Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj: Gž-1111/2024-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda, predsjednika vijeća mr.sc. Iris Gović Penić, kao sudac izvjestitelj i član vijeća Sanje Joka Umićević i Ines Kovačević kao člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice GC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnica Julija Strmota, odvjetnica u Biogradu na Moru, protiv tuženika Republike Hrvatska, koju zastupa zakonski zastupnik Općinsko državno odvjetništvo u Zadru, Građansko-upravni odjel, OIB: 52634238587, radi utvrđenja, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog suda u Zadru, Stalna služba Biograd na Moru, poslovni broj P-1271/2023-9 od 22. studenog 2023. godine, u sjednici vijeća održanoj dana 1. srpnja 2025. godine,
p r e s u d i o j e
Odbija se žalba tuženika kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog suda u Zadru, Stalna služba Biogradu na Moru, poslovni broj P-1271/2023-9 od 22. studenog 2023. godine.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskom presudom presuđeno je:
" I. Utvrđuje se da je tužiteljica GC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] stekla pravo vlasništva za cijelo, na nekretnini označenoj kao čest. kat. broj [adresa], oranica, ukupne površine 1998 m2, položenoj u zemljišnoknjižnom ulošku broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], što je tužena dužna priznati i trpjeti da tužiteljica svoje pravo vlasništva predmetne nekretnine, za cijelo, upiše u zemljišnu knjigu uz istovremeno brisanje tog vlasničkog prava sa imena tužene i njezinih prednika, za cijelo, sve u roku od 15 dana.
II. Nalaže se tuženiku da naknadi parnični trošak tužiteljici u iznosu od 995,40 EUR zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od dana donošenja presude pa do isplate, sve sukladno članku 29. ZOO-a, sve u roku od 15 dana."
2. Protiv te presude žali se tuženik iz svih žalbenih razloga iz čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku (“Narodne novine” br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19 i 80/22.- dalje ZPP), uz prijedlog da se prvostupanjska presuda preinači prema žalbenim navodima odnosno ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
3. Žalba je neosnovana.
4. Predmet spora je zahtjev tužiteljice za utvrđenjem da je stekla pravo vlasništva na nekretnini čk.br. [adresa] oranica površine 1998 m2 iz zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] te da je tuženik to dužan priznati i trpjeti da se tužiteljica upiše u zemljišne knjige uz brisanja vlasničkog prava s imena tuženika.
5. Ispitujući prvostupanjsku presudu i postupak koji joj je prethodio nije utvrđeno da su ostvarene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP na koje ovaj sud drugog stupnja pazi po službenoj dužnosti, a nije ostvarena niti bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP koju ističe tuženik jer prvostupanjska presuda nema nedostataka zbog kojih se ne može ispitati.
6. U provedenom postupku utvrđene su sve činjenice odlučne za donošenje zakonite i pravilne presude te osnovom izvedenih dokaza i njihove ocjene sukladno čl. 8. ZPP u potpunosti i pravilno utvrđeno činjenično stanje.
7. Tako je prvostupanjski sud utvrdio da predmetna nekretnina nove izmjere čest.br. [adresa] odgovara staroj izmjeri – dijelu čest.[katastarska općina] k. o. [katastarska općina] pod nazivom [adresa]; da su je od 1947. godine pa nadalje posjedovali pravni prednici tužiteljice kao i tužiteljica; da je IC djed tužiteljice te da je odlukom Kotarske komisije za agrarnu reformu i kolonizaciju u [adresa] od 10. lipnja 1947. godine priznato IC kao obrađivaču i članovima njegove obitelji – kćerki SC, FC, G, sinu TC i I iz [adresa] na jednake dijelove vlasništvo zemlje označene oranice [adresa] i [adresa] u k. o. [katastarska općina] površine od 80 ari, kulture uknjižene vlasništvo FNRJ a u razlozima iste odluke je navedeno da je komisija utvrdila da postoji odnos feudalnog karaktera jer obrađivač (IC) je to zemljište obrađivao od 1900. -te godine do tada u kmetskom odnosu; da su nasljednici sada pokojnog IC supruga ŠC, kćerke EC, AC, UC, SC i FC te sinovi ZC, BC, TC i JC, da je nasljednicom iza pokojne ŠC JC udove IC proglašena SC (majka tužiteljice) temeljem pisane oporuke pred svjedocima a iz rješenja o nasljeđivanju iza pokojne SC proizlazi da u njenu ostavinsku masu ulaze nekretnine nasljeđene temeljem pravomoćnog rješenja iza smrti ŠC te je njenom nasljednicom proglašena kćerka GCtužiteljica; da su nasljednici pokojnog IC izvršili diobu nekretnina početkom dvije.-tisućitih te je predmetna nekretnina u cijelosti pripala SC, majci tužiteljice; da je tužiteljica kao i njezini pravni prednici bila u neprekinutom poštenom posjedu, da nitko u odnosu na tu nekretninu nije polagao vlasnička prava ili neka druga stvarna prava od trećih osoba, da su prednici tužiteljice i tužiteljica osnovano vjerovali da posjed vrše kao vlasnici predmetne nekretnine koju su obrađivali.
8. Na tako utvrđeno činjenično stanje sud prvog stupnja pravilno je primijenio materijalno pravo kada je prihvatio tužbeni zahtjev i utvrdio da je tužiteljica stekla pravo vlasništva na predmetnoj nekretnini te da je tuženik to dužan priznati i trpjeti da se tužiteljica kao vlasnica upiše u zemljišne knjige.
9. Prema odredbi čl. 159. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj 91/96., 137/99., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 90/10., 143/12., 152/14., 81/15. i 94/17. - dalje u tekstu: ZVDSP) dosjelošću se stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom te stvari ako taj ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban da bude vlasnikom te stvari.
Samostalni posjednik čiji je posjed nekretnine zakonit, istinit i pošten stječe je dosjelošću protekom 10 godina neprekidnog samostalnog posjedovanja (st. 2. istog članka), a onaj kojemu je posjed barem pošten stječe je dosjelošću protekom 20 godina neprekidnog samostalnog posjedovanja (st. 3. istog članka).
Samostalni posjednik stvari u vlasništvu Republike Hrvatske steći će dosjelošću vlasništvo tih stvari tek pošto je njegov zakonit, istinit i pošten ili barem pošten samostalni posjed neprekidno trajao dvostruko vrijeme od onoga iz stavaka 2. i 3. članka 159. ZVDSP (čl. 159. st. 4. ZVDSP).
10. Sukladno odredbi čl. 160. st. 1. ZVDSP, vrijeme potrebno za dosjelost počinje teći onoga dana kad je posjednik stupio u samostalan posjed stvari, a završava se istekom posljednjeg dana vremena potrebnog za dosjelost. U vrijeme potrebno za dosjelost uračunava se i vrijeme za koje su prednici sadašnjeg posjednika neprekidno posjedovali kao zakoniti, pošteni ili istiniti samostalni posjednici odnosno kao pošteni samostalni posjednici (stavak 2. istog članka).
11. Prema odredbi čl. 28. st. 2. Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima („Narodne novine“ broj 53/91. - dalje: ZOVO) savjesni i zakoniti posjednik nepokretne stvari na koju drugi ima pravo vlasništva, stječe pravo vlasništva na tu stvar dosjelošću protekom 10 godina, a savjesni posjednik nepokretne stvari na koju drugi ima pravo vlasništva stječe pravo vlasništva na tu stvar dosjelošću protekom 20 godina (čl. 28. st. 4. ZOVO). Prema odredbi čl. 70. st. 1. ZOVO, posjed stvari ima svaka osoba koja neposredno vrši faktičnu vlast na stvari, a posjed je zakonit ako se zasniva na pravovaljanoj pravnoj osnovi koja je potrebna za stjecanje prava vlasništva i ako nije pribavljen silom, prijevarom ili zlouporabom povjerenja (čl. 72. st. 1. ZOVO), a posjed je savjestan ako posjednik ne zna ili ne može znati da stvar koju posjeduje nije njegova (čl. 72. st. 2. ZOVO), dok je stavkom 3. istog članka propisano da se savjesnost posjeda pretpostavlja.
12. Iz provedenog postupka proizlazi da je tužiteljica pošteni posjednik predmetne nekretnine te je stoga stekla tu nekretninu dosjelošću jer su se ostvarile sve pretpostavke propisane Zakonom za stjecanje prava vlasništva dosjelošću.
13. Na žalbene navode kojima tuženik ističe da u slučaju da je tužiteljica sudjelovala u postupku obnove zemljišne knjige tada ne može podnijeti tužbu na utvrđenje valja reći da tužiteljica u istom nije sudjelovala već je u postupku obnove zemljišnih knjiga bila pozvana njezina majka SC koja je tada već bila pokojna. Na prigovor tuženika da nije utvrđeno radi li se o šumskom zemljištu valja reći da se sukladno odredbi čl. 352. st. 1. ZPP u žalbi ne mogu iznositi nove činjenice niti predlagati novi dokazi te isto tako da iz provedenog postupka proizlazi da predmetna nekretnina ne predstavlja šumu.
14. Sud prvog stupnja je u skladu s odredbom čl. 8. ZPP odlučio koje će činjenice uzeti kao dokazane prema svom uvjerenju i temeljem savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno te na temelju rezultata cjelokupnog postupka.
15. Na žalbene navode valja reći da je tuženik predložio kao dokaz pribavu ovjerene odluke Kotarske komisije za agrarnu reformu i kolonizaciju te da ista prileži spisu predmeta.
16. Iz svega iznesenog proizlazi da je sud prvog stupnja na pravilno i potpuno utvrđeno činjenično stanje pravilno primijenio materijalno pravo kada je je odlučio kao u točki I. pobijane prvostupanjske presude.
17. Odluka o parničnom trošku temelji se na čl. 154. st. 1. ZPP.
18. Iz iznesenih razloga valjalo je odbiti žalbu tuženika kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsku presudu (čl. 368. st. 1. ZPP).
U Zagrebu 1. srpnja 2025.
Predsjednica vijeća:
mr.sc. Iris Gović Penić
