Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj: Gž R-692/2024-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Vesne Žulj, predsjednice vijeća, Roberta Jambora, člana vijeća i suca izvjestitelja i Mirele Mijoč Kramar, članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja MJ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćnicima Danku Kovaču i Ivanu Boriću, odvjetnicima u Zajedničkom odvjetničkom uredu Danko Kovač i Ivan Borić, Sisak, S. i A. Radića 39a, protiv tuženika Hrvatske šume d.o.o., Zagreb, Ulica kneza Branimira 1, OIB 69693144506, radi utvrđenja otkaza nedopuštenim i vraćanja na rad, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Općinskog suda u Sisku poslovni broj Pr- 4/2023-16 od 19. veljače 2024., u sjednici vijeća održanoj dana 1. srpnja 2025.
p r e s u d i o j e
Odbija se žalba tužitelja kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog suda u Sisku poslovni broj Pr-4/2023-16 od 19. veljače 2024.
Obrazloženje
1. Presudom suda prvog stupnja odbijen je tužbeni zahtjev tužitelja za utvrđenjem da nije dopušten otkaz ugovora o radu uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnika donesen Odlukom klasa SI/22-01/321, ur. broj 00-07-01/02-22-14 koji je tuženik kao poslodavac dao tužitelju kao radniku i da radni odnos tužitelja kod tuženika nije prestao. Također, odbijen je i tužbeni zahtjev tužitelja kojim je tužitelj zahtijevao da se naloži tuženiku da ga vrati na posao na radno mjesto čuvara šuma, kao i zahtjev tužitelja za naknadom troškova parničnog postupka sa zateznim kamatama tekućim od donošenja presude do isplate (točka I. izreke). Određeno je i da svaka stranka snosi svoje troškove postupka (točka II. izreke).
2. Protiv presude žalbu je podnio tužitelj zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava, te predlaže pobijanu presudu preinačiti i tužbeni zahtjev prihvatiti, odnosno podredno, istu ukinuti i predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.
3. Tuženik je podnio odgovor na žalbu u kojem predlaže da se žalba tužitelja odbije kao neosnovana.
4. Žalba nije osnovana.
5. Predmet spora je zahtjev tužitelja za utvrđenjem otkaza nedopuštenim i vraćanjem na rad.
6. Sud prvog stupnja je u prvostupanjskom postupku u bitnome utvrdio:
- da je tužitelj bio zaposlen kod tuženika temeljem Ugovora o radu na neodređeno vrijeme od 18. kolovoza 2020. na radnom mjestu lugara,
- da je tuženik dana 7. prosinca 2022. donio Odluku o redovitom otkazu ugovora o radu kojim je tužitelju, temeljem odredbe čl. 115. st. 1. toč. 3. Zakona o radu ("Narodne novine", br. 93/14, 127/17, 98/19, 151/22 – dalje: ZR) dao otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnika,
- da je tužitelj protiv odluke o otkazu podnio zahtjev za zaštitu prava kojeg je tuženik Odlukom od 26. siječnja 2023 odbio kao neosnovan,
- da je tuženik tužitelju omogućio iznošenje obrane,
- da se tuženik prije otkazivanja savjetovao sa radničkim vijećem koje se dopisom od 29. studenog 2022. protivilo otkazivanju ugovora o radu,
- da je tuženik prije otkazivanja upozorenjem od 8. srpnja 2021. upozoravao tužitelja na obveze iz radnog odnosa u smislu odredbe čl. 119. st. 1. ZR,
- da je tuženik tužitelju otkazao ugovor o radu iz razloga što je na stovarištu Velika Linija GJ Kalje utvrđen manjak drvnog materijala od 305,19 m[3] ukupne vrijednosti 80.355,36 kuna,
- da je tuženik dokazao da je tužitelj počinio povrede radne obveze koje se tužitelju odlukom o otkazu stavljaju na teret,
- da u postupku utvrđene povrede radnih obveza predstavljaju opravdani razlog za otkaz ugovora o radu.
7. Tužitelj žalbenim navodima osporava činjenično stanje utvrđeno od strane suda prvog stupnja, te u žalbi iznosi ocjenu dokaza koja se suprotstavlja ocjeni prvostupanjskog suda. Tužitelj tako u žalbi ističe da je sud prvog stupnja odlučne činjenice nije utvrdio na temelju materijalnih dokaza, već isključivo na temelju iskaza zaposlenika tuženika. Također, tužitelj u žalbi navodi i da su uzrok nestanka drvne mase teški propusti osoba koje su neposredno nadređene tužitelju, na što ukazuje da tuženik protiv tužitelj nije podnio kaznenu prijavu ili pokrenuo kazneni progon. Tužitelj smatra i da tuženik u postupku nije dokazao da je tužitelj jedini unosio podatke u informatički sustav koji prati stanje drvne mase, već da su podatke u isti unosile i druge osobe.
8. Međutim, takvi žalbeni navodi tužitelja su neosnovani. Naime, sud prvog stupnja činjenično stanje nije utvrdio samo na temelju iskaza zaposlenika tuženika koji su saslušani kao svjedoci, već i na temelju materijalnih dokaza točnije službenog izvješća povjerenstva koje je i osnovano radi utvrđivanja stanja drvne mase na predmetnom stovarištu, a koje je utvrdilo da na istome postoji manjak. U odnosu na žalbeni navod tužitelj da su uzrok manjak drvne mase propusti osoba koje su nadređeni tužitelju potrebno je navesti da čak i da su postojali propusti u radu kod drugih radnika kod tuženika, što u postupku nije utvrđeno, to ne znači da tužitelj nije počinio povredu radnih obveza koje mu se postupku stavljaju na teret.
9. U ovom konkretnom slučaju, sud prvog stupnja je na temelju dokaza koji su izvedeni tijekom postupka utvrdio da je na stovarištu za koje je bio zadužen tužitelj utvrđen manjak drvne mase u vidu razlike između količine drvne koja je evidentirana u informatičkom sustavu i koja se trebala nalaziti na stovarištu i stvarne količine koja se na stovarištu nalazila i to u obujmu od 305,19 m[3] , ukupne vrijednosti 80.355,36 kuna. Također, utvrdio je da je tužitelj putem sustava pina jedini imao ovlaštenje unositi količine drvne mase u sustav, te da tuženiku nije prijavio postojanje bilo kakvih okolnosti koje bi opravdavale takav manjak drvne mase. Pritom je sud prvog stupnja, suprotno žalbenim navodima tužitelja, pravilno u smislu odredbe čl. 8. ZPP, ocijenio kako materijalne, tako i personalne dokaze koji su izvedeni tijekom postupka, te je u presudi naveo jasne, logične i razumljive razloge iz zbog čega je pojedine iskaze svjedoka prihvatio, a iz kojih razloga pojedine dokaze i iskaz tužitelja nije prihvatio. Okolnost što tuženik protiv tužitelj nije podnio kaznenu prijavu i inicirao kazneni progon koju tužitelj ističe u podnijetoj žalbi ne znači da u konkretnom slučaju tužitelj nije počinio povrede radne obveze koje mu se odlukom o otkazu stavljaju na teret.
10. Sud prvog stupnja je dakle, pravilno ocijenio dokaze koji su izvedeni tijekom prvostupanjskog postupka tako da nije počinio relativno bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. u svezi s čl. 8. ZPP koju sadržajno ističe tužitelj. Posljedično tome, i činjenično stanje je pravilno utvrđeno tako nije ostvaren niti žalbeni razlog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja iz čl. 355. ZPP. Na pravilno i potpuno utvrđeno činjenično stanje, sud prvog stupnja je pravilno primijenio materijalno pravo iz čl. 115. st. 1. toč. 3. ZR kada je tužbeni zahtjev tužitelja odbio. Stoga nije ostvaren niti žalbeni razlog pogrešne primjene materijalnog prava iz čl. 356. ZPP kojeg u žalbi također ističe tužitelj. Pritom sud prvog stupnja nije počinio niti bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP na koje povrede ovaj sud pazi po službenoj dužnosti temeljem odredbe čl. 365. st. 2. ZPP.
11. Slijedom iznijetih razloga, valjalo je, temeljem čl. 368. st. 1. ZPP, žalbu tužitelja odbiti kao neosnovanu i potvrditi presudu suda prvog stupnja.
U Zagrebu, 1. srpnja 2025.
Predsjednica vijeća:
Vesna Žulj
