Republika Hrvatska
Županijski sud u Zadru
Zadar, Ulica plemića Borelli 9
Poslovni broj: Gž Ovr-68/2025-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Zadru, po sutkinji Katiji Hrabrov, u ovršnom predmetu ovrhovoditeljice OA, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], koju zastupa punomoćnik Milenko Ilić, odvjetnik u Puli, Mletačka 12/I, protiv ovršenika ČA, OIB. 23849642936, Montiron 41 a, Šišan, kojeg zastupa opunomoćenik Igor Vujićić, odvjetnik u Puli, Držićeva 3, radi ovrhe na nekretnini, odlučujući o žalbi ovrhovoditeljice protiv rješenja Općinskog suda u Puli-Pola, poslovni broj Ovr-721/2019- 19 od 22. kolovoza 2024., 1. srpnja 2025.,
r i j e š i o j e
Uvažava se žalba ovrhovoditeljice ŠA, ukida rješenje Općinskog suda u Puli-Pola, poslovni broj Ovr-721/2019-19 od 22. kolovoza 2024. i predmet vraća istom sudu na ponovan postupak.
Obrazloženje
1. Uvodno označenim rješenjem o ovrsi je odlučeno:
„Obustavlja se ovrha na nekretninama u vlasništvu ovršenika te se nalaže zemljišnoknjižnom odjelu da izvrši brisanje zabilježbe ovrhe upisane pod posl.br. Z- 19805/2019, na temelju Rješenja o ovrsi, posl.br. Ovr-721/2019 od 13. prosinca 2019. i to na nekretninama upisanim za k. o. [katastarska općina], u zk. ul. [broj ZK uloška], na k. č. br. [katastarska čestica].“
2. Protiv rješenja o ovrsi žalbu je izjavila ovrhovoditeljica zbog bitne povrede postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava. Navodi da je ovrha određena rješenjem o ovrsi istog suda prvog stupnja koje je postalo pravomoćno odlukom Županijskog suda u Sisku poslovni broj Gž Ovr-255/20 od 13. veljače 2023. Nadalje navodi da je ovršenik vlasnik nekretnine u cijelosti, pa da je shodno tome i vlasnik samo ¼ suvlasničkog dijela, a ovo iz razloga što sud prvog stupnja smatra da ovrha nije provediva jer suvlasništvo nije uspostavljeno na način da je fizički odvojen idealni dio. Ovrhovoditelj kazuje kako je moguće da ¼ suvlasničkog dijela nekretnine bude u pravnom prometu, kao predmet prodaje odnosno kupnje, pa shodno tome, taj dio može biti i predmetom ovrhe. Ta ¼ suvlasničkog dijela nekretnine sadržana je sama po sebi u vlasništvu cijele nekretnine i nema zapreka da se ovrha provede na toj jednoj četvrtini. Nije jasno zašto sud smatra da bi jedan vlasnik trebao biti upisan kao suvlasnik više dijelova koji čine cjelinu pa da bi se tada mogla provesti ovrha. Takav stav nije izražen niti u jednoj odredbi Ovršnog zakona, a odredbe koje sud citira u obrazloženju ovog pobijanog rješenja, nisu vezane za predmetnu situaciju te ih sud apsolutno pogrešno tumači. Zbog navedenog pobijano rješenje je nejasno i proturječno, ne sadrži valjane razloge pa je ostvaren žalbeni razlog bitne povrede odredbi postupka i to iz čl. 354. st.2. toč.11. Zakona o parničnom postupku. Predlaže sudu drugog stupnja pobijano rješenje ukinuti i vrati na ponovan postupak.
3. Odgovor na žalbu nije podnesen.
4. Žalba je osnovana.
5. Ispitujući pobijano prvostupanjska rješenje, u granicama razloga iznesenih u žalbi, ovaj sud nalazi da je počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14 i 70/2019 – u daljnjem tekstu: ZPP) u vezi čl. 21. st. 1. Ovršnog zakona („Narodne novine“ broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16 - odluka US RH; i 73/17 dalje: OZ) na koju upire i žalba ovrhovoditeljice, jer izreka proturječi razlozima rješenja.
6. Predmet spora u ovoj fazi postupka je da li su se ostvarili zakonski uvjeti za obustavu ovrhe sukladno čl. 72. st. 2. OZ.
6.1. Prema čl. 72. st. 2. OZ ovrha će se obustaviti ako je postala nemoguća ili se iz drugih razloga ne može provesti.
7. Iz spisa predmeta slijedi da je ovrha na nekretnini u suvlasničkom udielu od ¼ dijela određena na temelju ovršnih isprava i to pravomoćne i ovršne presude Općinskog suda u Puli, poslovni broj P-570/14-9 od 24. veljače 2015. i pravomoćne i ovršne presude Općinskog suda u Puli, poslovni broj P-568/2014-27 od 1. veljače 2016.
8. Iz obrazloženja pobijanog rješenja slijedi da je prvostupanjski sud rješenjem obustavio ovrhu iz razloga što je predmetna nekretnina upisana kao vlasništvo ovršenika za cijelo, a ne za ¼ suvlasničkog dijela. Isto tako slijedi da je predmetnu ovrhu moguće provesti, ali da da je zbog nemogućnosti upisa kupca u zemljišne knjige ista nesvrhovita, kao i da suvlasnički udio od ¼ dijela koji nije uspostavljen kao suvlasništvo ne može biti stvar u prometu.
9. Sa prednje iznesenim zaključkom suda prvog stupnja ne slaže se ovaj sud drugog stupnja.
10. Prema čl. 80 OZ ovrha na nekretnini provodi se zabilježbom ovrhe u zemljišnoj knjizi, utvrđenjem vrijednosti nekretnine, prodajom nekretnine i namirenjem ovrhovoditelja iz iznosa dobivenoga prodajom.
10.1. Nadalje, iz spisa predmeta slijedi da je prva ovršna radnja - zabilježba ovrhe na nekretnini u odnosu na vlasnički udio od ¼ dijela nekretnine provedena rješenjem suda prvog stupnja pod brojem Z-19805/2019 od 16. prosinca 2019., u smislu čl. 80. OZ, a koja radnja je ujedno i preduvjet za provedbu ovrhe na nekretninama.
11. Dakle, prema citiranoj zakonskoj odredbi, a obzirom da je prva ovršna radnja provedena, trebalo je pristupiti drugoj ovršnoj radnji, a to je utvrđenje vrijednosti nekretnine, za koju i sud prvog stupnja navodi da je moguće provesti, pa je nejasno i proturječno postupanje prvostupanjskoga suda zašto pobijanim rješenjem obustavlja ovrhu kao nemoguću.
11.1. Isto tako se navodi da citirana zakonska odredba kao ovršnu radnju nigdje ne navodi upis prava vlasništva kupca kao preduvjet da bi se ovrha na nekretnini mogla odrediti tj. provesti.
12. Također, u pravu je ovrhovoditeljica da je ¼ suvlasničkog dijela nekretnine sadržana u vlasništvu cijele nekretnine i da nema zapreka da se ovrha provede na toj jednoj četvrtini.
12.1. Naime, zakonska odredba iz čl. 81. st. 2. OZ, da ako je glede neke nekretnine uspostavljeno suvlasništvo (idealni suvlasnički dio nekretnine), taj dio nekretnine može biti samostalan predmet ovrhe, po ocjeni ovog suda drugog stupnja, primjenjivala bi se u slučaju da je nekretnina na kojoj je određena ovrha u vlasništvu više (su)vlasnika, u kojem slučaju je ovrhovoditelj ovlašten pokrenuti ovrhu na suvlasničkim dijelovima svih ovršenika ili na suvlasničkom dijelu bilo kojeg od tih ovršenika, a što ovdje nije slučaj.
13. Slijedom navedenog, prvostupanjski je sud po ocjeni ovog suda počinio bitnu povredu postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP, pa je valjalo uvažiti žalbu i u smislu odredbe čl. 380. toč. 3. ZPP u vezi čl. 21. st. 1. OZ, ukinuti pobijano rješenje i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovan postupak.
14. U nastavku postupka, prvostupanjski sud će otkloniti bitnu povredu u postupanju i nastaviti sa ovršnim radnjama sukladno odredbi čl. 80. OZ.
Zadar, 1. srpnja 2025.
Sutkinja
Katija Hrabrov
