Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: Gž-2660/2025-3

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Zagrebu, sud drugoga stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Jasenke Grgić, predsjednice vijeća, Marijana Vugića, suca izvjestitelja i člana vijeća i Renate Đaković Vranković, članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice ČN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćnici Maji Lakić, odvjetnici iz Rijeke, protiv prvotuženika VN iz [adresa], zastupanog po punomoćniku Predragu Dželajliji, odvjetniku iz Rijeke, i drugotuženice RN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Frani Dobroviću, odvjetniku iz Rijeke, radi isplate, odlučujući o žalbi prvotuženika protiv dijela presude Općinskog suda u Rijeci poslovni broj P-638/2024-16 od 28. travnja 2025., u sjednici vijeća održanoj 1. srpnja 2025.

r i j e š i o  j e

I. Ukida se presuda Općinskog suda u Rijeci poslovni broj P-638/2024-16 od 28. travnja 2025. pod točkama I. i III. izreke, te se u tom dijelu tužba tužiteljice odbacuje.

II. Nalaže se tužiteljici da prvotuženiku VN naknadi trošak prvostupanjskog postupka u iznosu od 3.350 eura u roku od 15 dana.

IIII. Nalaže se tužiteljici ČN da prvotuženiku VN naknadi trošak postupka u povodu pravnog lijeka u iznosu od 400,63 eura u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Presudom suda prvog stupnja odlučeno je:

„I. Nalaže se tuženiku ad 1. VN da isplati tužiteljici ČN novčani iznos od 17.024,00 EUR-a sa zateznim kamatama koje teku od 26. travnja 2013. g. do isplate po kamatnim stopama koje se određuju uvećanjem eskontne kamatne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za pet postotnih poena za razdoblje do 31. srpnja 2015. g. a od 01. kolovoza 2015. g. pa dalje prema stopi zatezne kamate određene za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunato za referentno razdoblje za tri postotna poena do 31. prosinca 2022. g. a od 01. siječnja 2023. g. pa dalje po kamatnoj stopi koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja na način da se u svakom narednom polugodištu primjenjuje ona referentna stopa koja je važeća na dan 1.1.odnosnoc

1.7. tekuće godine sve u roku od 15 dana.

II. Odbija se kao neosnovan zahtjev tužiteljice u odnosu na tuženu ad 2. RN.

III. Nalaže se prvotuženiku VN isplatiti tužiteljici parnični trošak u iznosu od 2.765,77 eura u roku od 15 dana dok se za više zazraženi parnični trošak zahtjev tužiteljice odbija kao neosnovan.

IV. Nalaže se tužiteljici ispaltiti drugotuženoj RN parnični trošak u iznosu od 625,00 eura u roku od 15 dana.“

2. Protiv ove presude pod točkama I. i III. izreke žali se prvotuženik iz svih žalbenih razloga iz čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, broj:

53/1991., 91/1992., 112/1999., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 84/2008., 96/2008. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 123/2008. - ispravak, 57/2011., 148/2011. - pročišćeni tekst, 25/2013., 28/2013., 89/2014. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 70/2019., 80/2022., 114/2022. - dalje: ZPP-a) s prijedlogom da se prvostupanjska presuda u pobijanom dijelu preinači sukladno žalbenim navodima ili ukine uz dosudu troška postupka u povodu pravnog lijeka.

3. Žalba je osnovana.

4. Prvostupanjski sud u bitnom utvrđuje da je između tužiteljice i njezinog pokojnog supruga kao zajmodavaca i prednika tuženika AN dana 25. travnja 2012. sklopljen Ugovor o zajmu, da prednik tuženika a ni tuženi nisu zajam vratili po njegovom dospijeću, da prvotuženik nije stavio prigovor da odgovara samo do visine naslijeđene imovine, pa stoga sud prvog stupnja pozivom na odredbu čl. 499. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine, broj: 35/2005., 41/2008., 125/2011., 78/2015., 29/2018., 126/2021., 114/2022., 156/2022., 155/2023. - dalje: ZOO-a) u vezi čl. 139. st. 1. Zakona o nasljeđivanju (Narodne novine, broj: 48/2003., 163/2003., 35/2005., 127/2013., 33/2015., 14/2019. - dalje: ZON-a) pruža tužiteljici traženu pravnu zaštitu u odnosu na prvotuženika.

5. Treba reći da je prvotuženik u tijeku prvostupanjskog postupka, a i sada u žalbi, navodio da je tužiteljica svoja prava mogla ostvarivati izravno u ovršnom postupku a ne putem ove tužbe sudu.

6. Iz spisu priležećeg Ugovora o zajmu od 25. travnja 2012. jasno proizlazi iz potvrde javnog bilježnika da ta privatna isprava po svom obliku odgovara popisima o javnobilježničkim ispravama, a po svom sadržaju popisima o sadržaju javnobilježničkoga akta.

7. U vrijeme sklapanja tog Ugovora, a po odredbi čl. 54. st. 1. Zakona o javnom bilježništvu (Narodne novine, broj: 78/1993., … 75/2009. - dalje: ZJB-a) javnobilježnički akt je ovršna isprava ako je u njemu utvrđena određena obveza na činidbu o kojoj se stranke mogu nagoditi iako sadrži izjavu obveznika o tome da se na temelju tog akta može radi ostvarivanja dužne činidbe, nakon dospjelosti obveze, neposredno provesti prisilna ovrha.

8. Ugovor o zajmu sadrži sve te navedene pretpostavke (vidi čl. 4. Ugovora), te je u smislu odredbe čl. 21. Ovršnog zakona (Narodne novine, broj: 139/2010., 154/2011. - dalje: OZ-a) ovršna isprava, te je tužiteljica na temelju tog Ugovora mogla ostvarivati svoja prava izravno u ovršnom postupku.

9. Naime, kad su stranke sastavile ugovor u obliku javnobilježničkog akta ili solemnizirane privatne isprave, tada nema mjesta vođenju parnice, već bi oni svoja prava mogli ostvarivati izravno u ovršnom postupku te je svrha omogućavanja sporazuma između stranaka o provođenju ovrhe po dospijeću tražbine, jeste da se izbjegne vođenje parničnog postupka i omogući ostvarivanje prava izravno u ovršnom postupku.

10. Ovdje se ne radi o pitanju postojanja pravnog interesa već je prvostupanjski sud odlučivao o zahtjevu o kojem je već prije prema posebnom propisu sklopljena nagodba koja ima svojstvo sudske nagodbe i koja je ovršna u smislu čl. 21. OZ-a.

11. Dakle, tužiteljica je po dospijeću tražbine, a prije smrti prednika tuženika mogla svoja prava ostvarivati izravno u ovršnom postupku, a to može i nakon smrti prednika tuženika u odnosu na prvotuženika obzirom da sukladno stajalištu Vrhovnog suda Republike Hrvatske u rješenju poslovni broj Rev-2279/2012-2 od 2. ožujka 2012., ovršni sud može odrediti ovrhu protiv nasljednika dužnika iz ovršne isprave na temelju te ovršne isprave i pravomoćnog rješenja o nasljeđivanju iz kojeg proizlazi da su tog dužnika naslijedili ti nasljednici.

12. Odgovara da iz spisu priležećeg rješenja o nasljeđivanju iza prednika tuženika proizlazi da je ovdje prvotuženik ustupio svoj zakonski dio nasljedstva svojoj majci sunasljednici RN, ali također valja reći da nasljednik koji je svoj nasljedni dio ustupio drugom sunasljedniku, odgovara za dugove ostavitelja obzirom da su ustupanje prethodno prihvaćenog nasljednog dijela nekom od sunasljednika nema pravno značenje odricanja od nasljedstva.

13. Odgovara da iz spisu priležećeg rješenja o nasljeđivanju iza pok. AN proizlazi da njegovu ostavinsku masu čine samo polozi na štednoj knjižici u neutvrđenom iznosu te neisplaćena mirovina za mjesec siječanj 2013., međutim, samo ta činjenica ne utječe na obvezu tužiteljice da zaštitu svojih prava ostvaruje kroz ovršni postupak (ipak treba reći da je sam prvotuženik u svom iskazu naveo da je naslijedio stan u [adresa] i pola kuće u k. o. [katastarska općina]).

14. Kako se promijenio uspjeh stranaka u sporu, to je sud obvezao tužiteljicu da prvotuženika zastupanog po punomoćniku odvjetniku sukladno Tbr. 8. toč. 1. i Tbr. 9. toč. 1., 2. i 5. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine, broj: 138/2023. - dalje: Tarifa) naknadi trošak sastava jednog podneska i pristupa na četiri ročišta po 250 bodova, za tri ročišta 125 bodova i jedno ročište 50 bodova, što ukupno čini 1675 bodova što pomnoženo s vrijednošću boda od 2 eura čini 3.350 eura (PDV nije zatražen).

15. Zbog navedenog, a temeljem čl. 369. st. 2. ZPP-a odlučeno je kao u izreci (točka I. - II.).

16. Odluka o trošku postupka u povodu pravnog lijeka temelji se na Tbr. 10. toč. 1. Tarife, a odnosi se na sastav žalbe od zatraženih 312,50 eura i sada zatraženi PDV od 78,13 eura što onda ukupno čini iznos točkom III. izreke pri čemu nije priznat zatraženi trošak sudskih pristojbi koji nije specificiran, a niti je plaćen iako obveza plaćanja dospijeva danom podnošenja žalbe.

U Zagrebu 1. srpnja 2025.

Predsjednica vijeća:

Jasenka Grgić