Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: Gž Ob-255/2025-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

P R E S U D A

I

R J E Š E N J E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga Jasenke Grgić, kao predsjednice vijeća, Marijana Vugića kao suda izvjestitelja i člana vijeća te Renate Đaković Vranković kao člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice ZN OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], koju zastupa punomoćnik Hrvoje Gelo, odvjetnik iz Vinkovaca protiv tuženika RN OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], koga zastupa punomoćnik Marko Cvrković, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Cvrković & partneri d.o.o. iz Vukovara, radi utvrđenja bračne stečevine, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude i rješenja Općinskog suda u Vukovaru poslovni broj P Ob-98/2024-7 od 3. travnja 2025., u sjednici vijeća održanoj dana 1. srpnja 2025.

r i j e š i o  j e

Ukida se presuda Općinskog suda u Vukovaru poslovni broj P Ob-98/2024-7 od 3. travnja 2025. u točki II. izreke u dijelu koji se odnosi na autoprikolicu reg. oznake [registarska oznaka] i u točki IV. izreke, te u točki II. izreke rješenja, te se u tom dijelu predmet vraća istom sudu na ponovno suđenje.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se žalba tuženika te se potvrđuje navedena presuda u točki I. izreke te u preostalom dijelu točke II. izreke koja se odnosi na traktor IMT 560, automobil marke "Volvo" te automobil marke "Passat".

II. Preinačuje se navedena presuda u točki III. izreke u dijelu u kojem je utvrđeno da oranica Gušte je posebna imovina tužiteljice preko 87,5/100 dijela pa 1/1 dijela (za 12,5/100 dijela) i sudi:

Odbija se tužiteljica za zahtjevom da se utvrdi da je oranica Gušte njezina posebna imovina u 12,5/100 dijela te da joj tuženik za taj dio je dužan izdati valjanu tabularnu ispravu koju će u protivnom zamijeniti presuda.

III. U preostalom dijelu točke III. izreke žalba tuženika se odbija kao neosnovana i potvrđuje navedena presuda u točki II. prvostupanjskog rješenja.

IV. Ostavlja se da se o troškovima postupka u povodu pravnog lijeka odluči u konačnoj odluci.

Obrazloženje

1. Presudom i rješenja suda prvog stupnja odlučeno je:

" p r e s u d i o j e

I

I Utvrđuje se da su nekretnine upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], k. č. br. [katastarska čestica] kuća i dvor. u selu sa 5051 m2 zajednička imovina tužiteljice ZN OIB: [osobni identifikacijski broj] u 1/2 dijela i tuženika RN OIB: [osobni identifikacijski broj] u 1/2 dijela, što je tuženik dužan priznati i tužiteljici izdati valjanu tabularnu ispravu podobnu za uknjižbu prava suvlasništva u 1/2 dijela navedenih nekretnina koju će u protivnom zamijeniti ova presuda, u roku od 15 dana.

II Utvrđuje se da su pokretnine i to: traktor marke IMT 560 reg. oznake [registarska oznaka], osobni automobil marke "Volvo" reg. oznake [registarska oznaka], osobni automobil marke "Passat" reg. oznake [registarska oznaka] i autoprikolica reg. oznake [registarska oznaka] zajednička imovina tužiteljice ZN OIB: [osobni identifikacijski broj] u 1/2 dijela i tuženika RN OIB: [osobni identifikacijski broj] u 1/2 dijela te je tuženik dužan tužiteljici priznati pravo vlasništva u 1/2 dijela na navedenim pokretninama, u roku od 15 dana. III Utvrđuje se da su nekretnine upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], k. č. br. [katastarska čestica] oranica Gušte sa 5713 m2 posebna imovina tužiteljice ZN OIB: [osobni identifikacijski broj], što je tuženik dužan priznati i tužiteljici izdati valjanu tabularnu ispravu podobnu za uknjižbu prava vlasništva u 1/1 dijela navedenih nekretnina koju će u protivnom zamijeniti ova presuda, u roku od 15 dana.

IV U dijelu tužbenog zahtjeva kojim tužiteljica traži da se utvrdi da je s tuženikom suvlasnik u jednakim dijelovima autoprikolice reg. oznake [registarska oznaka] tužbeni zahtjev odbija se kao neosnovan.

r i j e š i o  j e

I U preostalom dijelu tužbenog zahtjeva kojim tužiteljica traži da se utvrdi da je s tuženikom suvlasnik u jednakim dijelovima tri traktorske prikolice, kombajna i freze tužba se odbacuje.

II Nalaže se tuženiku RN OIB: [osobni identifikacijski broj], da tužiteljici ZN OIB: [osobni identifikacijski broj], nadoknadi troškove parničnog postupka odmjerene u iznosu od 4.259,9 eura, u roku od 15 dana".

2. Protiv ove presude po točkama I. do III. presude i točke II. rješenja žali se tuženik iz svih žalbenih razloga iz članka 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 84/08., 96/08. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 123/08. - ispravak, 57/11., 148/11. - pročišćeni tekst, 25/13., 28/13., 89/14. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 70/19., 80/22., 114/22., u daljnjem tekstu: ZPP) s prijedlogom da se u pobijanom dijelu prvostupanjska presuda preinači sukladno žalbenim navodima ili ukine uz dosudu troška postupka u povodu pravnog lijeka.

3. Žalba je djelomično osnovana.

4. Prvostupanjski sud navodi slijedeće:

"6. Pravni režim imovine bračnih drugova prosuđuje se prema zakonu koji je bio na snazi u vrijeme stjecanja te imovine (odluka Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Rev-57/05 od 14. prosinca 2005.)

7. Sukladno odredbama čl. 287. st. 1. i 2. Zakona o braku i porodičnim odnosima („Narodne novine“ broj:51/89. od 27. studenoga 1989. godine) kod utvrđivanja suvlasničkih dijelova udio bračnog druga u zajedničkoj imovini određuje se prema njegovom doprinosu u stjecanju te imovine, a u slučaju spora određuje se koliki je bio doprinos bračnih drugova u stjecanju zajedničke imovine, pri čemu vodi računa ne samo o osobnom dohotku i zaradi svakog bračnog druga, već o radu u domaćinstvu i porodici, brizi oko odgoja i podizanja djece, kao i o svakom drugom obliku rada i suradnje u upravljanju, održavanju i povećavanju zajedničke imovine.

8. Prema odredbama čl. 248. Obiteljskog zakona ("Narodne novine" broj:116/03) bračna stečevina je imovina koju su bračni drugovi stekli radom za vrijeme trajanja bračne zajednice ili potječe iz te imovine, a u čl. 249. st. 1. istoga Zakona propisano je da su bračni drugovi u jednakim dijelovima suvlasnici u bračnoj stečevini, ako nisu drukčije ugovorili.

9. Prema odredbi čl. 253. st. 2. Obiteljskog zakona ("Narodne novine" broj:116/03) vlastita imovina je imovina koju je bračni drug stekao tijekom bračne zajednice na pravnom temelju različitom od navedenoga u članku 248. ovoga

Zakona (nasljeđivanje, darovanje i sl.)."

5. Na temelju tako naznačenih materijalnih propisa prvostupanjski sud utvrđuje da je bračna zajednica između stranaka postojala u periodu 1989. pa do 2019. godine, da su stranke u periodu 1991. pa do 1998. godine bili u SR Njemačkoj, da je tuženik već dio vremena bio zaposlen i ostvarivao prihoda, dok je tužiteljica obavljala povremene poslove čišćenja i rada u pekarnici kao i pretežito se brinula za dvoje djece, pa prvostupanjski sud u odnosu na nekretninu u [adresa] koja je kupljena 7. srpnja 1998. godine dakle, prije 1. srpnja 1999. godine a primjenom odredbi Zakona o braku i porodičnim odnosima, te cijeneći doprinos parničnih stranaka prilikom stjecanja te nekretnine to utvrđuje da je njihov doprinos jednak te sudi kao pod točkom I. izreke, dok u odnosu na pokretnine iz točke II. izreke, koje su neke stečene prije 1. srpnja 1999. godine a neke nakon toga sudi kao pod točkom II. izreke.

6. U odnosu na točku III. izreke prvostupanjski sud utvrđuje da je ista kupljenja 2012. i to posebnom imovinom tužiteljice koje je dobila kao nasljedstvo iza svoga pokojnoga oca pa stoga sudi kao pod točkom III. izreke.

7. U pravu je tuženika da u žalbi navodi da je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz članka 353. stavak 1. točka 11. ZPP a to je da je izreka presude nerazumljiva i proturječi sama sebi.

8. Naime, pod točkom II. izreke sud je utvrdio da je autoprikolica reg. oznake [registarska oznaka] zajednička imovina stranaka u ½ dijela dok je točkom IV. izreke odbio tužiteljicu sa zahtjevom za utvrđenjem da je sa tuženikom suvlasnik u jednakim dijelovima autoprikolice reg. oznake [registarska oznaka].

9. Vezano uz zabranu dvostrukog ukidanja sadržanog u odredbi sadržanu u odredbi članka 366.a stavak 1. ZPP, valja reći da kad bi ovaj sud drugog stupnja bio apsolutno onemogućen u tome kada zaključi da je radi donošenja zakonite i pravilne odluke, potrebno ponovo (još jednom) ukinuti presudu suda prvog stupnja, a pogotovo u ovakvoj situaciji kada naznačenu bitnu povredu odredaba parničnog postupka ovaj sud ne može otkloniti, da bi tada došao do povrede prava na pošteno suđenje zajamčeno člankom 29. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine broj 56/90,…. 5/14), kao pravnog akta s najvišom pravnom snagom, kao i članka 6. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (Narodne novine broj – Međunarodni ugovori broj 18/97 …..2/10), kao Međunarodnog ugovora koje po svojoj pravnoj snazi iznad zakona, pa je stoga temeljem članka 369. stavak 1. ZPP valjalo odlučiti kao u rješenju.

10. Odgovaraju navodi žalbe tuženika da za vrijeme dok su stranke bile u SR Njemačkoj u periodu od 1991. pa do 1998. godine, a koje godine su pri povratku iz SR Njemačke i kupili nekretninu pod točkom I. izreke, da je tuženik veći dio vremena bio u stalnom radnom odnosu i ostvarivao prosječne prihode, a pravilno je prvostupanjski sud prihvatio iskaz tužiteljice da je ona također obavljala povremene i privremene poslove koji su se prije svega svodile na čišćenje kuća preko tjedna i vikenda, ali da je ona vodila i pretežitu brigu o dvoje djece, a što u svom iskazu u biti potvrđuje i sam tuženik, a kako je odredbom članka 287. stavak 1. i 2. ZOBPO propisano da se vodi računa ne samo o zaradi svakog bračnog druga, već i o radu u domaćinstvu i obitelji, brizi oko odgoja i podizanja djece, onda je pravilna zaključak prvostupanjskog suda da su stranke doprinjele stjecanju zajedničke imovine u jednakim dijelovima. Zbog toga, žalbeni navodi koji ukazuju na to da on nakon što je tužiteljica iselila iz te nekretnine isključivo vodi brigu o toj nekretnini, sa stajalište pravilnog presuđenja nisu pravno odlučne.

11. Vezano uz pokretnine koje se odnose na točku II. izreke, a na navode žalbe "da je tužitelj postavio tužbeni zahtjev unatoč protivljenju tuženika na posljednjoj raspravi, odnosno nakon zaključenja prethodnog postupka" valja reći da uvidom u zapisnik s glavne rasprave 26. veljače 2025. godine (list 299 spisa) je jasno razvidno da je tužiteljica dopunila tužbu glede točke III. tužbenog zahtjeva koja je odnosi na traktorske prikolice, kiper, kombajn te frezu.

12. U odnosu na žalbene navode kojima se osporava da su pokretnine pod točkom II. dovoljno individualizirane treba reći da odgovara da svaka od utuženih pokretnina mora biti u dovoljnoj mjeri individualizirana da bi se mogla razlikovati od drugih stvari u pravnom prometu, no po mišljenju ovog suda kad su te pokretnine označene po svojoj registarskoj oznaci, tada su u dovoljnoj mjeri individualizirane sukladno pravilniku o registraciji i označavanju vozila (Narodne novine broj 130/17), pri čemu valja reći da je prvostupanjski sud zatražio i dobio podatke od stanice za tehnički pregled vozila iz [adresa] iz službene evidencije Ministarstva unutarnjih poslova glede marke pojedinih vozila, godine proizvodnje kao i broja šasije te registarske oznake (list 146 spisa), a podaci su dobiveni i od Policijske uprave Vukovarsko- srijemske (list 163 spisa). Na daljnje žalbene navode a to da tužiteljica nije dokazala da su navedene pokretnine uopće postojale, da su kupljene za vrijeme trajanja braka a glede njihovog postojanja ovaj sud upućuje na uz tužbu dostavljene njihove fotografije od tužiteljice.

13. U odnosu na žalbene navode koji se odnose na gore naznačeni traktor, i sam tuženik u žalbi navodi da je isti kupljen nakon 2000. godine, dakle u primjeni je odredba Obiteljskog zakona koja propisuje da na imovini koju su bračni drugovi stekli radom za vrijeme trajanja bračne zajednice bračni drugovi su suvlasnici u jednakim dijelovima, a tuženik nije dokazao da je taj traktor kupljen isključivo njegovom posebnom imovinom.

14. Glede točke III. izreke pobijane presude koji se odnosi na nekretninu kč. br. [katastarska čestica] valja reći da je saslušana tužiteljica prvotno navela da je ta nekretnina plaćena 4.000,00 eura da je ona dala iznos od 3.500,00 eura koji iznos je predstavljao posebnu imovinu s obzirom da je taj iznos naslijedila iza svog pokojnog oca a da je tuženik dao 500,00-600,00 eura dok je tuženik prvotno naveo da je tužiteljica od nasljedstva dala 3.200,00 eura a on dao 800,00 eura, a u dopunskom saslušanju tužiteljica je navela da je ona za kupnju te nekretnine dala svoju posebnu imovinu u iznosu od 3.900,00 eura dok je 100,00 eura dao tuženik od zajedničke ušteđevine dok je tuženik naveo da on ne zna da li je tužiteljica naslijedila novac iza pokojnog oca a da je on dao novac za kupnju te oranice iz njegove ušteđevine.

15. Dakle, ako se sagleda ovakva dva iskaza tuženika koji je prvotno iskazao da je nekretnina kupljena i posebnom imovinom tužiteljice i dovede u vezu s iskazom tužiteljice da je ona i kupljena većim dijelom sa posebnom njezinom imovinom, makar se iskazi razlikuju glede iznosa te posebne imovine, ovaj sud prihvaća prvotni iskaz tužiteljice da je u kupnji te nekretnine ona sudjelovala svojom posebnom imovinom u iznosu od 3.500,00 eura, a tuženik sa iznosom od 500,00 eura, a što daje ukupnu cijelu od 4.000,00 eura, a pogotovo ukoliko se pritom i sagleda je upravo tužiteljica u svom podnesku od 14. prosinca 2022. godine navela da tuženik na predmetnoj nekretnini ima barem 1/10 suvlasničkog dijela.

16. Dakle, ukoliko se stavi u odnos cijena nekretnine s iznosom posebne imovine s kojom je tužiteljica sudjelovala u kupnji, onda to čini 87,5/100 dijela te nekretnine, a kako tužiteljica tužbenim zahtjevom traži samo utvrđenje da je navedena nekretnina njezina posebna imovina, dakle, ne traži da li je i preostalih 12,5/100 dijela zajednička imovina koji su stekli za vrijeme trajanja bračne zajednice, onda je valjalo preinačiti prvostupanjsku presudu u točki III. izreke te djelomično prihvatiti žalbu tuženika kao osnovanu, a djelomično je odbiti kao neosnovanu.

17. Kako u odnosu na potvrđujući dio prvostupanjske presude ovaj sud nije našao da su počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka koje u smislu članka 365. stavak 1. ZPP pazi po službenoj dužnosti, to je temeljem članka 368. stavak 1. i članka 373.a stavak 1. točka 2. u vezi stavka 3. ZPP odlučeno kao u izreci (točka I. do III.), dok je primjenom članka 369. stavak 1. ZPP odlučeno kao u izreci rješenja.

18. Odluka o trošku postupka u povodu pravnog lijeka temelji se na odredbi članka 166. stavak 3. ZPP (točka IV.).

U Zagrebu 1. srpnja 2025.

Predsjednica vijeća:

Jasenka Grgić