Republika Hrvatska
Županijski sud u Zadru
Zadar, Ulica plemića Borelli 9
Poslovni broj: Gž-469/2025-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Županijski sud u Zadru, po sucu Igoru Delinu, u pravnoj stvari tužitelja (predlagatelja osiguranja) OE, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], I. [adresa], koga zastupa skrbnica UE, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], a ovu punomoćnica Renata Dozet Daskal, odvjetnica u Karlovcu, Sarajevska 2, protiv tuženice (protivnice osiguranja) ME, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], koju zastupaju punomoćnici- odvjetnici u Zajedničkom odvjetničkom uredu Josip Janković i Mate Burazin, Karlovac, Vranicanijeva 5/I, radi utvrđenja, odlučujući o žalbi tuženice (protivnice osiguranja) protiv rješenja Općinskog suda u Karlovcu, poslovni broj P-603/2023-13 od 18. veljače 2025., 30. lipnja 2025.
r i j e š i o j e
Odbija se žalba tuženice (protivnice osiguranja) ME kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Karlovcu, poslovni broj P-603/2023-13 od 18. veljače 2025.
Obrazloženje
1. Uvodno označenim rješenjem je odlučeno:
„Izdaje se privremena mjera koja glasi:
RJEŠENJE O OSIGURANJU
I. Radi osiguranja novčanog potraživanja predlagatelja osiguranja OE, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], sud određuje privremenu mjeru na način da se protivnici osiguranja ME, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zabranjuje bilo kakvo raspolaganje:
- novčanim sredstvima na svim računa, te oročenim sredstvima koje ima kod svih banaka u Republici Hrvatskoj, a prema OIB- u: [osobni identifikacijski broj].
II. Ova privremena mjera stupa na snagu odmah po izdavanju, a ostaje na snazi do pravomoćnog okončanja ovog parničnog postupka.
III. Nalaže se Financijskoj Agenciji da izda nalog bankama da protivnici osiguranja ili trećoj osobi, na temelju naloga protivnika osiguranja, uskrati s računa protivnice osiguranja, a prema njenom OIB- u broj: [osobni identifikacijski broj], isplatu novčanih iznosa sa tih računa.
IV. Žalba ne odgađa provedbu ove privremene mjere.“
2. Protiv citiranog rješenja žalbu je izjavila tuženica zbog bitne povrede odredaba postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava. Navodi kako u izreci pobijanog rješenja nema točno označene tražbine čije se osiguranje predlaže. Prema odredbi čl. 341. st. 2. Ovršnog zakona u prijedlogu za određivanje privremene mjere predlagatelj osiguranja mora istaknuti zahtjev u kojem će točno označiti tražbinu čije osiguranje traži. S obzirom da u prijedlogu nije označena tražbina, prijedlog je trebalo odbaciti. Nadalje, smatra da tužitelj nije aktivno legitimiran za podnošenje tužbe, niti za podnošenje prijedloga radi izdavanja privremene mjere. Navodi kako tužitelj nije dokazao vjerojatnim postojanje tražbine i opasnost da će bez takve mjere tužena spriječiti ili znatno otežati naplatu tražbine time što će svoju imovinu otuđiti ili prikriti. Ističe kako prvostupanjski sud nije obrazložio kako je utvrdio postojanje opasnosti ako ne izda predmetno rješenje, odnosno nije iznio razloge o odlučnim činjenicama. Opasnost o kojoj ovisi određivanje privremene mjere kvalificirana je kao subjektivna opasnost. To znači da je predlagatelj osiguranja dužan dokazati da protivnica osiguranja poduzima određene radnje da osujećuje potraživanje predlagatelja. U konkretnom slučaju nema uzročne veze između ponašanja protivnice osiguranja i posljedice koja bi se očitovala u sprječavanju ili znatnom otežanju naplate tražbine predlagatelja. Navodi da je počinjena bitna povreda odredaba postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. Zakona o parničnom postupku obzirom da pobijano rješenje nema razloga o odlučnim činjenicama. Predlaže da sud drugog stupnja uvaži žalbu te preinači pobijano rješenje i odbije tužitelja sa zahtjevom za izdavanjem privremene mjere uz naknadu troškova postupka ili pobijano rješenje ukine i predmet vrati na ponovni postupak.
3. Na žalbu nije odgovoreno.
4. Žalba nije osnovana.
5. Iz spisa predmeta proizlazi da je tužitelj (predlagatelj osiguranja) OE, protiv tuženice (protivnice osiguranja) ME, podnio tužbu radi utvrđenja da je s pok. GE živio u izvanbračnoj zajednici na adresi prebivališta [adresa], O [adresa], i da nije pravno valjana usmena oporuka pok. GE od 29. travnja 2019. koju predlaže poništiti, a pored toga predlaže utvrditi da je on jedini zakonski nasljednik na ostavinskoj imovini ostaviteljice GE.
6. Predlagatelj osiguranja je u tužbi podnio i prijedlog za izdavanje privremene mjere slijedom čega je pobijanim rješenjem prvostupanjski sud radi osiguranja novčane tražbine tužitelja (predlagatelja osiguranja) odredio privremenu mjeru zabranom tuženici (protivnici osiguranja) raspolaganja novčanim sredstvima na svim računima te oročenim sredstvima koje ima kod svih banaka u Republici Hrvatskoj.
7. Odredbom čl. 344. st. 1. Ovršnog zakona ("Narodne novine", broj 112/12., 25/13., 93/14., 55/16., 73/17. i 131/20.; dalje OZ) je propisano da se privremena mjera radi osiguranja novčane tražbine može odrediti ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje tražbine i opasnost da će bez takve mjere protivnik osiguranja spriječiti ili znatno otežati naplatu tražbine time što će svoju imovinu otuđiti, prikriti ili na drugi način njome raspolagati. Predlagatelj osiguranja ne mora dokazivati opasnost iz stavka 1. toga članka ako učini vjerojatnim da bi predloženom mjerom protivnik osiguranja pretrpio samo neznatnu štetu (st. 2.).
8. Iz spisa predmeta slijedi da je prvostupanjski sud smatra kako je predlagatelj osiguranja učinio vjerojatnim postojanje tražbine prema protivnici osiguranja, a koju bi predloženom mjerom trebalo osigurati, a radi se o novčanim sredstvima koja su predstavljala ostavinsku imovinu pok. GE. Također, smatra da je na razini vjerojatnosti utvrđena opasnost da će bez takve mjere protivnik osiguranja spriječiti ili znatno otežati naplatu tražbine time što će svoju imovinu otuđiti, prikriti ili na drugi način njome raspolagati.
9. Naime, po stajalištu ovog suda, pravilno je prvostupanjski sud utvrdio, s obzirom na to da je protivnica osiguranja u ostavinskom postupku iza pok. GE zatajila činjenicu zajedničkog života predlagatelja osiguranja i pokojne ostaviteljice GE u izvanbračnoj zajednici nakon njihovog formalnog razvoda sve do njene smrti, kao i da je protivnica osiguranja nezaposlena osoba, da je izvjesno da bi mogla raspolagati novčanim sredstvima i imovinom pok. ostaviteljice na način da istu otuđi.
10. Također pravilno smatra prvostupanjski sud da će vjerojatno bez takve mjere protivnica osiguranja spriječiti ili znatno otežati naplatu tražbine time što će svoju imovinu otuđiti, prikriti ili na drugi način njome raspolagati, slijedom čega je pravilno utvrdio da postoji opasnost. Naime, izvjesno je da bi protivnica osiguranja ukoliko se ne izda predložena mjera mogla raspolagati predmetnim sredstvima i nanijeti štetu predlagatelju osiguranja. Predlagatelj osiguranja nije trebao iznositi daljnje dokaze jer bi isti mogli značiti da su novčana sredstva već otuđena s računa ostaviteljice, što predlagatelj osiguranja upravo želi izbjeći i spriječiti dok se meritornom odlukom ne utvrdi je li osnovan ili ne njegov tužbeni zahtjev.
11. Što se tiče navoda iz žalbe također pravilno smatra prvostupanjski sud da prijedlog predlagatelja osiguranja sadrži sve potrebne podatke jer nije bilo nužno poimenično naznačiti banke u kojima je ostaviteljica imala otvoren račun.
12. Iz navedenog proizlazi da je prvostupanjski sud pravilno primijenio materijalno pravo (čl. 344. OZ) kada je radi osiguranja novčane tražbine predlagatelja osiguranja (tužitelja) odredio privremenu mjeru zabranom protivnici osiguranja (tuženici) raspolaganja novčanim sredstvima na svim računima te oročenim sredstvima koje ima kod svih banaka u Republici Hrvatskoj.
13. Također, prvostupanjski sud nije počinio bitnu povredu odredbe čl. 354. st. 2. toč. 11. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 48/11. - pročišćeni tekst, 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23.; dalje ZPP) kako to u žalbi ističe protivnica osiguranja, obzirom da su u pobijanom rješenju navedeni razlozi o odlučnim činjenicama, kao ni bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP, na što ovaj sud pazi po službenoj dužnosti na temelju čl. 365. st. 2. u vezi čl. 381. ZPP te u vezi čl. 21. st. 1. OZ. 14. Slijedom navedenog, valjalo je na temelju čl. 380. toč. 2. ZPP u vezi čl. 21. st. 1. OZ odbiti žalbu protivnice osiguranja kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsko rješenje.
U Zadru 30. lipnja 2025.
Sudac
Igor Delin
