Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj: Gž-2367/2023-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Zagrebu, kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda mr.sc. Iris Gović Penić, kao predsjednika vijeća, Sanje Joka Umićević, suca izvjestitelja i člana vijeća, te Ines Kovačević, člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja BG iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Zvonimiru Barunu, odvjetniku iz Zaprešića, protiv tuženika Hrvatski ured za osiguranje, Zagreb, Martićeva 71, OIB: 38922958547, radi naknade štete, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Pn-2519/2019-55 od 13. ožujka 2023. godine, u sjednici vijeća održanoj 1. srpnja 2025. godine,
p r e s u d i o j e
I Odbija se žalba tuženika kao djelomično neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Pn-2519/2019-55 od 13. ožujka 2023. godine u točki I izreke, u dijelu točke III izreke kojim je naloženo tuženiku tužitelju naknaditi parnični trošak u iznosu od 2.752,95 eura te u točki IV izreke
II Preinačuje se navedena presuda u dijelu točke III izreke kojim je naloženo tuženiku naknaditi parnični trošak tužitelju preko iznosa od 2.752,95 eura do iznosa od 3.001,70 eura (za iznos od 248,75 eura) i odlučuje:
Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu parničnog troška u iznosu od 248,75 eura.
III Odbija se zahtjev tuženika za naknadu troška žalbe.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskom presudom i rješenjem odlučeno je:
"p r e s u d i o j e
I. Nalaže se tuženiku Hrvatski ured za osiguranje, Zagreb, Martićeva 71, OIB: 38922958547, naknaditi tužitelju BG (nominativ: BG) iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], neimovinsku i nenovčanu imovinsku štetu u iznosu od 1.413,40 EUR /10.650,00 kn/1 sa zakonskom zateznom kamatom koja na iznos od 1.061,78 EUR /8.000,00 kn/ teče od 26. kolovoza 2019., a na iznos od 351,72 EUR /2.650,00 kn/ od 24. srpnja 2020. do 31. prosinca 2022. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2023. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za pet postotnih poena, u roku od 15 dana.
II. Odbija se tužitelj sa zahtjevom za isplatu zakonske zatezne kamate koja na iznos od 351,72 EUR /2.650,00 kn/ teče od 26. kolovoza 2019. do 23. srpnja 2020.
III. Nalaže se tuženiku naknaditi tužitelju trošak parničnog postupka u iznosu od 3.001,70 EUR /22.616,31 kn/ sa zakonskom zateznom kamatom tekućom na taj iznos od 13. ožujka 2023. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za pet postotnih poena, u roku od 15 dana.
IV. Odbija se tuženik sa zahtjevom za naknadom troškova parničnog postupka.
r i j e š i o j e
Dopušta se preinaka tužbe od 24. srpnja 2020."
2. Protiv dijela te presude pod točkom I, III i IV izreke žali se tuženik iz svih žalbenih razloga iz čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, br. 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP) uz prijedlog da se prvostupanjska presuda preinači prema žalbenim navodima odnosno ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje. Traži trošak žalbe.
3. Žalba je djelomično osnovana.
4. Predmet spora je zahtjev tužitelja za naknadu neimovinske i imovinske štete.
5. U postupku prvog stupnja nisu ostvarene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP na koje ovaj sud drugog stupnja pazi po službenoj dužnosti temeljem odredbe čl. 365. st. 2. ZPP, a nije ostvarena niti bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP koju žalitelj ističe u žalbi jer su u prvostupanjskoj presudi navedeni razlozi o odlučnim činjenicama koji su jasni i neproturječni.
6. U provedenom postupku utvrđene su sve činjenice odlučne za donošenje zakonite i pravilne presude te na osnovi izvedenih dokaza i njihove ocjene sukladno odredbi čl. 8. ZPP u potpunosti i pravilno utvrđeno činjenično stanje.
7. Tako je prvostupanjski sud utvrdio da je došlo do štetnog događaja 13. travnja 2019. godine u Zagrebu – prometne nezgode kada je na vozilo kojim je upravljao tužitelj naletjelo osobno vozilo reg. oznaka [registarska oznaka] (zbog nepridržavanja razmaka među vozilima) a vozilo reg. oznaka [registarska oznaka] tada nije imalo obvezno osiguranje od odgovornosti; da je u navedenoj prometnoj nezgodi tužitelj zadobio tjelesne ozljede tj. trzajnu ozljedu vrata; da je pretrpio tzv. primarni strah u trenutku ugroženosti i istovremenog tjelesnog ozljeđivanja intenzivan i kratkotrajan, tzv. sekundarni strah jakog intenziteta 1-2 dana, srednjeg oko 3 dana i manjeg oko 3 tjedna te povremeni strah i nelagodu osjeća pri sudjelovanju u prometu oko 2 mjeseca; da je pretrpio fizičke boli jakog intenziteta 2 dana, srednjeg oko 3-4 dana, manjeg od oko 4 tjedna, da mu je bila potrebna tuđa pomoć u trajanju od 7 dana 2 sata na dan zbog mirovanja i nošenja ovratnika te potom još 2 tjedna 3 puta tjedno po 2 sata zbog nepodnošenja uobičajenog svakodnevnog napora pa je tužitelj provodio fizikalnu terapiju te mu je nakon nezgode vrat bio imobiliziran; da je tijek liječenja tužitelja u vezi s ozljedom koju je zadobio u štetnom događaju; da tužitelj prije štetnog događaja nije bio pretrpio ozljedu vrata.
8. Na tako utvrđeno činjenično stanje prvostupanjski sud pravilno je primijenio materijalno pravo kada je tužitelju dosudio naknadu neimovinske i imovinske štete (nenovčane) u iznosu od 1.413,40 eura.
9. Prema čl. 19. st. 1. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj: 35/05, 41/08, 125/11,78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22 – dalje: ZOO) svaka fizička osoba ima pravo na zaštitu svojih prava osobnosti pod pretpostavkama utvrđenim zakonom. Pod pravima osobnosti se razumijeva pravo na život, tjelesno i duševno zdravlje, ugled, čast, dostojanstvo, ime, privatnost osobnog i obiteljskog života, slobodu i drugo (st. 2. istog članka). U slučaju povrede prava osobnosti sud će, ako nađe da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju, dosuditi pravičnu novčanu naknadu, nezavisno od naknade imovinske štete a i kad nje nema (čl. 1100. st. 1. ZOO), a pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade sud će voditi računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih boli, duševnih boli i straha, cilju kojem služi ta naknada ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive s njezinom naravi i društvenom svrhom (st. 2. istog članka).
10. Prvostupanjski sud pravilno je primijenio naprijed navedene zakonske odredbe kada je dosudio tužitelju na ime neimovinske štete – povrede prava osobnosti iznos od 1.327,23 eura te čl. 1095. st. 2. ZOO u odnosu na nenovčanu imovinsku štetu – tuđu pomoć u iznosu od 86,27 eura. Na žalbene prigovore nepostojanju uzročno- posljedične veze valja reći da su isti neosnovani a to stoga jer iz provedenog postupka proizlazi da postoji uzročno posljedična veza između štetnog događaja u kojem je tužitelj zadobio tjelesnu ozljedu te posljedica istih u vidu pretrpljenih fizičkih bolova, pretrpljenog straha kao i potrebe za tuđom pomoći kod tužitelja. Također treba reći da iz provedenog sudsko-medicinskog vještačenja proizlazi da je prilikom predmetne prometne nezgode na osobno vozilo u kojem se nalazio tužitelj naletjelo straga drugo vozilo te da je došlo do trzajnog gibanja tijela tužitelja s tendencijom inicijalnog pomaka unatrag u odnosu na kabinu vozila te je njegovo tijelo tijekom sudara bilo izloženo biomehaničkim uvjetima i opterećenju čiji je intenzitet bio dostatan za nastanak te ozljede. Nalaz i mišljenje sudsko-medicinskih vještaka koji navode da je tužitelj mogao zadobiti trzajnu ozljedu vrata u postojećoj situaciji je prvostupanjski sud doveo u vezu s drugim dokazima provedenim u postupku izvršivši uvid u liječničke isprave, u karton primarne zdravstvene zaštite za tužitelja, medicinsko vještačenje, saslušanje tužitelja cijeneći pri tome da je tužitelju trzajna ozljeda vrata dijagnosticirana prilikom obrade u Kirurškoj službi Središnjeg hitnog prijema Centra za hitnu medicinu KB Sveti duh nakon štetnog događaja istog dana.
11. Prvostupanjski sud pravilno utvrđuje da je u predmetnom štetnom događaju došlo do navedene tjelesne ozljede kod tužitelja jer je tužitelju prilikom prvog pregleda u hitnoj službi indicirana imobilizacija ovratnikom, naloženo mu je mirovanje i uzimanje analgetika. Tužitelj se žalio na bolnost na palpaciju, bolnost pri pokretu a potom je tijekom daljnjeg liječenja tužitelja dva puta pregledao fizijatar te je tužitelj provodio i fizikalnu terapiju.
12. Prema ocjeni ovog suda drugog stupnja valjano zaključuje prvostupanjski sud da je tužitelj predmetne zgode zadobio povredu prava osobnosti u smislu čl. 19. ZOO- povredu prava na tjelesno zdravlje te da mu je stoga tuženik dužan naknaditi štetu – neimovinsku i imovinsku štetu. Na žalbene navode kojima žalitelj ističe da tužitelj nije bio na bolovanju u vezi štetnog događaja valja reći da isto nije odlučno a u odnosu na to da je tužitelj kao što je već navedeno u predmetnom štetnom događaju pretrpio štetu u vidu neimovinske i imovinske štete pri čemu se dodaje da je u postupku utvrđeno da je tužitelj pretrpio fizičke boli i strah dok nije utvrđeno da je trpio duševne boli zbog smanjenja životnih aktivnosti.
13. Iz svega navedenog proizlazi da je prvostupanjski sud na pravilno i potpuno utvrđeno činjenično stanje pravilno primijenio materijalno pravo kada je odlučio kao u točki I pobijane prvostupanjske presude i naložio tuženiku naknaditi tužitelju štetu u iznosu od 1.413,40 eura.
14. Pravilna je odluka prvostupanjskog suda da je tuženik dužan tužitelju naknaditi parnični trošak temeljem odredbe čl. 154. st. 5. ZPP.
15. Međutim, pri odmjeravanju visine parničnih troškova a koji se odnose na troškove zastupanja tužitelja prvostupanjski sud je djelomično pogrešno primijenio materijalno pravo.
16. Naime, iz provedenog postupka proizlazi da trošak zastupanja tužitelja po punomoćniku – odvjetniku – sastav podneska od 19. kolovoza 2021. godine nije bio potreban u postupku (čl. 155. st. 1. ZPP) pa stoga tužitelj nema pravo na naknadu istog troška.
17. Stoga se trošak tužitelja u ovom postupku sastoji od troška zastupanja tužitelja po punomoćniku – odvjetniku u iznosu od 2.752,95 eura (Tarifa o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika - Narodne novine broj 142/12, 103/14, 118/14, 107/15, 37/22, 126/22, 138/23 – dalje: Tarifa – Tbr. 7. toč. 1., Tbr. 8. toč. 1., Tbr. 9. toč. 1.), od troška sastava odštetnog zahtjeva, troškova sudskih pristojbi na tužbu u iznosu od 39,82 eura te na presudu u iznosu od 53,09 eura i troškova vještačenja u iznosu od 172,54 eura, dok je valjalo odbiti zahtjev tužitelja za naknadu parničnog troška u iznosu od 248,75 eura a koji se odnosi na sastav podneska od 19. kolovoza 2021. godine.
18. Iz iznesenih razloga valjalo je odbiti žalbu tuženika kao djelomično neosnovanu i potvrditi prvostupanjsku presudu u točki I izreke, u dijelu točke III izreke kojim je naloženo tuženiku naknaditi tužitelju parnični trošak u iznosu od 2.752,95 eura te u točki IV izreke (čl. 368. st. 1. ZPP) te preinačiti prvostupanjsku presudu u dijelu točke III izreke kojim je naloženo tuženiku naknaditi tužitelju parnični trošak preko iznosa od 2.752,95 eura do iznosa od 3.001,70 eura (za 248,75 eura) i odbiti zahtjev tužitelja za naknadu parničnog troška u iznosu 248,75 eura (čl. 380. toč. 3. ZPP).
19. Odbijen je zahtjev tuženika za naknadu troška žalbe jer u postupku nije uspio u pogledu glavnog potraživanja već u pogledu sporednog potraživanja (čl. 35. ZPP, čl. 166. st. 2. ZPP u svezi s čl. 154. st. 2. ZPP).
U Zagrebu 1. srpnja 2025.
Predsjednik vijeća:
mr. sc. Iris Gović Penić
