Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj Gž Zk-85/2023-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca Andrine Raspor Flis kao predsjednice vijeća, Željke Rožić Kaleb kao članice vijeća i izvjestiteljice te Ane Gradišek kao članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice ĐK iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnica ĐKK, odvjetnica u [adresa], protiv tuženika CK iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnica Senka Zuanović, odvjetnica u Zadru, radi brisanja i uspostave ranijeg zemljišnoknjižnog stanja, odlučujući o žalbi tužiteljice izjavljenoj protiv presude Općinskog suda u Zadru, poslovni broj P-2333/2021-39 od 29. prosinca 2022., u sjednici vijeća održanoj 1. srpnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

Odbija se žalba tužiteljice ĐK kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog suda u Zadru, poslovni broj P-2333/2021-39 od 29. prosinca 2022.

Obrazloženje

1. Presudom suda prvog stupnja je pod točkom I izreke odbijen tužbeni zahtjev koji glasi

„1. Utvrđuje se da je pravno nevaljana uknjižba prava vlasništva izvršena na nekretnini oznake k. č. [katastarska čestica] upisana u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u korist prednice tuženog - LK, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], na temelju Rješenja Općinskog suda u Zadru, poslovni broj RZ-98/19 od dana 11. rujna 2019. godine, zaprimljeno pod Z-21263/2021, u 2/212 dijela nekretnine i u 65/1272 dijela nekretnine.

2. Utvrđuje se da je pravno nevaljana uknjižba prava vlasništva izvršena na nekretnini oznake k. č. [katastarska čestica] upisana u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u korist tuženog - CK, Đ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], na temelju Rješenja o nasljeđivanju Vršitelja dužnosti Javnog bilježnika Martine Sušanj Peršić iz [adresa] kao povjerenika Općinskog suda u Rijeci poslovni broj O-2426/2021, donijeto dana 04. studenog 2021. godine iza pok. LK, zaprimljeno pod Z-31039/2021, u 2/212 dijela nekretnine i u 65/1272 dijela nekretnine.

3. Nalaže se ispravak upisa prava vlasništva na nekretnini oznake k. č. [katastarska čestica] upisana u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u korist tuženog - CK, Đ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], na način da se uspostavi ranije zemljišnoknjižno stanje u dijelu u kojem je bila upisana tužiteljica ĐK, odnosno u korist tužiteljice kao ranije upisane zemljišnoknjižne suvlasnice u pripadajućim suvlasničkim omjerima tako da stoji: ĐK, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] u 2/212 dijela, te ĐK, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] u 65/1272 dijela, u roku od 15 dana, dok u preostalom dijelu ostaje upisan CK, Đ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj].“, a pod točkom II izreke naloženo je tužiteljici naknaditi tuženiku trošak parnice u svoti od 746,57 eura u roku od 15 dana.

2. Protiv prvostupanjske presude žali se tužiteljica zbog bitne povrede odredbi parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava s prijedlogom, prvostupanjsku presudu preinačiti a podredno ukinuti i predmet vratiti na ponovno suđenje, uz naknadu troškova žalbe.

3. Žalba je neosnovana.

4. Ispitujući presudu suda prvog stupnja kao i postupak koji joj je prethodio nije utvrđeno da bi bile počinjene bitne povrede odredbi parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 142/22 i 155/23 - dalje: ZPP) na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti na temelju odredbe čl. 365. st. 2. ZPP a budući da je prvostupanjska presuda jasna i razumljiva te se može ispitati, nije počinjena niti bitna povreda iz odredbe čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP.

5. Prvostupanjski sud je također ispitao sve okolnosti bitne za donošenje pravilne i zakonite odluke u ovom prijeporu te je ocjenom dokaza i to svih predloženih po tužiteljici (str. 101 spisa), sukladnoj odredbi čl. 8. ZPP, pravilno i potpuno utvrdio činjenično stanje.

6. Predmet prijepora je zahtjev tužiteljice kojim traži utvrditi pravno nevaljanom uknjižbu prava vlasništva na nekretnini oznake k. č. br. [katastarska čestica] upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u korist prednice tuženika jer je, na temelju rješenja o nasljeđivanju ona suvlasnica na 2/12 i 65/1272 dijela nekretnine, uz ispravak upisa prava vlasništva na predmetnoj nekretnini tako, da se uspostavi ranije zemljišnoknjižno stanje u dijelu u kojem je bila upisana tužiteljica dok u preostalom dijelu ostaje upisan tuženik.

6.1. Ovo stoga, što je na predmetnoj nekretnini, u naravi kod kuće, dvorište, stambena zgrada [adresa], nadstrešnica, površine 550 m2 upisano pravo vlasništva prednice tuženika AK a sada tuženika iako ona, prema katastarskom operatu odgovara nekretnini istovjetne oznake upisane u posjedovni list br. 776 k. o. [katastarska općina] sa upisanim posjedom 15 osoba od kojih je tužiteljica upisana u 2/212 i 65/1272 dijela. Predmetna je nekretnina naime nastala parcelacijom nekadašnje k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] sa upisanim vlasnicima kao prema posjedovnom listu a prednica tuženika je podnijela zahtjev za promjenu podataka na katastarskoj čestici te je na temelju prijavnog lista geodetskog elaborata RN-91/2019 i potvrde da je parcelacijski elaborat izrađen u skladu s rješenjem o utvrđivanju građevne čestice od 8. studenog 2018., izvršena dioba k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] tako, da su se formirale nove k. č. br. [katastarska čestica] a u katastarskom operatu su ostali upisani dotadašnji suvlasnici i posjednici u istim omjerima.

6.2. Kako je prednica tuženika u odnosu na k. č. br. [katastarska čestica] podnijela prijedlog za otvaranje i pokretanje pojedinačnog ispravnog postupka kojemu je prvostupanjski sud udovoljio 30. siječnja 2019. rješenjem kojim je otvorio pojedinačni ispravni postupak gdje je proveden očevid na licu mjesta 30. kolovoza 2019. u nazočnosti vještaka geodetske struke a tužiteljica je onemogućena podnijeti prigovor u tijeku tog postupka i podnijeti prigovor joj je odbačen, ukazuje kako je taj postupak proveden suprotno prisilnim propisima jer prednica tuženika nije mogla u tom postupku osnovati svoje pravo vlasništva niti na upisu u katastru, gdje nije upisana jedinom posjednicom, niti bi to proizlazilo iz bilo kakvog drugog temelja a tužiteljica je svoj suvlasnički dio na nekadašnjoj k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] stekla nasljeđivanjem, dok je u provedenom pojedinačnom ispravnom postupku na k. č. br. [katastarska čestica] uknjižena prednica tuženika, čime je povrijeđeno pravo vlasništva tužiteljice nevaljanim upisom, koji je različit od stvarnog izvanknjižnog vlasništva nekretnina.

7. Prvostupanjski sud ocjenjujući provedene dokaze zaključuje kako tužiteljica traži zaštitu tužbom na ispravak koju predviđa odredba čl. 197. Zakona o zemljišnim knjigama ("Narodne novine", br. 91/96., 68/98., 137/99., 114/01., 100/04., 107/07., 152/08., 126/10., 55/13. i 63/19. – dalje u tekstu: ZZK/96) te ocjenjuje da je tužiteljica bila upisana kao suvlasnica k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], površine 1175 m2 zbog čega je legitimirana na podnošenje ove tužbe.

7.1. Budući da između stranaka nije sporan identitet predmeta spora koji je prikazan na skici lica mjesta geodete ŽK, nakon očevida provedenog u ovom postupku gdje je utvrđeno da se u naravi radi o nekretnini koja je u cijelosti ograđena ogradnim kamenim zidom s kućom na kat, na koju je na istočnoj strani spojen pomoćni objekt – nekadašnja konoba a nasuprot objekta nadstrešnica i komin, prvostupanjski sud utvrđuje da je na temelju rješenja o nasljeđivanju AK stekla k. č. br. [katastarska čestica] nasljeđivanjem od majke MK a ona od svoje majke RK te da ih nitko nikad nije smetao u posjedu ili osporavao posjed s time, da suprotno ne proizlazi niti iz iskaza same tužiteljice i zaključuje, da je prednica tuženika stekla vlasništvo predmetne nekretnine nasljeđivanjem iza svoje majke te je pravilno zemljišnoknjižni sud proveo sporni upis po ispunjenju svih zakonskih pretpostavki iz odredbe čl. 129. st. 1. Zakona o nasljeđivanju ("Narodne novine" br. 52/71, 47/78, 71/91, 37/94, 56/00 i 48/03).

7.2. Ovo stoga, što je prema provedenim dokazima punica tuženika, MK bila vlasnica predmetne kuće i okućnice koju je stekla nasljeđivanjem prema pravomoćnom rješenju o nasljeđivanju i diobom a potom, nakon požara 2003. samostalno izgradila i ogradila nekretninu u čemu ju nitko nije smetao te je mirno uživala svoje vlasništvo prema iskazima svjedoka, što ne osporava niti tužiteljica jer iskazuje da nema saznanja je li se MK podijelila sa svojim sunasljednikom a nakon 2004. u kuću nije dolazila pa je stoga MK bila izvanknjižni vlasnik predmetne nekretnine a nju je naslijedila kćer AK, koju je naslijedio tuženik.

8. Tužiteljica u žalbi, uz vlastitu ocjenu provedenih dokaza koja ocjena je međutim isključiva ovlast prvostupanjskog suda, osporava da bi pok. MK bila vlasnica predmetne kuće i okućnice jer ju, prema rješenju o nasljeđivanju nije stekla u cijelosti dakle, niti na temelju nasljeđivanja i diobe dok je prednica tuženika, AK mogla predmetnu kuću i okućnicu naslijediti od svoje majke jedino u dijelu u kojem je njezina majka bila vlasnicom te ukazuje na rješenja o nasljeđivanju iza oca tužiteljice HK, potom RK i CKK i ponavlja kako je za vrijeme trajanja pojedinačnog ispravnog postupka prigovorila tome da se prednica tuženika upiše u zemljišnu knjigu a zbog pogreške u postupku je njezin prigovor odbačen, čime joj je povrijeđeno pravo vlasništva.

9. Predmet ove parnice je tužbeni zahtjev tužiteljice podnijet u smislu odredbe čl. 205. Zakona o zemljišnim knjigama ("Narodne novine" br. 63/19, 128/22, 155/23 i 127/24, dalje: ZZK) koji se primjenjuje sukladno njegovoj odredbi čl. 241. st. 1.

10. Tužbeni zahtjev se osniva na činjenici da je na nekretnini ranije oznake k. č. br. [katastarska čestica] površine 1175 m2, bilo je upisano 15 suvlasnika između kojih tužiteljica i prednica tuženika i od dijelova koje je, u pojedinačnom ispravnom postupku pokrenutom po prednici tuženika sada pok. AK , prema potvrđenom geodetskom elaboratu formirana sada sporna k. č. br. [katastarska čestica] , ukupne površine 550 m2, od čega dvorište površine 402 m2, stambena zgrada 132 m2 i nadstrešnica površine 16 m2 koja je nastala od dijela k.č.br.. 135 i dijela k. č. br. [katastarska čestica], glede pomoćne zgrade u površini od 21 m2 i dvorišta u površini od 33 m2.

11. Prema kopijama katastarskog plana razvidan je položaj ranije čest. 135 i 137/1 kao i novoformiranih čest. 135/4 i 137/14 uz parcelacijski elaborat koji je sačinjen u skladu s pravomoćnim aktom i to rješenjem o utvrđivanju građevne čestice od 5. rujna 2017. prema kojem je strankama i to tužiteljici, omogućeno osobnim pozivom izvršiti uvid u spis predmeta, čemu se ona nije odazvala a prednica tuženika je ishodila pravomoćno rješenje o izvedenom stanju od 15. rujna 2015. kojim je ozakonjena dovršena, samostojeća, stambena manje zahtjevna zgrada sastojeća od prizemlja i kata izgrađena na k. č. br. [katastarska čestica] prikazana na geodetskom elaboratu a što je utvrđeno i uvidom u ortofoto kartu snimanja započetog 2011.

12. U postupku je utvrđeno kako prednica tuženika nije bila uknjižena kao samovlasnica već suvlasnica k. č. br. [katastarska čestica] prije pojedinačnog ispravnog postupka u kojem postupku je ispravljeno nesređeno z.k. stanje u pogledu k. č. br. [katastarska čestica], stambena zgrada 132 m2, nadstrešnica 16 m2 i dvorište 402 m2 nastale od k. č. br. [katastarska čestica] pašnjak 1175 m2, upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i k. č. br. [katastarska čestica], pomoćna zgrada 21 m2 i dvorište 33 m2, nastala od k. č. br. [katastarska čestica] pašnjak 471 m2, upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], sve prema pretparcelacijskom elaboratu, potvrđenom od strane Državne geodetske uprave, Područni ured za katastar Zadar, Klasa: 932- 06/18-022926 od 10. siječnja 2019. na način, da se brišu dosadašnji upisi u B i C listu, uz uknjižbu prava vlasništva na gore navedenim česticama (135/4 i 137/14) u korist AK, prednice tuženika a nakon provedenog očevida na licu mjesta gdje je saslušana voditeljica zemljišnoknjižnog odjela, vještak geometar ŠK i svjedoci EK i KK te razgledana rješenja o nasljeđivanju i geodetski elaborat jer je utvrđeno da ih je prednica tuženika stekla nasljeđivanjem iza svoje majke MK a ona iza svoje majke RK i oca LKK.

12.1. Kako je vještak geodetske struke ŠK naveo da pokazana nekretnina u naravi predstavlja kuću katnicu s pomoćnim objektima i pripadajućim dvorištem što je sve omeđeno čvrstim međama te sukladno priloženom elaboratu pretparcelacije sada čini k. č. br. [katastarska čestica], u naravi kuća i veći dio dvorišta i k. č. br. [katastarska čestica] a svjedoci EK i KK su potvrdili da je ovakvu nekretninu stekla prednica tuženika od svoje majke MK koja ju je stekla od svoje majke RK te ju nitko nikada nije smetao u posjedu, niti joj je osporavao posjed, niti je bilo tko od nasljednika polagao pravo na te nekretnine, na temelju odredbe čl. 200. ZZK/96 je prihvaćen prijedlog prednice tuženika.

13. Dakle, iako nije sporno da prednica tuženika, sada pok. AK, umrla **.**.2021., a njezinom ostavinskom imovinom između ostalog utvrđena je i predmetna čestica te je nasljednikom za cijelo proglašen tuženik, nije bila uknjižena kao samovlasnica cjelovite k. č. br. [katastarska čestica] prije pojedinačnog ispravnog postupka, u ovom postupku je utvrđeno da je naslijedila svoju majku MK koja je iza smrti svoje majke RK naslijedila 2/4 od 2/12 dijela k. č. br. [katastarska čestica] a iza smrti LKK 2/4 od 2/12 dijela k. č. br. [katastarska čestica].

13.1. Saslušanjem same tužiteljice je utvrđeno da je predmetnu nekretninu (135/4) u cijelosti koristila baka RK, supruga dida LKK, koji je umro 1960. i dok je bila živa samo je ona koristila kuću a nakon bakine smrti (2004.) u tu kuću tužiteljica nikada nije dolazila. Također je iskazala da ona nikada nije koristila kuću a nakon bake niti dolazila u kuću gdje je bila MK i budući da je sve bilo ograđeno, nije niti mogla pristupiti na nekretninu.

13.2. Time je utvrđeno da je prednica tuženika, sa svojim prednicima bila u nesmetanom posjedu sporne potpuno ograđene nekretnine formirane u pojedinačnom ispravnom postupku i prije 1960. kada ju je koristio dida LKK (CKK) koji je umro 1960., pa baka RK a nakon toga MK, na temelju nasljeđivanja i dogovora s njezinim sunasljednicama sestrom KK i ĐKK.

14. Povjerenje u potpunost i istinitost zemljišnih knjiga u smislu odredbe čl. 8. st. 2. ZZK/96 i čl. 122. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", br. 91/96, 68/96, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 9/10, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17 - dalje: ZVDSP) se odražava na način da stjecatelj koji postupa u dobroj vjeri stječe nekretninu koja potpuno odražava stanje u pogledu prava vlasništva a u ovom postupku (kao i provedenom pojedinačnom ispravnom postupku) je utvrđeno da je posjed predmetne nekretnine vršila baka RK još od 60.-ih godina prošlog stoljeća, koju je dijelom naslijedila punica tuženika i živjela u toj kući a nakon njezine smrti AK, tuženik i njihova djeca pri čemu nikada nije bilo sporova sa sunasljednicima te nitko drugi od suvlasnika nije polagao pravo na tu nekretninu i u posjedu ih nitko nikada nije smetao, zbog čega prednica tuženika nije imala razloga sumnjati u pravo vlasništva na prijeporu, bez obzira na nesređeno zemljišnoknjižno stanje i upis 15 suvlasnika na toj cjelovitoj nekretnini ranije oznake k. č. br. [katastarska čestica] površine 1175 m2.

15. Tako je prednica tuženika na temelju samog zakona, poštenim i nesmetanim posjedovanjem prijepora, zajedno sa svojim prednicima duže od 20 godina, stekla pravo vlasništva sukladno čl. 159. st. 3. ZVDSP i na suvlasničkom dijelu uknjiženom na druge suvlasnike a imajući na umu da taj posjed nije pribavljen ni silom, ni potajno, ni prijevarom ili zlouporabom povjerenja te je tako njezin posjed svakako pošten.

16. Zbog toga je upućivanje tužiteljice na određene suvlasničke omjere koje je stekla nasljeđivanjem pogrešno jer su pravo vlasništva u to vrijeme već stekli prednici tuženika na temelju zakona, dosjelošću dok prednici tužiteljice kao ni njihovi prednici nikada nisu eventualno tražili od prednika tuženika diobu ili isplatu, niti pokretali bilo kakve postupke radi predaje u posjed svog suvlasničkog dijela nekretnine pa niti prednica tuženika nije imala nikakvog razloga sumnjati da bi tužiteljica imala neko pravo na spornoj nekretnini.

17. Uz iznijeto, u prvostupanjskom postupku je utvrđeno da je kuća na k. č. br. [katastarska čestica] u potpunosti izgorjela 2003. te su je punica tuženika, supruga tuženika i tuženik u potpunosti izgradili sa vanjskim izgledom koji je bio dovršen već prije 14 godina te je, s obzirom na saznanje tužiteljice o toj gradnji a tijekom postupka je utvrđeno da nije 2003. izgorio samo krov već cijela kuća, prednica tuženika stekla vlasništvo i na temelju odredbe čl. 153. ZVDSP jer je tužiteljica, kao jedna od suvlasnica znala za građenje a nije bez odgode zabranila daljnju gradnju pa zemljišna čestica sa zgradom koja je na njoj izgrađena pripada graditelju.

18. Tako je prvostupanjski sud pravilno zaključio da je punica tuženika MK stekla vlasništvo predmetne kuće i okućnice nasljeđivanjem i diobom a i građenjem, jer je samostalno izgradila i ogradila kuću na k. č. br. [katastarska čestica] u čemu ju nitko nije smetao te je mirno uživala svoje vlasništvo prema iskazu svjedoka saslušanih u postupku prvostupanjskog suda posl.br. Rz-98/19 (tužiteljica nije imala drugih dokaznih prijedloga), što je bilo poznato i tužiteljici koja je iskazala da nije poduzela ništa kada je saznala i vidjela izgrađenu kuću kao i ogradu, zbog čega je primjenom odredbe čl. 368. st. 1. ZPP odbijena žalba tužiteljice kao neosnovana i potvrđena pobijana prvostupanjska presuda u dijelu pod točkom I. izreke.

19. Odluka o troškovima postupka osniva se na odredbi čl. 154. st. 1. i 155. ZPP a donijeta je sukladno odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine", broj 142/12, 103/14, 118/14, 142/12, 107/15, 37/22 i 138/23).

U Zagrebu 1. srpnja 2025.

Predsjednica vijeća:

Andrina Raspor Flis