Republika Hrvatska
Županijski sud u Zadru
Zadar, Plemića Borelli 9
Poslovni broj: Gž Ovr-91/2025-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Zadru, po sutkinji Sanji Dujmović, u ovršnom predmetu ovrhovoditelja AB [adresa], [osobni identifikacijski broj], koga zastupaju članovi uprave ŠK i GK, a njih punomoćnik Dean Ilijevski, odvjetnik u Labinu, Zelenice 18, protiv ovršenika OK iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi ovrhe na novčanoj tražbini, odlučujući o žalbi ovrhovoditelja protiv rješenja Općinskog suda u Puli-Pola, Stalne službe u Rovinju- Rovigno poslovni broj Ovr-181/2025-2 od 3. ožujka 2025., 30. lipnja 2025.,
r i j e š i o j e
Odbija se žalba ovrhovoditelja AB kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Puli-Pola, Stalne službe u Rovinju-Rovigno poslovni broj Ovr-181/2025-2 od 3. ožujka 2025.
Obrazloženje
1. Uvodno označenim rješenjem suda prvog stupnja odlučeno je:
"Odbacuje se prijedlog za ovrhu od 25. veljače 2025. kao nedopušten."
2. Protiv navedenog rješenja žalbu je izjavio ovrhovoditelj, zbog bitne povrede odredaba postupka i pogrešne primjene materijalnog prava, s prijedlogom da se pobijano rješenje ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje. U žalbi ističe da je pobijano rješenje nezakonito jer se u konkretnom slučaju ne može primijeniti institut izravne naplate, obzirom da se radi o presudi koja je postala ovršna 17. kolovoza 2010., prije stupanja na snagu Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima. Sukladno tada važećim propisima, provedba ovrhe na novčanim sredstvima mogla se provoditi isključivo putem suda, a ne izravnom naplatom preko FINA-e. Budući da se izravna naplata može primijeniti samo na ovršne isprave koje su postale ovršne nakon 15. listopada 2012., sud je pogrešno primijenio materijalno pravo i počinio bitnu povredu odredaba postupka.
3. Žalba nije osnovana.
4. Ispitujući pobijano prvostupanjsko rješenje u granicama razloga iznesenih u žalbi pazeći po službenoj dužnosti temeljem čl. 365. st. 2. u vezi čl. 381. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91., 91/92., 58/93., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 02/07., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23. - u daljnjem tekstu: ZPP) a sve u vezi čl. 21. st. 1. Ovršnog zakona ("Narodne novine" broj 112/12., 25/13., 93/14., 55/16., 73/17., 131/20., 114/22. i 6/24. - u daljnjem tekstu: OZ) na bitne povrede odredaba postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP i na pravilnu primjenu materijalnog prava, ovaj sud ocjenjuje da navedene bitne povrede postupka nisu počinjene i da je materijalno pravo pravilno primijenjeno.
5. Iz spisa predmeta slijedi da je ovrhovoditelj 25. veljače 2025. prvostupanjskom sudu podnio prijedlog za ovrhu kojim je predložio da se na temelju pravomoćne i ovršne presude Općinskog suda u Puli posl. broj P-867/07-14 od 20. ožujka 2008. odredi ovrha na novčanim sredstvima ovršenika po svim računima i oročenim sredstvima u svim bankama.
6. Prvostupanjski je sud pobijanim rješenjem odbacio prijedlog za ovrhu, kao nedopušten. U obrazloženju svoje odluke sud prvog stupnja navodi da je predmetni ovršni postupak pokrenut radi naplate novčane tražbine ovrhovoditelja, po osnovi glavnog potraživanja i troška parničnog postupka, koje tražbine proizlaze iz pravomoćne i ovršne presude ovoga suda, pa se stoga radi o ovršnoj odluci domaćeg suda koja ispunjava uvjete iz čl. 209. st. 1. OZ. Kako ovrhovoditelj uz prijedlog za ovrhu nije dostavio dokaz o nemogućnosti provedbe postupka izravne naplate pred Agencijom, te kako je 4. kolovoza 2018. stupio na snagu Zakon o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima ("Narodne novine" broj 68/18., 2/20., 47/2.0, 46/20., 83/2. i 133/20. – u daljnjem tekstu: ZPONS), kojim je usklađen pojam osnove za plaćanje s pojmom isprave podobne za pokretanje postupka izravne naplate iz OZ, sud je pozivom na čl. 209. st. 1. u vezi s čl. 211. OZ utvrdio da je prijedlog za ovrhu nedopušten.
7. U konkretnom je slučaju ovrhovoditelj prijedlog za ovrhu na novčanim sredstvima ovršenika prvostupanjskom sud podnio 25. veljače 2025., dakle, u vrijeme kada je ovrhu na novčanim sredstvima regulirao ZPONS koji je stupio na snagu 4. kolovoza 2018. Prema odredbi čl. 4. st. 1. ZPONS ovrha na novčanim sredstvima ovršenika provodi se na novčanim sredstvima po svim računima i oročenim novčanim sredstvima u svim bankama u kojima ovršenik ima otvorene račune i oročena novčana sredstva, prema osobnom identifikacijskom broju ovršenika, bez njegove suglasnosti, osim ako je osnovom za plaćanje ovrha odnosno osiguranje određena isključivo na pojedinim računima u kojem slučaju će se ovrha odnosno osiguranje provesti na način i u opsegu kako je osnovom za plaćanje naloženo, dok prema odredbi čl. 5. st. 1. istog Zakona nadležno tijelo, odnosno ovrhovoditelj podnosi osnovu za plaćanje Agenciji, u izvorniku, ovjerenom presliku ili ovjerenom prijepisu neposrednom dostavom, preporučenom pošiljkom s povratnicom, odnosno na drugi način uređen posebnim propisom. Prema odredbi čl. 2. ZPONS ovrhu na novčanim sredstvima na temelju ovoga Zakona provode Agencija, Hrvatska narodna banka i banke.
7.1. Dakle, prema odredbama ZPONS propisana je nadležnost Agencije za provođenje ovrhe na novčanim sredstvima ovršenika, tako da od 4. kolovoza 2018. sudovi više nisu nadležni određivati ovrhu na novčanim sredstvima ovršenika. Pri tome valja ukazati i da je odredbom čl. 32. ZPONS propisano da njegovim stupanjem na snagu prestaje važiti Zakon o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima ("Narodne novine" broj 91/10. i 112/12. – u daljnjem tekstu: ZPONS/10), pa time i odredba prijelaznih i završnih odredbi ZPONS/10, koja je propisivala da se odredbe tog Zakona primjenjuju na ovršne odluke i nagodbe domaćeg suda ili upravnog tijela koje glase na ispunjenje određene novčane obveze koje su postale ovršne nakon 15. listopada 2012., pa su stoga žalbeni navodi ovrhovoditelja u kojima tvrdi drugačije neosnovani.
7.2. Kako se, suprotno žalbenim navodima, ZPONS primjenjuje na sve ovršne odluke i nagodbe domaćeg suda, bez obzira na to kada su one postale ovršne, to određivanje ovrhe na novčanim sredstvima više ni u kom slučaju nije u nadležnosti sudova već Agencije, pa je pravilno prvostupanjski sud odbacio prijedlog za ovrhu kao nedopušten.
8. Slijedom iznesenog, žalba ovrhovoditelja nije osnovana, pa je istu valjalo, na temelju čl. 380. toč. 2. ZPP u vezi čl. 21. st. 1. OZ, odbiti kao neosnovanu i potvrditi pobijano prvostupanjsko rješenje.
Zadar, 4. lipnja 2025.
Sutkinja
Sanja Dujmović
