Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: Gž-449/2023-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E N J E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Vesne Žulj, predsjednice vijeća, te članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice Mirele Mijoč Kramar i člana vijeća Roberta Jambora, u pravnoj stvari tužiteljice ĆA, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], koju zastupa punomoćnik Antun Šestanović, odvjetnik u Splitu, Marina Getaldića 19, protiv prvotuženika IA, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa] i drugotuženice MA, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], radi utvrđenja prava vlasništva i uknjižbe, odlučujući o žalbi tužiteljice ĆA i prvotuženika IA protiv presude Općinskog suda u Dubrovniku, Stalna služba u Korčuli poslovni broj P- 97/2019 od 16. studenoga 2022., u sjednici vijeća održanoj 1. srpnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se žalba prvotuženika IA kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog suda u Dubrovniku, Stalna služba u Korčuli poslovni broj P- 97/2019 od 16. studenoga 2022. pod točkom I. izreke i pod točkom III. izreke u dijelu u kojem se nalaže prvotuženiku IA da tužiteljici ĆA IA nadoknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 11.200,00 kn / 1.486,50 eura[1] u roku od 15 dana.

II. Odbija se žalba tužiteljice ĆA kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog suda u Dubrovniku, Stalna služba u Korčuli poslovni broj P- 97/2019 od 16. studenoga 2022. u dijelu pod točkom III. izreke u kojem tužiteljici nije priznat parnični trošak preko dosuđenog iznosa od 11.200,00 kn / 1.486,50 eura.

III. Odbija se zahtjev tužiteljice i tuženika za naknadu troškova žalbenog postupka.

r i j e š i o  j e

Odbacuje se žalba tužiteljice ĆA podnesena protiv presude Općinskog suda u Dubrovniku, Stalna služba u Korčuli poslovni broj P-97/2019 od 16. studenoga 2022. pod točkom III. izreke u dijelu u kojem se nalaže drugotuženici MA da tužiteljici ĆA naknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 11.200,00 kn / 1.486,50 eura u roku od 15 dana, kao nedopuštena.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom pod točkom I. izreke utvrđuje se da je tužiteljica ĆA vlasnica nekretnina označene kao kat. čest. [katastarska čestica] vinograd, [adresa] i kat. čest. [katastarska čestica] vinograd, [adresa] upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], pa se ovlašćuje tužiteljica da temeljem ove presude zatraži i postigne uknjižbu prava suvlasništva predmetnih nekretnina za 1/12 dijela, uz istovremeno brisanje tog prava sa imena prvotuženika IA "Burćina" pok. ČA, OIB: [osobni identifikacijski broj], za 1/12 dijela.

Pod točkom II. izreke utvrđuje se da je tužiteljica ĆA vlasnica nekretnina označene kao kat. čest. [katastarska čestica] vinograd, [adresa], kat. čest. [katastarska čestica] vinograd, [adresa] i kat. čest. [katastarska čestica] vinograd, [adresa] upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] pa se ovlašćuje tužiteljica da temeljem ove presude zatraži i postigne uknjižbu prava suvlasništva predmetnih nekretnina za 1/12 dijela, uz istovremeno brisanje tog prava sa imena drugotuženicee MA rođ. ĆA, za 1/12 dijela. Pod točkom III. izreke nalaže se prvotuženiku IA i drugotuženici MA da tužiteljici ĆA naknade troškove parničnog postupka u iznosu od 11.200,00 kn / 1.486,50 eura u roku od 15 dana.

Prvostupanjskim rješenjem utvrđuje se da je u ostalom dijelu u odnosu na prvotuženika IA tužba povučena.

2. Protiv prvostupanjske presude pod točkom I. i III. izreke žali se prvotuženik zbog svih zakonom predviđenih razloga iz odredbe čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj: 53/1991., 91/1992., 112/1999., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 84/2008., 96/2008., 123/2008., 57/2011., 25/2013., 89/2014., 70/2019., 80/2022., 114/2022., 155/2023., dalje: ZPP), predlaže prvostupanjsku presudu u pobijanom dijelu preinačiti, podredno ukinuti. Traži trošak žalbe.

3. Protiv prvostupanjske presude pod točkom III. izreke u dijelu u kojem je odlučeno da je parnični trošak dužna platiti i drugotuženica i u dijelu odluke o trošku u kojem nije prihvaćen zahtjev tužiteljice za naknadu troškova žali se tužiteljica zbog pogrešne primjene odredaba parničnog postupka, predlaže da se presuda u pobijanom dijelu preinači, podredno ukine. Traži trošak žalbe.

4. Žalba prvotuženika je neosnovana, a žalba tužiteljice je djelomično neosnovana, a djelomično nedopuštena.

5. Predmet spora je zahtjev tužiteljice da se utvrdi da je ona vlasnica nekretnina označenih kao kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koje su upisane na ime prvo i drugotuženih u omjeru 1/12 dijela svatko, kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] upisana na prvotuženika u omjeru 1/12 dijela, kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] upisana na drugotuženicu u omjeru 1/12 dijela te da su tuženici dužni trpjeti uknjižbu za upisane suvlasničke udjele, koje nekretnine je u cijelosti stekla temeljem nasljeđivanja iza smrti zajedničkog prednika stranaka, njihovog oca pok. ČA "Burćina".

6. Ispitujući prvostupanjsku presudu i postupak koji joj je prethodio ovaj sud nije našao da bi bile počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP-a na koje prema odredbi čl. 365. st. 2. ZPP-a pazi i po službenoj dužnosti.

7. Prvostupanjski sud je utvrdio:

- da su u zemljišnim knjigama predmetne nekretnine upisane kao suvlasništvo tužiteljice za 5/6 dijela, prvotuženika za 1/12 dijela i drugotužene za 1/12 dijela, na temelju rješenja o nasljeđivanju javnog bilježnika Vojvodić Markite iz Blata posl.br.O- 103/08 UPP/OS.53/08 od 30. lipnja 2008. (zemljišnoknjižni izvadak),

- da je na temelju istog rješenja kao suvlasnik bio upisan i ČA "Burćina" Mislav pok. ČA, a na temelju tabularne izjave njegov suvlasnički udio uknjižen je na ime ČA "Burćina" ĆA pok. ČA (tužiteljica),

- da je na temelju prijavnog lista katastra od 25. studenog 2019. evidentirana prenumeracija kčbr. [katastarska čestica] u kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina],

- da je otac stranaka ČA "Burćina" umro **.**.2005., da je iza njegove smrti proveden ostavinski postupak u predmetu posl.br.O-112/05 u kojem su sudjelovali zakonski ujedno i oporučni nasljednici, a to su DA, supruga ostavitelja i djeca IA, ĆA, MA, ovdje parnične stranke i PA

- da je pravomoćnim rješenjem o nasljeđivanju javnog bilježnika Markite Vojvodić kao povjerenika suda posl.br.O-112/05 UPP-OS-23/06 od 10. ožujka 2006. na temelju oporuke oca stranaka ČA od 25. veljače 2005. a kojom je oporučitelj raspolagao kako imovinom koju je naslijedio iza smrti roditelja, tako i imovinom naslijeđenom iza smrti strica CA pok. I i tete AA, raspoređena ostavinska imovina na način da su tužiteljici pripale i nekretnine u [adresa] označene kao čest. zem. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica] te šuma u nastavku ove čestice označeno kao čest. zem. [katastarska čestica] i druge, sve k. o. [katastarska općina], a koje su u oporuci i rješenju o nasljeđivanju naznačene izrekom tj. po njihovoj katastarskoj oznaci,

- da je CA "Burćina" pok. M umro **.**.1991. i njegov jedini zakonski nasljednik bio je nećak, a otac stranaka sada pok. ČA, da je ostavinski postupak iza pok. CA proveden nakon smrti njegovog nasljednika ČA (oca stranaka), pa su njegovim nasljednicima na temelju zakona po načelu predstavljanja proglašeni tužiteljica, tuženi i njihov brat PA, svatko za 1/4 dijela (rješenje o nasljeđivanju javnog bilježnika Markite Vojvodić O-103/08 UPP/OS-53/08),

- da je u pravomoćno okončanoj parnici kod tog suda posl. br. P-575/2018 koju je inicirao tužitelj IA, ovdje prvotuženik, protiv tužene ĆA, ovdje tužiteljice, i po protutužbi protutužiteljice ĆA protiv protutuženika IA, utvrđeno da je tužena-protutužiteljica ĆA suvlasnica čest. zem. [katastarska čestica] vinograd, [adresa] upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] za 1/12 dijela i ovlašćuje se na uknjižbu tog prava uz brisanje tog prava sa imena tužitelja- protutuženika IA za 1/12 dijela

- da se protutužbeni zahtjev u predmetu P-575/2018 temeljio na istoj činjeničnoj i pravnoj osnovi,

- da iz iskaza svjedoka PA koji je brat stranaka, proizlazi da su predmetne nekretnine u predjelu [adresa] u naravi šuma, da je njihov otac svoju imovnu raspodijelio oporučno svojoj djeci i da on na utuženim nekretninama ne polaže pravo jer je sa tužiteljicom postigao dogovor oko podjele imovine odnosno da se ne može izjasniti tko je utužene nekretnine naslijedio ali su svi četvero djece imali jednake dijelove a predmetne nekretnine nikad nitko nije obrađivao jer je to bila i ostala šuma,

- da je PA tabularnom ispravom na kojoj je ovjeren potpis kod javnog bilježnika priznao svojoj sestri ovdje tužiteljici pravo vlasništva predmetnih nekretnina i ovlastio na uknjižbu na temelju koje je i provedena uknjižba na njegovom suvlasničkom udjelu pod brojem Z-264/10.

8. Polazeći od navedenih utvrđenja prvostupanjski sud je utvrdio da je tužiteljica utužene nekretnine naslijedila na temelju oporuke iza smrti oca stranaka ČA koji je u trenutku smrti bio isključivi vlasnik nekretnina, a to znači i udjela (1/3) koji je pripadao njegovom bratu, stricu stranaka, sada pok. CA kojeg je otac stranaka na temelju zakona naslijedio kao univerzalni nasljednik, a da okolnost da je u rješenju o nasljeđivanju iza CA kao ostavinska imovina naveden zk. ul. [broj ZK uloška] (pripis u zk. ul. [broj ZK uloška]) k. o. [katastarska općina] te da je rješenje provedeno u zemljišnim knjigama ne utječe na vlasnička prava stranaka koja su stečena upravo po osnovi nasljedstva iza smrti njihovog sada pokojnog oca ČA. Stoga, s obzirom da je suvlasnički udio koji je pripadao sada pok. CA "Burćina" (bratu oca stranaka, stricu stranaka) u trenutku njegove smrti naslijedio njegov univerzalni nasljednik, otac stranaka, sada pok. ČA koji je oporučno raspoložio svojom imovinom pa i predmetnim nekretninama naslijeđenim iza smrti CA "[adresa], tako da je ove nekretnine ostavio svojoj kćeri ovdje tužiteljici, prvostupanjski sud je utvrdio da tuženici ove nekretnine nisu naslijedili pa nisu stekli suvlasništvo bez obzira što su upisani u zemljišne knjige kao suvlasnici za po 1/12 dijela nego je tužiteljica iza smrti oca ČA kao oporučna nasljednica u cijelosti stekla vlasništvo predmetnih nekretnina pa je primjenom odredbe čl. 128. stavak 1. i 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj 91/1996., 68/1998., 137/1999., 22/2000., 73/2000., 114/2001., 79/2006., 141/2006., 146/2008., 38/2009., 153/2009., 90/2010., 143/2012., 152/2014., dalje: ZV) ocijenio zahtjev tužiteljice kao osnovan.

9. Ovakav zaključak prvostupanjskog suda prihvaća i ovaj sud.

10. Tijekom postupka prvostupanjski sud je ispitao sve okolnosti koje su važne za zakonito presuđenje ovog spora i na temelju postignutih rezultata valjano utvrdio potrebno činjenično stanje, izloživši ga u obrazloženju pobijane presude.

11. S obzirom da iz sadržaja spisa proizlazi da odlučne činjenice nisu sporne, neosnovani su žalbeni navodi prvotuženika da je u postupku pred prvostupanjskim sudom počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. ZPP-a u vezi s čl. 220. st. 2. ZPP-a, koju prvotuženik u žalbi opisno ističe navodeći da je prvostupanjski sud neosnovano odbio provesti dokazne prijedloge saslušanja stranaka. To stoga što na temelju odredbe čl. 220. st. 2. ZPP-a sud odlučuje o tome koji će se dokazi izvesti radi utvrđivanja odlučnih činjenica. Stoga odbijanje nekih od predloženih dokaznih prijedloga samo po sebi ne znači da je sud počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka u slučaju kada je činjenično stanje dovoljno utvrđeno da se može odlučiti o osnovanosti tužbenog zahtjeva, kao što je ovdje slučaj, s tim da prvotuženik, iako ističe žalbeni razlog pogrešno i nepotpuno činjeničnog stanja, žalbom niti ne osporava činjenična utvrđenja suda na kojima se temelji pobijana presuda. Stoga su neosnovani i žalbeni navodi prvotuženika da je počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz odredbe čl. 354. st. 1. ZPP- a u vezi odredbe čl. 8. i čl. 221. a ZPP-a te žalbeni navodi da je prvostupanjski sud svoj zaključak temeljio na subjektivnoj spoznaji tužiteljice iako ona nije saslušana kao stranka u postupku.

12. Naime, u postupku je utvrđeno da je pravomoćnim rješenjem o nasljeđivanju javnog bilježnika Markite Vojvodić kao povjerenika suda posl.br.O-112/05 UPP-OS- 23/06 od 10. ožujka 2006. na temelju oporuke oca stranaka ČA od 25. veljače 2005. raspoređena ostavinska imovina na način da su tužiteljici pripale i nekretnine u [adresa] označene kao čest. zem. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica] te šuma u nastavku ove čestice označeno kao čest. zem. [katastarska čestica] i druge, sve k. o. [katastarska općina], a koje su u oporuci i rješenju o nasljeđivanju naznačene izrekom tj. po njihovoj katastarskoj oznaci, a da je da je CA "Burćina" pok. M umro prije oca stranaka, 26. svibnja 1991. i da je njegov jedini zakonski nasljednik bio njegov nećak, a otac stranaka sada pok. ČA i da je ostavinski postupak iza pok. CA proveden nakon smrti njegovog nasljednika ČA (oca stranaka). Navedene odlučne činjenice u postupku nisu osporene.

13. Nasljednici koji su sudjelovali u ostavinskom postupku nakon pravomoćnosti rješenja o nasljeđivanju se mogu pozivati na neku drugu pravnu osnovu stjecanja prava vlasništva nastalu prije pravomoćnosti rješenja o nasljeđivanju u odnosu na imovinu utvrđenu rješenjem o nasljeđivanju kao imovina ostavitelja (tako i Vrhovni sud Republike Hrvatske u odluci broj Rev 931/2021-2 od 16. studenoga 2022.).

14. Prema odredbi čl. st. 1. 128. ZV-a nasljednik stječe vlasništvo naslijeđenih stvari u času otvaranja nasljedstva, ako zakonom nije drukčije određeno, a nasljednik je ovlašten ishoditi upis svoga prava vlasništva nekretnine u zemljišnoj knjizi (st. 2.). Nadalje, prema odredbi čl. 129. st. 1. Zakona o nasljeđivanju („Narodne novine“, broj 48/2003., 163/2003., 35/2005., 127/2013., 33/2015., 14/2019., dalje: ZN) u času ostaviteljeve smrti nasljednik stječe nasljedno pravo i na njega po sili zakona prelazi ostavina umrle osobe, čime postaje njegovo nasljedstvo, a u istom času nasljednik stječe i ostala prava i obveze vezane uz njegovo svojstvo nasljednika, ako što drugo ne proizlazi iz njihove pravne naravi (st. 2.). Dakle, prema navedenim odredbama zakona nasljeđivanje se zbiva u času smrti ostavitelja. Stjecanje prava vlasništva nasljeđivanjem je izvedeno (derivativno) stjecanje, kojim pravo vlasništva ostavitelja prelazi (cijelo ili dio) na nasljednika pri čemu je pretpostavka za stjecanje vlasništvo prednika, odnosno ostavitelja (tako i Vrhovni sud Republike Hrvatske u odluci broj Rev-x 505/2017-3 od 12. listopada 2021.).

15. Imajući u vidu okolnosti konkretnog slučaja pravilno je prvostupanjski sud utvrdio da je tužiteljica stekla vlasništvo predmetnih nekretnina prije rješenja o nasljeđivanju posl.br.O-103/08 UPP/OS.53/08 od 30. lipnja 2008., pa je pravilno ocijenio tužbeni zahtjev tužiteljice osnovanim. Prvotuženik u žalbi ne iznosi relevantne razloge za drugačiju ocjenu navedenih okolnosti, već ocjenjuje pravno shvaćanje prvostupanjskog suda, međutim takvim navodima žalbe ne dovodi s uspjehom u sumnju osnovanost pobijane presude pod točkom I. izreke.

16. Nadalje, odluka o parničnom trošku sadržana u točci III. izreke presude pravilna je i zakonita kako u osnovi tako i u visini ( čl. 155. st. 1. i čl. 154. st. 1. ZPP-a), time da prvotuženik određeno niti ne prigovara broju i vrstama radnji za koje je tužiteljici dosuđen trošak.

17. Slijedom svega navedenog valjalo je primjenom odredbe čl. 368. st. 1. ZPP-a odbiti žalbu prvotuženika kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsku presudu pod točkom I. i III. izreke.

18. Nadalje, žalba tužiteljice podnesena protiv odluke o troškovima u dijelu preko dosuđenog troška je neosnovana jer je odluka o troškovima donesena pravilnom primjenom odredbe čl. 155. st. 1. ZPP-a i Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“, broj 138/2023.) pa suprotni žalbeni navodi tužiteljice nisu doveli u sumnju pravilnost iste, a nedopuštena je u dijelu u kojem je d osuđeno da je trošak dužna nadoknaditi i drugotuženica jer je tužiteljica u tom dijelu uspjela sa zahtjevom.

19. Zahtjevi tužiteljice i prvotuženika za naknadu troškova žalbe su odbijeni jer sa žalbama nisu uspjeli (čl. 154. st. 1. ZPP-a).

U Zagrebu 1. srpnja 2025.

Predsjednica vijeća:

Vesna Žulj