Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj Gž-1059/2023-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca, Ane Gradišek predsjednika vijeća, Željke Rožić Kaleb člana vijeća i suca izvjestitelja te Andrine Raspor Flis člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice CC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik CCN, suprug tužiteljice, protiv 1. tuženika BC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 2. tuženika ĐC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 3. tuženice MC iz [adresa] C 13, OIB: [osobni identifikacijski broj], 4. tuženika DC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 5. tuženika ŽC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koje 2., 4. i 5. tuženike zastupa punomoćnik Neven Knežević, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Knežević i partneri u Rijeci i 6. tuženice BCN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi utvrđenja prava vlasništva, odlučujući o žalbi tužiteljice izjavljenoj protiv presude Općinskog suda u Šibeniku, poslovni broj P-1700/2021 od 10. listopada 2022., 1. srpnja 2025.

p r e s u d i o  j e

Odbija se žalba tužiteljice CC kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog suda u Šibeniku, poslovni broj P-1700/2021 od 10. listopada 2022. kojom je odbijen njezin tužbeni zahtjev kao neosnovan, u pobijanom dijelu gdje traži naložiti tuženicima BC, ĐC, MC, DC, ŽC i BCN izdati joj tabularnu ispravu podobnu za upis vlasništva kčbr. [katastarska čestica] i kčbr. [katastarska čestica], upisanim u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], koju će u suprotnom zamijeniti presuda.

r i j e š i o  j e

Ukida se presuda Općinskog suda u Šibeniku, poslovni broj P-1700/2021 od 10. listopada 2022. kojom je odbijen tužbeni zahtjev kao neosnovan, u pobijanom dijelu gdje tužiteljica CC traži utvrditi da je stekla pravo vlasništva kčbr. [katastarska čestica] i kčbr. [katastarska čestica], obje upisane u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] i predmet u tom dijelu vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje, pred drugim sucem pojedincem.

Obrazloženje

1. Presudom suda prvog stupnja je odbijen kao neosnovan tužbeni zahtjev tužiteljice kojim traži utvrditi da je stekla pravo vlasništva kčbr. [katastarska čestica] površine 1600 m[2] i kčbr. [katastarska čestica] površine 359 m[2] upisanih u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], uz nalaganje tuženicima izdati joj tabularnu ispravu podobnu za upis vlasništva nekretnina, koju će u suprotnom zamijeniti presuda.

2. Protiv presude suda prvog stupnja žali se tužiteljica zbog „svih zakonom dopuštenih razloga“ a sadržajno žalbenog razloga iz odredbe čl. 354. st. 2. toč. 11. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 142/22 i 155/23 - dalje: ZPP) s prijedlogom, ukinuti presudu i predmet vratiti na ponovno suđenje.

3. Žalba je djelomično osnovana.

4. Predmet prijepora je zahtjev tužiteljice na utvrđenje prava vlasništva kčbr. [katastarska čestica] i kčbr. [katastarska čestica], upisanim u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], uz zahtjev tuženicima na izdavanje tabularne isprave podobne za upis njezinog vlasništva označenih nekretnina jer je, prema činjeničnom opisu tužbe od 3. rujna 2021. vlasništvo stekla dosjelošću i građenjem.

5. Prvostupanjski sud odbija tužbeni zahtjev zbog toga što u zemljišnim knjigama iskazane površine predmetnih nekretnina ne odgovaraju onima u posjedovnom listu te je različita od one označene u tužbi pa nije moguće utvrditi da li je tužiteljica postavila deklaratorni zahtjev u vidu ukupnosti vlasništva predmetnih nekretnina a njihova zatražena površina je samo prijepis površina upisanog posjeda na imenu ĐCN iz katastarskog operata što je u postupku ostalo nedokazano kao i posjeda ĐCN pok. B u pogledu fizičkih dijelova predmetnih nekretnina, kada tužbeni zahtjev nije precizan niti je tužiteljica predložila dokaze kojima bi se utvrdilo koji su to posebni fizički dijelovi predmet raspravljanja.

5.1. U odnosu na pasivnu legitimaciju tuženika prvostupanjski sud utvrđuje kako „nije potpuna“ što predstavlja daljnji razlog za neosnovanost tužbenog zahtjeva jer je tužiteljica tijekom parnice „preinačila pasivnu legitimaciju“ glede JC i u odnosu na KC rođenu PC nije u potpunosti „iskazala pasivnu legitimaciju“ s obzirom na njezine pravne sljednike pa, ocjenjuje beznačajnim priznanje tužbenog zahtjeva koja su iskazali 2., 3., 4. i 5. tuženici koji nisu mogli tužiteljici priznati više prava od onog što ga sami imaju glede predmetnih nekretnina a 6. tuženica, jedna od pravnih sljednica KC rođene PC se protivila navodima tužbe, odlučuje primjenom odredbe čl. 221.a ZPP jer, glede utvrđenja prava vlasništva prvostupanjski sud nije mogao sa sigurnošću utvrditi činjenice potrebne za „afirmaciju postavljenog zahtjeva“, niti je tužiteljica dokazala posjed, ukupnost površine nekretnina, način, osnovu stjecanja odnosno, „pozicije utuženih površina“, niti činjenice važne za potpuno utvrđenje pasivne legitimacije tuženika.

5.2. Naposlijetku odbija tužbeni zahtjev odnoseći na nalaganje tuženicima izdati tužiteljici tabularnu ispravu podobnu za upis vlasništva predmetnih nekretnina jer tužiteljica nije dokazala da je u bilo kakvom obveznopravnom odnosu s tuženicima koji bi joj bili dužni izdati takvu ispravu.

6. Tužiteljica u tužbi te tijekom postupka ističe kako je vlasništvo predmetnih nekretnina stekla dosjelošću kao i građenjem zgrade za stambenu i poljoprivrednu namjenu, što nikada nitko od suvlasnika predmetnih nekretnina upisanih u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Šibeniku u zk. ul. [broj ZK uloška], nije osporavao.

7. Uvidom u izvadak iz zemljišne knjige, kako onaj koji prileži spisu, tako i aktualni zk. izvadak moguće je utvrditi da su suvlasnicima kčbr. [katastarska čestica] i kčbr. [katastarska čestica] upisani PC u 2/24 dijela i čijim nasljednikom, podneskom od 17. prosinca 2021. tužiteljica označuje 1. tuženika HC. UC, AC pok. Đ u suvlasničkom omjeru od 2/24 dijela, čijim nasljednikom tužiteljica označuje 2. tuženika ĐC, 3. tuženica MC, žena M u 16/24 dijela, 4. tuženik SC u 2/24 dijela, 5. tuženik ŽC u 1/24 dijela i 6. tuženica BCN u 1/24 dijela.

8. S obzirom na iznijeto nerazumljivi su razlozi prvostupanjske presude kojima prvostupanjski sud dovodi u pitanje pasivnu legitimaciju tuženika na taj način da zbog možebitnih nasljednika pok. IC odbija tužbeni zahtjev na utvrđenje vlasništva nekretnina kao i dovodi u pitanje predmet prijepora s obzirom da su predmet tužbenog zahtjeva nekretnine točno označene brojem katastarske čestice, zk. uloška, katastarske općine te suvlasnicima odnosno, njihovim nasljednicima.

8.1. Naime, prema tvrdnji tužiteljice, glede 2. tuženice odnosno, suvlasnice nekretnina GC u 2/24 dijela prema priloženom rješenju javnog bilježnika Anđelke Smojver-Bašić od 27. ožujka 2018. je 2. tuženik označen njezinim nasljednikom a u odnosu na TC je priloženo rješenje o nasljeđivanju kojim je njezinim nasljednikom na temelju zakona i ustupa proglašen UC, čiji je nasljednik prema navodima tužiteljice 1. tuženik koji, iako uredno pozvan na ročište održano 23. veljače 2022. uz tužbu i podnesak od 17. prosinca 2022. gdje je označen nasljednikom NC, nije pristupio niti je dao odgovor na tužbu.

9. Sadržajem podnesaka 3. tuženice MC od 27. kolovoza 2021. (list 32 spisa) kao i podneska 2., 3. i 4. tuženika od 15. studenog 2021. (list 37 spisa), su ovi tuženici izrijekom priznali tužbeni zahtjev tužiteljice te su nerazumljivi razlozi prvostupanjske presude zbog kojih prvostupanjski sud ne primjenjuje odredbu čl. 329. st. 2. u svezi čl. 331. st. 1. ZPP prema kojim odredbama će sud bez daljnjeg raspravljanja donijeti presudu kojom prihvaća tužbeni zahtjev (presudu na temelju priznanja) ako je dio zahtjeva sazrio za takvu odluku, niti su navedeni razlozi zbog kojih bi se možda radilo o zahtjevu kojim stranke ne mogu raspolagati a što u smislu odredbe čl. 331. st. 2. ZPP predstavlja jedinu okolnost zbog kojih sud neće donijeti presudu na temelju priznanja.

9.1. Ovo s tim više što su svi tuženici, s obzirom na suvlasničke omjere vlasništva predmetnih nekretnina, jasno upisani u zemljišnim knjigama zbog čega se ne radi o jedinstvenim suparničarima u smislu odredbe čl. 201. ZPP već običnim suparničarima od kojim je svaki samostalna stranka budući da se zbog prirode pravnog odnosa, spor može riješiti na različit način prema svakome.

10. Stoga su nerazumljivi razlozi prvostupanjske presude kojima taj sud ocjenjuje beznačajnim priznanja tužbenog zahtjeva 2. -5. tuženika navodom, kako ne mogu priznati tužiteljici više prava od onog što ga sami imaju glede predmetnih nekretnina a s obzirom na nesporno i jasno upisano suvlasništvo tih nekretnina na imenu 2.-5. tuženika odnosno, prednice 2. tuženika.

11. Kako se na taj način radi o nerazumljivoj odluci s iznijetim razlozima koji su proturječni sadržaju spisa a naročito tužbenom zahtjevu tužiteljice i zbog čega se prvostupanjska presuda u dijelu kojim je odbijen zahtjev na utvrđenje prava vlasništva ne može ispitati, počinjena je bitna povreda odredbi parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP, pa je primjenom odredbe čl. 369. st. 1. ZPP trebalo u tom dijelu ukinuti prvostupanjsku presudu i predmet vratiti na ponovno suđenje pred drugim sucem pojedincem (čl. 371. ZPP).

12. U ponovnom postupku je potrebno pravilno ocijeniti sve isprave koje prileže spisu a naročito sadržaj zemljišnoknjižnog izvatka pri čemu oznaka površine nekretnina za koju je zatraženo utvrđenje prava vlasništva ne predstavlja odlučnu činjenicu s obzirom na jasno opisane nekretnine, sukladno sadržaju zk. izvatka.

12.1. Također treba pravilno ocijeniti sva raspolaganja i očitovanja te propuštanja stranaka u postupku, kao i osnovanost tužbenog zahtjeva sukladno dostavljenim dokazima, čime će tek u ovom predmetu moći biti donijeta nova i zakonita odluka, gdje će biti označeni jasni razlozi, koji će se osnivati na ispravama koje prileže spisu i očitovanjima stranaka a vezana isključivo uz tužbeni zahtjev kojim tužiteljica traži utvrđenje prava vlasništva na nekretninama, točno opisanim i označenim kako su one označene i opisane u zemljišnim knjigama.

13. Pravnu osnovu tužbe predstavlja stjecanje vlasništva na temelju zakona jer tužiteljica tvrdi kako je njezino vlasništvo stečeno dosjelošću (čl. 159. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, „Narodne novine“, broj: 91/96, 68/96, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 9/10, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17- dalje: ZVDSP) i građenjem.

14. Prema odredbi čl. 129. st. 1. ZVDSP, kada je zakon odredio da će se vlasništvo stječi ispunjenjem određenih pretpostavki koje nisu pravni posao, niti odluka suda ili drugoga tijela na temelju kojeg se stječe vlasništvo, niti su nasljeđivanje, onaj kome se glede neke stvari ispune te pretpostavke, stječe samim tim pravo vlasništva na njoj u trenutku ispunjenja tih pretpostavki te je prema odredbi čl. 130. st. 1. ZVDSP onaj tko stekne pravo vlasništva nekretnina na temelju zakona, ovlašten ishoditi upis stečenoga prava u zemljišnoj knjizi.

15. U ovdje zatraženom slučaju stjecanja vlasništva na temelju zakona a ne na temelju pravnog posla, tužiteljica je neosnovano postavila obveznopravni tužbeni zahtjev radi izdavanja tabularne isprave jer niti tvrdi a niti dokazuje, da bi parnične stranke bile u obeznopravnom odnosu s obzirom da tužiteljica tvrdi kako je vlasništvo stekla dosjelošću pri čemu spominje i građenje na predmetnim nekretninama.

16. Stoga je pravilno prvostupanjski sud primijenio materijalno pravo kada je odbio dio tužbenog zahtjeva kojim tužiteljica traži da joj tuženici izdaju tabularnu ispravu podobnu za upis prava vlasništva u zemljišne knjige pa je žalbu tužiteljice u odnosu na taj dio tužbenog zahtjeva trebalo odbiti kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsku presudu primjenom odredbe čl. 368. st. 1. ZPP.

U Zagrebu 1. srpnja 2025.

Predsjednik vijeća:

Ana Gradišek