Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj Gž-2197/2025-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sutkinji toga suda Jadranki Travaš, kao sucu pojedincu, u ostavinskom postupku iza pok. NM, iz [adresa], odlučujući o žalbi nasljednika TM iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] kojeg zastupa punomoćnik Domagoj Grahovac, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Grahovac i partneri d.o.o. protiv rješenja Općinskog suda u Zadru poslovni broj O-2796/2021-8 od 17. veljače 2025., dana 1. srpnja 2025.,
r i j e š i o j e
Odbija se žalba zakonskog nasljednika TM kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Zadru poslovni broj O-2796/2021-8 od 17. veljače 2025.
Obrazloženje
1. Sud prvog stupnja je donio rješenje kojim je pod točkom 1. izreke prekinuo ostavinski postupak iza smrti KM s posljednjim prebivalištem u [adresa], rođene **.**.1945., umrle **.**.2020., OIB: [osobni identifikacijski broj], državljanke Republike Hrvatske. Pod točkom II. izreke zakonski nasljednik ostaviteljice TM je se upućen u parnicu protiv zakonskih nasljednika ostaviteljice RM i FM radi dokazivanja da se vrijednost dara koji je predmet Ugovora o darivanju nekretnina sklopljenog između KM kao darovateljice i TM kao daroprimatelja 2. studenog 2015. ne treba uračunati u njegov nasljedni dio stoga što je to bila volja ostaviteljice. Pod točkom III. izreke upućeni nasljednik je dužan parnicu pokrenuti u roku od 30 dana od dana pravomoćnosti pobijanog rješenja i o tome obavijestiti ostavinski sud. Pod točkom IV. izreke je određeno ako upućeni nasljednik u određenom mu roku postupi po rješenju suda, prekid ostavinskog postupka trajat će dok parnica ne bude pravomoćno završena. Pod točkom V. izreke određeno je ako upućeni nasljednik u određenom mu roku ne postupi po rješenju suda, prekinuti postupak će se nastaviti i dovršiti bez obzira na zahtjev glede kojeg je upućen na parnicu.
2. Protiv ovog rješenja u dijelu od II. do V. izreke žalbu je podnio zakonski nasljednik TM zbog svih žalbenih razloga označenih u članku 353. stavak 1. točka 2. i 3. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91., 91/92., 112/99., 117/03., 84/08., 123/08., 57/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22., 155/23., dalje: ZPP), a u vezi s člankom 175. st. 2. Zakona o nasljeđivanju („Narodne novine“ broj 48/03., 163/03., 35/05., 127/13., 33/15. i 14/19., dalje: ZN),. U žalbi navodi da sud nije imao u vidu da je Ugovor o darovanju nekretnina od 2. studenog 2015. sklopljen između ostaviteljice NM i zakonskog nasljednika TM formalno valjana isprava te da je u parnicu trebalo uputiti nasljednike RM i FM koji svoje pravo temelje na zakonu a radi dokazivanja da se vrijednost dara koji je predmet Ugovora o darovanju nekretnina ne treba uračunati u nasljedni dio TM jer je to bila volja ostaviteljice. Predlaže navedeno uzeti u obzir i preinačiti rješenje o nasljeđivanju.
3. Žalba zakonskog nasljednika TM je neosnovana.
4. Razmatrajući pobijano rješenje i postupak koji je prethodio njegovu donošenju ovaj drugostupanjski sud ne nalazi da je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. ZPP, na koju temeljem članka 365. stavak 2. ZPP u vezi čl. 175. st. 2. ZN-a pazi po službenoj dužnosti.
5. U ovom predmetu vodi se ostavinski postupak iza pok. NM, umrle **.**.2020.
Na ostavinskoj raspravi održanoj kod Javnog bilježnika Suzane Hrabra iz [adresa] utvrđeno je rodoslovlje odnosno da je ostaviteljica bila u braku sa TM, koji je umro prije nje, da je u tom braku rođeno troje djece sinovi RM i TM i kćer ZM, koji su sukladno čl. 9. ZN zakonski nasljednici ostaviteljice prvog nasljednog reda. Nadalje, utvrđeno je i što spada u ostavinsku imovinu.
6.1. Iz spisa proizlazi da su nasljednici RM i FM istaknuli prigovor te predložili da se dar koji je nasljednik TM primio od ostaviteljice- kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nastala od čest 656/2 k. o. [katastarska općina], uračuna u nasljedni dio nasljednika TM koji je dobio za života ostaviteljice temeljem Ugovora o darivanju nekretnina sklopljenom između ostaviteljice NM kao darovateljice i TM kao daroprimatelja od 2. studenog 2015.
6. 2. Nadalje, iz spisa je razvidno da je nasljednik osporio tvrdnje nasljednika tvrdeći da je volja darovateljice pok. NM u vrijeme darovanja bila da se darovana nekretnina ne uračunava u njegov nasljedni dio.
7. Prvostupanjski sud je pobijanim rješenjem u točki I. prekinuo ostavinski postupak iza pok. NM te u točki II. izreke zakonskog nasljednika TM uputio na pokretanje parničnog postupka radi utvrđenja da je volja ostaviteljice bila da se vrijednost darovane nekretnine ne uračunava u njegov udio na ostavini.
8. Nužni nasljednik, kao u konkretnom slučaju zakonski i nužni nasljednici RM, sin ostaviteljice i FM, kći ostaviteljice, može tražiti vraćanje dara u ostavinskom postupku samo ako je zahtjev usmjeren protiv sunasljednika i ako sunasljednik pristane dobrovoljno vratiti dar, a u suprotnom, zahtjev za vraćanje dara može se ostvariti jedino u parnici (tako i Vrhovni sud Republike Hrvatske u odluci broj Rev-252/94).
9. Sunasljednik TM u tijeku ostavinskog postupka iz smrti majke NM izričito se usprotivio vraćanju dara u ostavinu (dijela čest. zem. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], u naravi kuća s dvorištem i oranicom), pa je prvostupanjski sud pobijanim rješenjem pravilno prekinuo predmetni ostavinski postupak i u parnicu uputio zakonskog nasljednika TM radi utvrđenja da se vrijednost darovane nekretnine ne uračunava u njegov nasljedni dio.
10. Neosnovani su žalbeni navodi da je na parnicu trebalo uputiti zakonske nasljednike RM i FM obzirom da je upravo pravo zakonskog nasljednika TM manje vjerojatno jer takvu svoju tvrdnju ničim ne dokazuje niti ista proizlazi iz Ugovora o darivanju nekretnina (list 63 spisa).
11. Odredbom čl. 89. st. 1. ZN-a propisano je da se svakom zakonskom nasljedniku prigodom diobe na zahtjev uračunava u nasljedni dio vrijednost svega što je dobio na dar od ostavitelja, ma na koji način.
12. Uračunavanje dara u nasljedni dio je pravilo. Međutim, odredbom čl. 89. st. 3. ZN propisano je da se vrijednost dara ne uračunava, ako je ostavitelj izjavio u vrijeme darovanja ili kasnije ili u oporuci, da se dar ne uračunava u nasljedni dio, ili se iz okolnosti može zaključiti da je to bila volja ostaviteljeva.
13. Prema odredbi čl. 222. st. 1. ZN sud će prekinuti ostavinski postupak i uputiti stranke na parnicu ili postupak pred upravnim tijelom ako su među strankama sporne činjenice o kojima ovisi neko njihovo pravo. Odredbom stavka 2. točka 2. istog članka ZN propisano je da će na način predviđen odredbom stavka 1. ovog članka postupiti ako su sporne činjenice o kojima ovisi veličina nasljednog dijela, vrijednost nužnog dijela ili uračunavanje u nasljedni dio.
14. Stoga je, a suprotno žalbenim navodima žalitelja pravilno sud prvog stupnja donio pobijano rješenje i zakonskog nasljednika TM uputio u parnicu s obzirom na njegovu tvrdnju da je volja ostaviteljice u vrijeme darovanja bila da se vrijednost dara ne treba uračunati u njegov nasljedni dio.
15. Slijedom navedenog valjalo je na temelju odredbe čl. 380. toč. 3. ZPP u svezi čl. 175. st. 2. ZN-a odbiti žalbu žalitelja i potvrditi pobijano rješenje.
U Zagrebu 1. srpnja 2025.
Sutkinja:
Jadranka Travaš
