i da je tada posljednji put vidjela unuka. Tvrdi da je za vrijeme dok je dijete živjelo u njezinoj kući brinula o djetetu, kupala ga i peglala njegov veš. Kupila je svu opremu za dijete. Nakon što je ĐN napustila kuću nije ostvarila nikakav kontakt s djetetom. Tvrdi da je zvala ĐN 15-ak nakon njezinog odlaska i slala joj poruke kako bi ona i suprug vidjeli unuka, ali joj je ĐN odgovarala da nikada više neće vidjeti dijete. Nakon toga više se nije obraćala ĐN već je putem socijalne službe pokušala ostvariti kontakt i viđanje s djetetom. S djetetom nikada nije kontaktirala ni izravno ni neizravno. Nikada mlt. ĆN nije kupila ni poslala poklon za rođendan ili Novu godinu. Zna da mlt. ĆN živi u [adresa] s Mileninim roditeljima. Na pitanje ima li s unukom razvijen emocionalni odnos odgovara da ga voli i da ga jako želi vidjeti. Na pitanje je li od koga tražila informacije o zdravlju mlt. ĆN navodi da je od jednog prijatelja Mileninih roditelja dobila informacije da je mlt. ĆN dobro. Nije kontaktirala s Mileninim roditeljima u vezi ostvarivanja kontakta s mlt. djetetom jer je blokirana na svim društvenim mrežama i na telefonu. Niti njezin sin HN nema kontakt s djetetom. Tvrdi da mu je određena privremena mjera zabrane približavanja djetetu i njegovoj majci te da je ĐN prijavila nju i njezinog supruga za obiteljsko nasilje. Darove i poklone nije slala jer bi ju ĐN odmah prijavila. Tvrdi da nije prijetila ĐN već joj je samo poslala nekoliko poruka nakon što joj se obratila vulgarnim riječima i rekla da nikada neće vidjeti dijete. Kaje se zbog tih poruka i sada se ispričava.

17.3. Protustranka ĐN u svom je iskazu navela kako je 20. svibnja 2019. zajedno s djetetom izbačena iz kuće predlagateljice. Taj dan zvala je supruga da dođe kući jer nije imala pelene za dijete. Tvrdi da joj je predlagateljica rekla da ga ne zove jer on ima pravo raditi što hoće i da to mora poštovati. Navodi kako joj je predlagateljica rekla da ode iz kuće jer je nije ni gradila te da ju je tom prilikom htjela i udariti. Poslije ovog događaja više se nije vraćala u kuću predlagateljice i od tada predlagateljica više nije vidjela mlt. ĆN niti se raspitivala za njega. Nakon odlaska iz kuće predlagateljice desetak dana boravila je s djetetom kod bake u Perušiću, a nakon toga vratila se roditeljima. Navodi kako su njezini roditelji kupili svu dječju opremu jer su sve djetetove stvari ostale u kući predlagateljice. Ističe kako je predlagateljica niti jednom nije telefonski kontaktirala kao ni njezine roditelje. Otac djeteta ne doprinosi za uzdržavanje djeteta već šest godina iako je donijeta pravomoćna odluka. U drugom postupku izdana je privremena mjera radi susreta djeteta i oca. Na prvom susretu dijete nije htjelo kontaktirati s ocem te je tražilo da ide kući. Drugi susret bio je dogovoren u travnju, ali se HN nije pojavio, a na treći susret u svibnju 2023. kasnio je 45 minuta. Tom prilikom mlt. ĆN nije prilazio ocu, već je cijelo vrijeme držao majku za ruku. Vezano za odnos predlagateljice i mlt. ĆN za vrijeme boravka u kući predlagateljice navodi da predlagateljica nije pokazivala interes i brigu za dijete. Fotografija u spisu na kojoj predlagateljica kupa dijete nastala je kada se predlagateljica sama ponudila da joj pomogne jer je rekla da nikada nije kupala unuka. Tvrdi da je to bio jedini put kada je predlagateljica kupala dijete, a inače je majci djeteta zabranjivala kupati dijete jer je rekla da se troši struja i voda. Tvrdi da predlagateljica s mlt. GN nema razvijen emocionalni odnos i da on ne poznaje baku. Ne poznaje ni oca. Smatra da je apsurdno da predlagateljica govori o psihofizičkom razvoju djeteta jer se nije raspitivala o njegovom zdravlju, a pisala je poruke „dabogda gorjela u paklu i da mi rak pojede dijete“ i da će „tražiti krv od djeteta jer dijete nije od HN“. Predlagateljicu je „blokirala“ upravo zbog tih poruka, a to su joj sugerirali u policiji. Navodi da mlt. ĆN nikada nije pričala da ima baku ŽN jer nikada nije bila prisutna u njegovom životu. Ističe kako ne može djetetu pričati o nekome koga nema tu. Tvrdi da predlagateljica nije kupovala stvari za dijete, da je otac djeteta porodiljini dodatak trošio na alkohol, da ne zna tko je kupio krevetić. Ne osporava da je na fotografijama u spisu predlagateljica snimljena kako kupa dijete, ali ističe kako iste ne dokazuju nikakvu povezanost bake i djeteta. Smatra da su predlagateljica i otac djeteta na različite načine mogli poslati poklone djetetu i da ih zbog toga ne bi prijavila te kada bi mislili na dobrobit djeteta, da bi plaćali uzdržavanje, a ne bi novac trošili za odvjetnike. Zaključno navodi da već 6 godina samostalno brine o djetetu i da predlagateljica i njezin sin nisu "prstom maknuli" da vide dijete. Ne želi da predlagateljica ostvaruje osobne odnose s mlt. ĆN.

18. Pravomoćnim rješenjem suda poslovni broj P Ob-13/2022-46 od 6. rujna 2024. obustavljen je parnični postupak u ovoj pravnoj stvari te je odlučeno da će se nakon pravomoćnosti rješenja ovaj postupak nastaviti po pravilima izvanparničnog postupka s obzirom da se radi o posebnom izvanparničnom postupku iz članka 433 stavka 6 Obiteljskog zakona odnosno postupku iz članka 478 stavka 4 točke 2 Obiteljskog zakona.

19. U nastavku postupka izvršen je uvid u spis ovog suda poslovni broj P Ob- 56/2019 te je utvrđeno da je rješenjem poslovni broj P Ob-56/2019-17 od 18. kolovoza 2020. određena privremena mjera radi ostvarivanja susreta i druženja mlt. ĆN s ocem HN prvih šest mjeseci od donošenja ovog rješenja i to svake prve i treće srijede u mjeseci od 12:00 do 14:00 sati počevši od 15. rujna 2020., a nakon toga, temeljem procjene i izvješća voditelja nadzora u obiteljskoj kući oca djeteta. Rješenjem suda poslovni broj P Ob-56/2019-82 od 19. siječnja 2023. navedena privremena mjera stavljena je izvan snage te je određena nova privremena mjera prema kojoj će se susreti i druženja mlt. ĆN s ocem održavati pod nadzorom stručne osobe koju imenuje Centar za socijalnu skrb u prisutnosti majke u prostorijama Osnovne škole Nikola Tesla u [adresa], Područna škola Srb do 2. lipnja 2023. svakog prvog utorka u mjesecu od 8:30 do 9:30 sati.

19.1. Rješenjem suda poslovni broj P Ob-56/2019-87 od 9. veljače 2023. određena je privremena mjera kojom je naloženo ocu djeteta HN da za uzdržavanje mlt. djeteta ĆN doprinosi mjesečno iznosom od 172,55 EUR počevši od 1. lipnja 2019. pa nadalje i to tako da dospjele obroke plati odjednom, a buduće dospijevajuće do svakog 15.-og u mjesecu zajedno sa zakonskim zateznim kamatama.

19.2. Iz izvješća Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područni ured Zadar od 24. srpnja 2023. proizlazi kako otac HN i mlt. ĆN nisu uspjeli kvalitetno i angažirano provesti vrijeme određeno za ostvarivanje osobnih odnosa u obliku susreta i druženja.

20. Podneskom od 30. prosinca 2024. predlagateljica je uredila prijedlog i predložila određivanje ostvarivanja osobnih odnosa mlt. ĆN s bakom ŽN dva puta mjesečno, prvog i trećeg utorka u mjesecu u trajanju od 09:30 sati do 10:00 sati u prostorijama Osnovne škole Nikola Tesla Gračac, s tim da prilikom prvih šest susreta (3 mjeseca) bude prisutna majka i stručna osoba iz Hrvatskog zavoda za socijalni rad, i to tijekom prva tri (1,5 mjesec) susreta čitavo vrijeme, a tijekom naredna tri (1 ,5 mjesec) polovicu vremena, dok će se preostalih šest susreta (3 mjeseca) ostvarivati bez nazočnosti majke, a ovakav način ostvarivanja kontakata određuje se za period od šest mjeseci. Predlagateljica se protivi čitanju pismena iz predmeta ovog suda poslovni broj P Ob-56/2019 jer smatra da se predmetna pismena odnose na parnični postupak vezano za odnose roditelja mlt. ĆN, a ne na odnose predlagateljice i mlt. ĆN. Uz to navodi da predmetna dokumentacija ne svjedoči o aktualnim odnosima pa nije podobna ni za odlučivanje u postupku na koji se odnosi, a kamoli za ovaj postupak.

21. Protustranka ĐN u podnesku od 9. siječnja 2025. navela je kako smatra da su pismena iz ovosudnog spisa poslovni broj P Ob-56/2029 od iznimne važnosti za donošenje odluke u ovoj pravnoj stvari kao i svaka ostala dokumentacija koja se tiče mlt. ĆN. To iz razloga jer prava, interesi kao i dobrobit djeteta imaju prioritet u odnosu na eventualna prava ili interese predlagateljice. Posebno ističe da mjera ostvarivanja osobnih odnosa mlt. ĆN s ocem pod nadzorom nije polučila željene rezultate pa stoga nije opravdano niti je u interesu djeteta da ostvaruje osobne odnose s predlagateljicom koju i ne poznaje. Zbog činjenice da otac nije u dovoljnoj mjeri pokazao interes za ostvarivanje osobnih odnosa sa sinom GN, niti s njim ima razvijenu blisku povezanost s time da u zadnjih godinu dana i ne pita za dijete niti ga je vidio, a da predlagateljica za sve ovo vrijeme nije pokušala uspostaviti međusobni odnos i komunikaciju s unukom pa čak ni normalnu komunikaciju s majkom djeteta i utjecati na svoga sina u smislu poboljšanja njegovih odnosa s djetetom, nije osnovano određivati održavanje osobnih odnosa predlagateljice s mlt. unukom, bilo uz nadzor ili bez nadzora. Stoga predlaže odbiti prijedlog za ostvarivanje osobnih odnosa predlagateljice s mlt. GN u cijelosti.

22. Na ročištu održanom 22. svibnja 2025. predlagateljica je predložila da sud razriješi posebnu skrbnicu ŽNŽ dužnosti posebne skrbnice mlt. ĆN budući da ista iz zdravstvenih razloga nije u mogućnosti obavljati povjerene dužnosti posebne skrbnice; u posljednjih godinu dana nije se očitovala da li je bila u kontaktu s mlt. ĆN te niti jednom nije pristupila na ročište pred sudom, a uz to, prema Zakonu o ustanovama, Zakonu o Centru za posebno skrbništvo te prema važećem Statutu Centra za posebno skrbništvo za mlt. ĆN nije nadležna Podružnica Rijeka u kojoj je zaposlena posebna skrbnica ŽNŽ, već Podružnica Zadar. Predlagateljica je predložila pribavljanja novog izvješća o osobnim i obiteljskim prilikama stranaka budući da je od davanja posljednjeg izvješća proteklo više od 14 mjeseci. S obzirom na protek vremena i sadašnju dob djeteta smatra da je u konkretnom slučaju potrebno prvenstveno putem neposrednog kontakta posebne skrbnice i djeteta utvrditi mogućnost shvaćanja djeteta vezano za odnose i viđanje s bakom te nakon toga utvrditi je li u interesu djeteta ostvarivanje osobnih odnosa s bakom.

22.1. Sud je raspravnim rješenjem od 22. svibnja 2025. odbio prijedlog predlagateljice radi razrješenja dužnosti posebne skrbnice ŽNŽ kao i prijedlog da se pribavi novo izvješće o osobnim i obiteljskim prilikama mlt. djeteta ĆN i očitovanje posebne skrbnice o obavljenom razgovoru s mlt. djetetom.

22.2. Naime, odredbom članka 7 Statuta Centra za posebno skrbništvo od 18. listopada 2021. propisano je da Centar obavlja djelatnost u Sjedištu [adresa] i Podružnicama Osijek, Rijeka, Split, Virovitica i Pula, a točkom 3 istog članka propisano je da Podružnica Rijeka sa sjedištem u [adresa] obavlja djelatnost za područje Općinskog suda u Rijeci, Općinskog suda u Crikvenici i Općinskog suda u Gospiću i njihovih stalnih službi.

22.3. Statutom o izmjenama Statuta Centra za posebno skrbništvo od 29. srpnja 2022. izmijenjen je članak 7 Statuta Centra za posebno skrbništvo od 18. listopada 2021. na način da je određeno da Centar obavlja djelatnost u Sjedištu [adresa] i Podružnicama [adresa] i [adresa] s time da je točkom 1 istog članka propisano da Sjedište [adresa] obavlja djelatnost, između ostalog, i za područje Općinskog suda u Karlovcu (koji je prema odredbi članka 2 stavka 5 Zakona o područjima i sjedištima sudova - Narodne novine broj 67/18 i 21/22 kao sud u sjedištu Županijskog suda u Karlovcu nadležan za postupanje u predmetima prema zakonu kojim se uređuju obiteljski odnosi za područje svakog pojedinog županijskog suda).

22.4. Odredbom članka 4 Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o područjima i sjedištima sudova (Narodne novine broj 21/22) propisano je da će postupke u predmetima općinskih sudova prema zakonu kojim se uređuju obiteljski odnosi koji nisu pravomoćno okončani do dana stupanja na snagu ovoga Zakona dovršiti sudovi u čiju su nadležnost pripadali prema odredbama Zakona o područjima i sjedištima sudova (Narodne novine broj 67/18). Ovaj Zakon stupio je na snagu 1. ožujka 2022.

22.5. Odredbom članka 7 točkom 7 Statuta o izmjenama Statuta Centra za posebno skrbništvo propisano je da je Podružnica Zadar sa sjedištem u [adresa] obavlja djelatnost za područje Općinskog suda u Zadru i Općinskog suda u Šibeniku.

22.6. Budući da je ovaj postupak započeo 23. siječnja 2020. povodom tužbe tužiteljice ŽN, ovdje predlagateljice u predmetu poslovni broj P Ob- 13/2022, u ovom postupku mjerodavne su odredbe Statuta Centra za posebno skrbništvo od 18. listopada 2021. koji je bio na snazi u vrijeme pokretanja ovog postupka i prema kojem djelatnost Centra za područje Općinskog suda u Gospiću obavlja Podružnica Rijeka.

22.7. Vezano uz prijedlog predlagateljice da se u ovoj fazi postupka pribavi novo izvješće o osobnim i obiteljskim prilikama mlt. djeteta ĆN te očitovanje posebne skrbnice o obavljenom razgovoru s mlt. djetetu ističe se kako isto nije svrhovito niti opravdano budući da je za potrebe ovog postupka Hrvatski zavod za socijalni rad, Područni ured Zadar dostavio izvješće o osobnim i obiteljskim prilikama ĐN i mlt. ĆN od 20. veljače 2024., dakle, prije otprilike godinu dana, a iz kojeg proizlazi zaključak Stručnog tima kako su međusobni odnosi majke djeteta ĐN s ocem djeteta HN i bakom djeteta ŽN ozbiljno i trajno narušeni te da ĐN s istima ne ostvaruje nikakvu komunikaciju posljednjih nekoliko godina, a posljedično tome ni mlt. ĆN koji s bakom i ocem nema razvijen emocionalni odnos niti je istima privržen. Osim toga prijedlog za ostvarivanje osobnih odnosa bake s mlt. unukom i dalje je u konfliktu s roditeljskim sporom ĐN i HN.

23. Iz provedenog dokaznog postupka, a posebno iskaza stranaka, nedvojbeno proizlazi kako se niti nakon izrade izvješća Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područni ured Zadar od 20. veljače 2024. odnosi između ĐN i mlt. ĆN s jedne strane i bake djeteta s druge strane uopće nisu promijenili, a pogotovo ne na bolje budući da predlagateljica nije ostvarila nikakvu komunikaciju s majkom djeteta pa posljedično tome niti s mlt. ĆN niti je na bilo koji način pokazala volju za ostvarivanje odnosa s unukom osim verbaliziranja želje da se takvi odnosi održavaju.

24. Odredbom članka 120 stavka 2 Obiteljskog zakona (Narodne novine broj 103/15, 98/19, 47/20, 49/23 i 156/23) propisano je da pravo na ostvarivanje osobnih odnosa imaju obostrano dijete i druge osobe ako su dulje vrijeme živjele u obitelji s djetetom, kroz to se vrijeme brinule o djetetu i s njim imaju razvijen emocionalni odnos. Odredbom stavka 4 istog članka propisano je da te osobe nemaju pravo na ostvarivanje osobnih odnosa s djetetom ako bi to bilo u suprotnosti s djetetovom dobrobiti.

25. Budući da je u postupku nesporno utvrđeno kako su predlagateljica kao baka i mlt. ĆN kao njezin unuk živjeli u obitelji od djetetovog rođenja **.**.2018. do odlaska majke i djeteta iz kuće predlagateljice odnosno do 20. svibnja 2019., dakle, svega 8 mjeseci, te da nakon odlaska djeteta iz kuće, predlagateljica nije ostvarila bilo kakvu komunikaciju niti susret s mlt. djetetom, u konkretnom slučaju sud cijeni da nisu ispunjene zakonske pretpostavke za ostvarivanje osobnih odnosa predlagateljice i mlt. ĆN. Naime, predlagateljica nije dulje vrijeme živjela u obitelji s djetetom., nije se kroz „dulje vrijeme“ brinula o djetetu niti s djetetom ima razvijen emocionalni odnos. Predlagateljica je i sama u svom iskazu potvrdila da je posljednji put vidjela mlt. ĆN u svibnju 2019. dakle, kada je imao svega 8 mjeseci. Nije kontaktirala niti majku djeteta niti njezine roditelje u vezi ostvarivanja kontakta s mlt. djetetom, a iz stanja spisa proizlazi da niti otac HN nema kontakt s djetetom i ne plaća uzdržavanje te je na snazi privremena mjera radi održavanja susreta i druženja oca i djeteta koja nije polučila željene rezultate uglavnom zbog ponašanja oca djeteta.

26. Uzimajući u obzir izvješće posebne skrbnice o obavljenom razgovoru s mlt. djetetom u ožujku 2024. kada je mlt. ĆN izjavio da „ne poznaje nikakvu baku ŽN“ i zbunjeno gledao na upit posebne skrbnice, evidentno je da je predlagateljica mlt. ĆN nepoznata osoba o kojoj ništa ne zna i nema razvijen emocionalni odnos. Predlagateljica nije sudjelovala u životu djeteta i nije pokušala na bilo koji način izgraditi međusoban odnos i uspostaviti kvalitetnu komunikaciju s majkom djeteta pa posljedično ni sa samim djetetom.

27. Cijeneći nespornu činjenicu da predlagateljica od Andrejevog osmog mjeseca života nije poduzela niti jedan konkretan korak u cilju ostvarivanja adekvatne komunikacije s majkom djeteta, a potom i sa samim djetetom te činjenicu da mlt. ĆN s bakom nema razvijen emocionalni odnos niti istu poznaje, sud cijeni da nije u interesu mlt. djeteta da ostvaruje osobne odnose s predlagateljicom zbog čega je njezin prijedlog u cijelosti odbijen kao neosnovan.

28. Sud je odbio prijedlog predlagateljice radi pribavljanja novog izvješća o osobnim i obiteljskim prilikama mlt. djeteta jer cijeni da bi isto nepotrebno odugovlačilo ovaj postupak koji se vodi već više od pet godina, a iz stanja spisa, posebno iz iskaza predlagateljice koja nije osporila da nije vidjela dijete od njegovog osmog mjeseca života, nesporno proizlazi kako se osobne i obiteljske prilike mlt. djeteta nisu promijenile od davanja prethodnog mišljenja Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područni ured Zadar u tolikoj mjeri da bi utjecale na drugačiju odluku suda o prijedlogu predlagateljice.

29. Slijedom svega navedenog odlučeno je kao u izreci rješenja.

U Gospiću, 1. srpnja 2025.

Sudac:

Mirjana Kosanović

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ovog rješenja stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana primitka rješenja. Žalba se podnosi putem ovog suda, pisano, u tri istovjetna primjerka, a o žalbi odlučuje županijski sud.

Dna:

1. Ivan Stanić, odvjetnik u [adresa]

2. Danijela Cvijanović, odvjetnica u Gospiću, Dr. Franje Tuđmana 8

3. Centar za posebno skrbništvo, Podružnica u [adresa]

4. Hrvatski zavod za socijalni rad, Područni ured Gospić

5. Hrvatski zavod za socijalni rad, Područni ured Zadar