Zakon.hr

Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: Gž-865/2021-3

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sutkinja toga suda, Gordane Bošković Majerović kao predsjednice vijeća, Vlaste Mrzljak kao sutkinje izvjestiteljice i članice vijeća i Milene Frankić kao članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja BR, državljanina [adresa] i Republike Hrvatske, s prijavljenim prebivalištem na adresi u [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], te prijavljenim prebivalištem na adresi u [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Domagoju Miličeviću, odvjetniku iz Požege, protiv tuženice Republike Hrvatske, 10000 Zagreb, Visoka 15, OIB: 52634238587, zastupane po Općinskom državnom odvjetništvu u Čakovcu, Građansko-upravni odjel, radi naknade štete, odlučujući o žalbi tuženice podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Čakovcu poslovni broj Pn-3/20-10 od 19. studenog 2020., u sjednici vijeća održanoj 1. srpnja 2025.

p r e s u d i o j e

I. Odbija se žalba tuženice kao djelomično neosnovana te se potvrđuje presuda Općinskog suda u Čakovcu poslovni broj Pn-3/20-10 od 19. studenog 2020. u t. I izreke:

-u dijelu u kojem je naloženo tuženici, Republici Hrvatskoj, 10000 Zagreb, Visoka 15, OIB: 52634238587, da tužitelju BR, državljaninu [adresa] i Republike Hrvatske, s prijavljenim prebivalištem na adresi u [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], te prijavljenim prebivalištem na adresi u [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], u roku od petnaest (15) dana po donošenju ove presude isplati iznos od 67.082,00 eura, zajedno s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama u visini koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri (3) postotna poena (%), tekućim na taj iznos od 23. rujna 2019. pa do isplate.

-u t. II izreke u cijelosti.

II Preinačava se djelomično presuda Općinskog suda u Čakovcu poslovni broj Pn-3/20-10 od 19. studenog 2020. u t. I izreke u dijelu u kojem je naloženo tuženici Republici Hrvatskoj, 10000 Zagreb, Visoka 15, OIB: 52634238587, da tužitelju BR, državljaninu [adresa] i Republike Hrvatske, s prijavljenim prebivalištem na adresi u [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], te prijavljenim prebivalištem na adresi u [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], u roku od petnaest (15) dana po donošenju ove presude isplati tužitelju zakonsku zateznu kamatu na iznos od 67.082,00 eura, u visini koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri (3) postotna poena (%), tekućim na taj iznos od 15. prosinca 2017. do 22. rujna 2019.

. III. Odbija se zahtjev tuženice za naknadu troška žalbenog postupka kao

neosnovan.

Obrazloženje

1.Pobijanom presudom suda prvog stupnja suđeno je:

„1. Nalaže se tuženici, Republici Hrvatskoj, 10000 Zagreb, Visoka 15, OIB: 52634238587, da tužitelju BR, državljaninu [adresa] i Republike Hrvatske, s prijavljenim prebivalištem na adresi u [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], te prijavljenim prebivalištem na adresi u [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], u roku od petnaest (15) dana po donošenju ove presude isplati iznos od 506.000,00 HRK, zajedno s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama u visini koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri (3) postotna poena (%), tekućim na taj iznos od 15. prosinca 2017. pa do isplate.

2. Nalaže se tuženici, Republici Hrvatskoj, 10000 Zagreb, Visoka 15, OIB: 52634238587, da tužitelju BR, državljaninu [adresa] i Republike Hrvatske, s prijavljenim prebivalištem na adresi u [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], te prijavljenim prebivalištem na adresi u [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], u roku od petnaest (15) dana po donošenju ove presude isplati troškove postupka u iznosu od 28.787,50 HRK, zajedno s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama u visini koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri (3) postotna poena (%), tekućim na taj iznos od

19. studenoga 2020. pa do isplate.“

2. Protiv navedene presude žali se tuženica iz žalbenih razloga bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava iz čl. 353. st. 1. t. 1. -3. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22 - dalje: ZPP) uz prijedlog da ovaj sud pobijanu presudu preinači sukladno žalbenim razlozima ili ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovno suđenje. Potražuje trošak žalbenog postupka specificiran kao u žalbi.

3. U odgovoru na žalbu tužitelj je osporio žalbene navode tuženice te je predložio odbiti žalbu kao neosnovanu i potvrditi pobijanu presudu.

4. Žalba je djelomično osnovana i to samo u odnosu na tijek isplate zateznih kamata u t. I izreke.

5. Ispitujući pobijani dio presude i pobijani dio rješenja u smislu čl. 365 st. 2 ZPP, ovaj sud je utvrdio da sud prvog stupnja nije počinio bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP na koje pazi po službenoj dužnosti.

6. Nadalje, pobijana presuda je sastavljena sukladno odredbi čl. 338. ZPP, izreka je jasna i razumljiva, ne proturječi sama sebi niti razlozima presude, navedeni su razlozi o svim odlučnim činjenicama koji nisu nejasni niti proturječe izvedenim dokazima tako da je istu, suprotno žalbenim navodima tuženika, moguće ispitati i nije počinjena posebno istaknuta bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 11.

ZPP, na koju posebno ukazuje žalitelj.

7. Činjenično stanje je također u potpunosti i pravilno utvrđeno, a svi izvedeni dokazi su ocijenjeni savjesno i brižljivo, sukladno odredbi čl. 8. ZPP.

8. Međutim, djelomično je pogrešno primijenjeno materijalno pravo u odnosu na tijek zateznih kamata u pobijanoj t. I izreke.

9. Predmet spora je zahtjev tužitelja je protiv tuženice radi naknade štete (umanjenja imovine) zbog nepravilnog rada tijela državne uprave - Carinske uprave Ministarstva financija Republike Hrvatske.

10. U postupku pred sudom prvog stupnja su utvrđene sljedeće odlučne činjenice:

-da je uvidom u rješenje Ministarstva financija, Carinska uprava, Područni carinski ured Zagreb [broj], [broj] od **.**.2016. /dalje: rješenje CU od 7.9.2016./ utvrđeno kako su solidarni dužnici AR i ovdje tužitelj LR dužni platiti ukupni iznos od 368.027,36 kuna na ime posebnog poreza za rabljeni osobni automobil Ferrari California 4.3 V8, benzin, broj šasije [broj šasije], bez registarskih oznaka, 4297 ccm, 368 kW, datum prve registracije mjesec travanj 2011., stanje putomjera 14.381,00 km /dalje: Ferari California/, te kamatu u iznosu od 100.393,35 kuna obračunatu od dana dospijeća duga 19. siječnja 2014. do dana donošenja ovog rješenja 7. rujna 2016., uz daljnju kamatu za razdoblje od dana donošenja ovog rješenja do dana uplate te je određeno da su svotu u ukupnom iznosu od 468.420,71 kuna dužni uplatiti u roku od 15 dana od dana izvršnosti ovog rješenja, a ako tražena svota ne bude plaćena u navedenom roku, Područni carinski ured će sukladno članku 24. stavku 7. Zakona o posebnom porezu na motorna vozila rješenjem o izvršenju oduzeti motorno vozilo i odrediti njegovu prodaju (listovi br. 31-39 spisa);

-da je uvidom u rješenje Ministarstva financija, Carinska uprava, Područni carinski ured Zagreb [broj], [broj] od **.**.2016. /dalje: rješenje CU od 13.9.2016./ utvrđeno kako su solidarni dužnici AR i ovdje tužitelj LR dužni platiti ukupni iznos od 326.634,85 kuna na ime carinskog duga, i to: carinu 87.106,60 kuna i porez na dodanu vrijednost 239.532,25 kuna za rabljeni osobni automobil Ferrari California te kamatu u iznosu od 89.416,51 kuna obračunatu od dana dospijeća duga 19. siječnja 2014. do dana donošenja ovog rješenja 13. rujna 2016., uz daljnju kamatu za razdoblje od dana donošenja ovog rješenja do dana uplate te je određeno da svotu u ukupnom iznosu od 416.051,36 kuna treba platiti u roku od 10 dana po primitku rješenja, a ako tražena svota ne bude plaćena u navedenom roku, Područni carinski ured će sukladno odredbama članka 75. Carinskog zakonika Zajednice donijeti rješenje o oduzimaju i prodaji predmetnog vozila radi namirenja duga (listovi br. 21-30 spisa);

-da je tužitelj protiv oba navedena rješenja dana 17.10.2016. podnio pravodobne žalbe (listovi br. 40-54 spisa); - rješenjem Ministarstva financija, Carinska uprava, Područni carinski ured Zagreb [broj], [broj] od **.**.2016. /dalje: rješenje Poslovni broj: 16 Pn-3/20-10 10 CU od 7.12.2016./ odlučeno je da se oduzima navedeni rabljeni osobni automobil Ferrari California od poreznih obveznika i dužnika AR i ovdje tužitelja IR te da će se oduzimanjem i prodajom istog podmirit naplaćeni dug nastao po izvršnom rješenju CU od 7.9.2016. i po izvršnom rješenju CU od 13.9.2016. (listovi br. 55-56 spisa);

-da je tužitelj i protiv prednje navedenog rješenja podnio pravodobnu žalbu od

29.12.2016 (listovi br. 57-59 spisa);

-da je Ministarstvo financija, Carinska uprava, Područni carinski ured Zagreb dana **.**.2017. obavijestilo PCU Zagreb, Službu za nadzor, Odjel za nadzor i upravni postupak kako je rješenje CU od 13.9.2016. za plaćanje carinskog duga izvršno za AR **.**.2016. i za RR **.**.2016. te da dug nije plaćen (list br. 438 spisa);

-da je Ministarstvo financija, Carinska uprava, Područni carinski ured Zagreb dana 16. listopada 2017. dalo nalog HAK-u, [obrt]" /dalje: HAK/ za prodaju navedenog vozila Ferrari California na osnovi izvršnog rješenja CU od 7.12.2016. te je od strane HAK-a zakazana javna prodaja predmetnog vozila za dan 15.12.2017. (listovi br. 60-62 spisa);

-da je rješenjem Ministarstva financija, Samostalnog sektora za drugostupanjski postupak [broj], [broj] od **.**.2017., uvažavanjem žalbe tužitelja poništeno rješenje CU od 7.9.2016. i predmet vraćen na ponovni postupak i odluku (listovi br. 69-73 spisa) te da je rješenjem Ministarstva financija, Samostalnog sektora za drugostupanjski postupak [broj], [broj] od **.**.2017., uvažavanjem žalbe tužitelja poništeno rješenje CU od 13.9.2016. i predmet vraćen na ponovni postupak i odluku (listovi br. 64-68 spisa), i to u oba slučaja iz razloga što iz spisa predmeta nije bilo vidljivo na koji je način žalitelj, a ovdje tužitelj LR, nesporno utvrđen dužnikom (solidarnim dužnikom);

-da je rješenjem Ministarstva financija, Samostalnog sektora za drugostupanjski postupak [broj], [broj] od **.**.2017., uvažavanjem žalbi AR i tužitelja poništeno rješenje CU od 7.12.2016. i predmet vraćen na ponovni postupak i odluku, a iz razloga jer su prednje navedenim rješenjima drugostupanjskog tijela od 13.12.2017. poništena rješenja od 13.9.2016. i 7.9.2016. (o naplati carinskog duga, te o naplati posebnog poreza na motorna vozila (listovi br. 74-76 spisa);

-da je predmetno motorno vozilo Ferrari California od strane HAK-A u međuvremenu prodano na javnoj prodaji dana 15.12.2017. za iznos od 506.000,00 kuna (listovi br. 443-445 i list br. 63 spisa); - rješenjem Ministarstva financija, Carinska uprava, Područni carinski ured Zagreb [broj], [broj] od 28. prosinca 2018. iznos od 2.654,14 kn doznačen od strane HAK-a za osobno vozilo Ferrari California, prodan u postupku javne prodaje dana 15.12.2017. kupcu – tvrtki Aktiva kapital d.o.o. [adresa], raspoređuje se kako slijedi: na ime carine 373,70 kn i na ime poreza na dodanu vrijednost 934,52 kn, ukupno 1.308,22 kn, koji se iznos zadužuje na evidentirani račun Područnog carinskog ureda Zagreb te na ime posebnog poreza na vozila 1.345,92 kn, koji se iznos zadužuje na račun Državnog proračuna, uz obrazloženje da od iznosa od 506.000,00 kn, ostvarenog prodajom tog vozila, HAK je iznos od 503.345,86 kn zadržan s naslova podmirenja troškova prikupljanja, čuvanja i prodaje prijevoznih sredstava (listovi br. 406-411 spisa);

-da je u ponovljenom postupku rješenjem Ministarstva financija, Carinska uprava, Područni carinski ured Zagreb [broj], [broj] od **.**.2018., pod točkom 1. izreke obustavljen postupak naknadne naplate posebnog poreza na motorna vozila od AR i ovdje tužitelja IR te rješenjem Ministarstva financija, Carinska uprava, Područni carinski ured Zagreb [broj], [broj] od **.**.2018., pod točkom 1. izreke, obustavljen je postupak naknadne naplate carinskog duga od AR i ovdje tužitelja IR, a iz obrazloženja oba ova rješenja proizlazi da su osnovom u tim ponovljenim postupcima provedenih dokaza utvrđene istinitim tvrdnje tužitelja da je u državi [adresa] uspostavio trajno središte interesa, da u Republici Hrvatskoj ne boravi niti živi, nije zaposlen, ne plaća poreze ni doprinose, nije porezni obveznik plaćanja dohotka po nikakvoj osnovi, nije zdravstveno ni mirovinski osiguran, nije zatečen u posjedu i upravljanju navedenog vozila i da je vozilo kao neispravno vučnom službom iz [adresa] dopremio do poslovnog prostora imenovanog obrta radi popravka istog vozila, pa slijedom navedenog ne može biti niti obveznik plaćanja posebnog poreza na motorna vozila, odnosno porezni obveznik te da ne može biti niti obveznik plaćanja carinskog duga, odnosno dužnik, a nadalje je u oba rješenja navedeno da budući da je predmetno vozilo prodano upućuje se vlasnik vozila LR /ovdje tužitelj/ da podnese Carinskoj upravi, Središnji ured, Sektor za upravljanje ljudskim potencijalima i pravne poslove, B [adresa], zahtjev za mirno rješenje spora radi povrata novčanih sredstava (listovi br. 192-203 i br. 300-313 spisa);

-da je u ponovljenom postupku oduzimanja vozila doneseno rješenje Ministarstva financija, Carinska uprava, Područni carinski ured Zagreb [broj], [broj] od 13. lipnja 2018. kojim je odlučeno da se rješenje CU od 7.12.2016. zamjenjuje novim rješenjem i obustavlja postupak oduzimanja i prodaje osobnog automobila Ferrari California od AR i ovdje tužitelja IR, a pozivanjem na činjenicu da su rješenjima Ministarstva financija, Carinska uprava, Područni carinski ured Zagreb [broj], [broj] od **.**.2018., i [broj], [broj] od **.**.2018. postupci naplate posebnog poreza na motorna vozila i naplate carinskog duga od AR i ovdje tužitelja IR obustavljeni jer je utvrđeno da isti nisu obveznici plaćanja posebnog poreza na motorna vozila i da nisu obveznici plaćanja carinskog duga (listovi br. 426-428 spisa).

11. Na temelju utvrđenog činjeničnog stanja je sud prvog stupnja prihvatio tužbeni zahtjev kao osnovan uz obrazloženje da nepravilan i nezakonit rad Carinske uprave kao tijela državne uprave proizlazi iz rješenja Ministarstva financija, Samostalnog sektora za drugostupanjski postupak od **.**.2017. ( [broj], [broj] i [broj], [broj]), kojima je utvrđeno da je rješenjima prvostupanjskog tijela tj. Carinske uprave, Područni carinski ured Zagreb od 7. rujna 2016. kojim je utvrđena obveza plaćanja posebnog poreza na motorna vozila te rješenjem od 13. rujna 2016. kojim je utvrđena obveza plaćanja carinskog duga, paušalno i ničime dokazano (a što je po stavu suda prvog stupnja ujedno nepravilno i nezakonito), utvrđen status ovdje tužitelja IR kao poreznog, odnosno carinskog dužnika jer da iz stanja predmeta nije bilo vidljivo na koji je način ovdje tužitelj LR nesporno utvrđen dužnikom, a donošenje tih i takvih nezakonitih rješenja od 7. rujna 2016. i 13. rujna 2016. rezultiralo je donošenjem rješenja Carinske uprave, Područni carinski ured Zagreb od 7. prosinca 2016. o oduzimanju i prodaji vozila tužitelja Ferrari California te konačno i prodaju tog vozila na javnoj prodaji dana 15. prosinca 2017., iako su sva navedena prvostupanjska rješenja Carinske uprave, Područnog carinskog ureda Zagreb poništena i u ponovljenim postupcima utvrđeno da tužitelj nije ni porezni obveznik odnosno dužnik, ni carinski dužnik te su, kako postupci radi naplate poreza i carine, tako i postupak radi prodaje navedenog vozila u odnosu na tužitelja obustavljeni.

12. Stoga sud prvog stupnja zaključuje kako je zbog opisanog nepravilnog i nezakonitog rada tijela državne uprave – Carinske uprave Ministarstva financija tužitelju je nastala imovinska šteta u iznosu od 506.000,00 kuna, koju dosuđuje u vidu umanjenja njegove imovine (obična šteta) temeljem odredbe članka 1046. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18; dalje: ZOO).

13. Pobijana presuda je po stavu ovog drugostupanjskog suda pravilna, ali iz drugih razloga u odnosu na one koje je u obrazloženju pobijane presude izložio sud prvog stupnja, a razlozi ovog suda slijede u nastavku.

14. Tužitelj kao pravnu osnovu za naknadu štete navodi nezakonit i nepravilan rad tijela državne uprave, konkretno Carinske uprave Ministarstva financija, a sud prvog stupnja utvrđuje da je upravo nezakonitim radom tog tijela državne uprave zbog donošenja nezakonitih rješenja citiranih prethodno u obrazloženju ove presude tužitelju pričinjena šteta u utuženom iznosu.

15. Za postojanje odgovornosti Republike Hrvatske za štetu nastalu nezakonitim ili nepravilnim radom tijela državne uprave mjerodavne su sljedeće zakonske odredbe.

16. Člankom 14. Zakona o sustavu državne uprave („Narodne novine“ broj 150/11, 12/13) propisano je da štetu koja građaninu, pravnoj osobi ili drugoj stranci nastane nezakonitim ili nepravilnim radom tijela državne uprave, tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, odnosno pravnih osoba koje imaju javne ovlasti u povjerenim im poslovima državne uprave, naknađuje Republika Hrvatska.

17. Za postojanje odgovornosti Republike Hrvatske za štetu u smislu citirane zakonske odredbe potrebno je ispunjenje slijedećih pretpostavki: 1) da postoji nezakonit ili nepravilan rad tijela državne uprave, tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, odnosno pravnih osoba koje imaju javne ovlasti u povjerenim im poslovima državne uprave; 2) da je nastala šteta i 3) da postoji uzročna veza između spomenutog rada i nastale štete.

18. Nezakonitim radom se smatra svako djelovanje suprotno odredbama i načelima važećeg pravnog poretka, dok nepravilno djelovanje znači postupanje suprotnom pravilima struke koje odudara od uobičajene metode rada u državnom tijelu, odnosno postupanje protivno svrsi koji je određena ili ponašanje suprotno zahtjevu koji bi u javnom interesu valjalo ostvariti normalnim obavljanjem službe ili djelatnosti. U tom smislu je izraženo shvaćanje u presudi Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj: Rev- x 250/2017-2 od 16. siječnja 2019. koje glasi: "Nezakoniti rad ogleda se u postupanju suprotnom zakonu i drugim propisima, time da svaka povreda propisa ne dovodi do odštete odgovornosti već mora biti riječ o ozbiljnoj, težoj povredi propisa npr. primjena kojeg inače u praksi ne otvara posebne dvojbe, dok se nepravilnost očituje u postupanju suprotnom pravilima struke, dakle u ponašanju koje odudara od uobičajenih metoda rada u državnom tijelu."

19. Prema shvaćanju ovoga suda za odgovornost RH (u smislu odredbe čl. 14. ZSDU) za nezakonit ili nepravilan rad tijela državne uprave, tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, odnosno pravnih osoba koje imaju javne ovlasti u povjerenim im poslovima državne uprave potrebno je da, prije svega, kao prva pretpostavka, postoji nezakonitost ili nepravilnost u radu tih tijela. Pri postojanju sustava pravnih lijekova u cilju zaštite građana i osoba od nezakonitosti u pojedinačnim upravnim aktima, nelogično je za očekivati da bi država morala odgovarati za svaku pogrešnu ili nepravilnu primjenu prava u tim pojedinačnim aktima. Stoga, odgovornost države postoji kad nezakonitost, odnosno nezakonit rad predstavlja iznimno tešku povredu zakona - onu koja bi bila posljedica proizvoljnog tumačenja i samovoljne primjene mjerodavnog prava.

20. Iz provedenog postupka proizlazi da je Carinska uprava Ministarstva financija provodila postupak i donosila odluke koje su nakon toga sukladno preispitivanju po pravnim lijekovima i pravnim sredstvima bile ukinute i postupak u konačnici obustavljen, a što ne može predstavljati nezakoniti rad tijela državne uprave, odnosno pravnih osoba koje imaju javne ovlasti. U suprotnom svaka odluka upravnog tijela koja bi bila od strane drugostupanjskog upravnog tijela ili nadležnog Upravnog suda poništena ili stavljena izvan snage bi predstavljala nezakoniti rad, što nije prihvatljivo. Naime, eventualne pogreške koje tijelo državne uprave ili tijelo s javnim ovlastima počini u primjeni postupnog ili materijalnog prave se ispravljaju u odgovarajućem sustavu pravnih lijekova i ne predstavlja nezakonit ili nepravilan radu u smislu čl. 14. ZSDU (tako i u odluci Rev-2604/14-4 od 7. prosinca 2016.).

21. Stoga ovaj drugostupanjski sud ne prihvaća stav suda prvog stupnja da bi pravna osnova naknade štete koju trpi tužitelj bio nezakonit ili nepravilan rad tijela državne uprave, konkretno Carinske uprave Ministarstva financija.

22. Međutim, sud nije vezan pravnom osnovom.

23. Suprotno stavu suda prvog stupnja, ovaj sud je stava da se u konkretnom slučaju radi o pravnoj osnovi stjecanja bez osnove.

24. Naime, nije sporno da je vozilo tužitelja prodano temeljem rješenja Ministarstva financija, Carinska uprava, Područni carinski ured Zagreb [broj], [broj] od **.**.2016. /dalje: rješenje Poslovni broj: 16 Pn-3/20-10 10 CU od 7.12.2016./ kojim je odlučeno da se oduzima navedeni rabljeni osobni automobil Ferrari California od poreznih obveznika i dužnika AR i ovdje tužitelja IR te da će se oduzimanjem i prodajom istog podmirit naplaćeni dug nastao po izvršnom rješenju CU od 7.9.2016. i po izvršnom rješenju CU od 13.9.2016. (listovi br. 55-56 spisa).

25. Također nije sporno da je predmetno vozilo prodano za iznos od 506.000,00 kuna, a što proizlazi iz rješenja Ministarstva financija, Carinska uprava, Područni carinski ured Zagreb [broj], [broj] od **.**.2018. kojim je odlučeno da se rješenje CU od 7.12.2016. zamjenjuje novim rješenjem i obustavlja postupak oduzimanja i prodaje osobnog automobila Ferrari California od AR i ovdje tužitelja IR, a pozivanjem na činjenicu da su rješenjima Ministarstva financija, Carinska uprava, Područni carinski ured Zagreb [broj], [broj] od **.**.2018., i [broj], [broj] od **.**.2018. postupci naplate posebnog poreza na motorna vozila i naplate carinskog duga od AR i ovdje tužitelja IR obustavljeni jer je utvrđeno da isti nisu obveznici plaćanja posebnog poreza na motorna vozila i da nisu obveznici plaćanja carinskog duga (listovi br. 426-428 spisa).

26. Prema tome, kako je naknadno otpala pravna osnova temeljem koje je došlo do prodaje vozila tužitelja, istom pripada pravo na povrat onoga što je tuženica stekla bez pravne osnove (odnosno pravne osnove koja je naknadno otpala), slijedom čega je njegov tužbeni zahtjev za isplatu iznosa od 506.000,00 kuna s pripadajućim zateznim kamatama osnovan temeljem odredbe čl. 1111. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj 35/05, 41/08 – dalje ZOO) kojom je propisano u st. 1. kad dio imovine neke osobe na bilo koji način prijeđe u imovinu druge osobe, a taj prijelaz nema osnove u nekom pravnom poslu, odluci suda, odnosno druge nadležne vlasti ili zakonu, stjecatelj je dužan vratiti ga, odnosno, ako to nije moguće, naknaditi vrijednost postignute koristi u st 2. pod prijelazom imovine razumijeva se i stjecanje koristi izvršenom radnjom, a u st. 3. obveza vraćanja, odnosno nadoknade vrijednosti nastaje i kad se nešto primi s obzirom na osnovu koja se nije ostvarila ili koja je kasnije otpala.

27. Tuženica se neosnovano u žalbi poziva na citirane odredbe Općeg poreznog zakona („Narodne novine“ broj 115/16, 106/18, 121/19, 32/20 i 42/20) prema kojima tužitelju pripada pravo zahtijevati povrat poreza plaćenog bez pravne osnove u upravnom postupku.

Naime, konkretno se radi o vraćanju stečenog bez osnove (odnosno, naknadno otpale pravne osnove) prodajom automobila tužitelja u visini postignute kupoprodajne cijene od 506.000,00 kuna koji iznos je prešao u imovinu tuženice, a pravna osnova za prodaju tog automobila (u vidu ranije donesenih poreznih rješenja) je otpala.

Stoga je neosnovano isticanje prigovora stvarne nenadležnosti suda za postupanje u konkretnoj pravnoj stvari temeljem pravnog instituta stjecanja bez osnove (odnosno stjecanja temeljem pravne osnove koja je naknadno otpala) jer je za konkretno postupanje stvarno nadležan sud.

28. U kontekstu izloženog treba kazati kako je tuženica tijekom postupka ukazivala na činjenicu da je neosnovan zahtjev tužitelja koji on temelji na nezakonitom i nepravilnom radu tijela državne uprave (konkretno Carinske uprave) te da bi tužitelj povrat poreza naplaćenog bez pravne osnove imao pravo zahtijevati u upravnom postupku temeljem odredbe čl. 21. st. 2. Općeg poreznog zakona, dakle, ukazivala je da bi tuženica od tužitelja stekla nešto bez pravne osnove.

29. Stoga time, što je ovaj drugostupanjski sud stava da se doista radi o stečenom bez pravne osnove, odnosno naknadno otpale pravne osnove, a sve to cijeneći činjenice koje su iznesene tijekom prvostupanjskog postupka, ovaj sud nije donio odluku po bitno drugačijoj pravnoj osnovi od one koja je raspravljana tijekom postupka te koju je savjesna i brižljiva stranka mogla razumno predvidjeti, dakle, ova presuda drugostupanjskog suda ne predstavlja „presudu iznenađenja“ jer rješenje predmetnog spora nije pravno određeno potpuno drugačije nego što ga bilo koja od stranaka vidi.

30. Također je potrebno naglasiti kako je iznos postignut prodajom vozila tužitelja, budući je isto prodano temeljem prethodno citiranih rješenja Carinske uprave, dakle tijela državne uprave, prešao u imovinu tuženice, slijedom čega nije od odlučnog utjecaja za odgovornost tuženice u konkretnom slučaju okolnost na koji su način naknadno raspoređena sredstva dobivena prodajom vozila tužitelja, pa tako niti okolnost da su od tih novčanih sredstava najprije namireni troškovi [obrt].

31. Odredbom čl. 1115. ZOO je propisano kad se vraća ono što je stečeno bez osnove, moraju se vratiti plodovi i platiti zatezne kamate, i to, ako je stjecatelj nepošten od dana stjecanja, a inače od dana podnošenja zahtjeva.

32. Tuženica kao stjecatelj je bila poštena sve do podnošenja zahtjeva tužitelja za isplatu, a to je 23. rujna 2019. (list 8 spisa), slijedom čega tužitelju pripada zakonska zatezna kamata od podnošenja zahtjeva 23. rujna 2019.

33. Slijedom svega prethodno iznesenog je valjalo na temelju odredbe čl. 368. st. 2. ZPP i čl. 373. t. 3. ZPP odlučiti kao u t. I i II izreke ove presude.

34. Odluka u t. III izreke ove presude se temelji na odredbi čl. 166. st. 1. ZPP. Tuženici nije priznat trošak sastava žalbe s kojom nije uspjela u postupku (čl. 154. st. 1. ZPP i čl. 155. st. 1. ZPP) u odnosu na glavni zahtjev i troškove postupka, već samo djelomično u odnosu na sporedni zahtjev u pogledu tijeka zatezne kamate.

U Zagrebu 1. srpnja 2025.

Predsjednica vijeća:

Gordana Bošković Majerović

Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.

Prijavite se Besplatno se registrirajte