REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI PREKRŠAJNI SUD U SPLITU
Stalna služba u Hvaru
Broj: Pp-4285/2023-12
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski prekršajni sud u Splitu, Stalna služba u Hvaru, po sutkinji Lari Menđušić, uz sudjelovanje Olivere Dedić kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenika TEMATO CONCEPT d.o.o. i OK, zbog prekršaja iz članka 14. stavka 3. Zakona o radu (Narodne novine broj: 93/14, 127/17, 98/19, 151/22, dalje u tekstu: Zakon o radu) i dr., povodom optužnog prijedloga Državnog inspektorata, Područnog ureda Split, Službe za nadzor zapošljavanja i upućivanja (dalje: Državni inspektorat), Klasa: 116-02/23-01/1625, Urbroj: 443-02-03-11/5-23-9 od 10. svibnja 2023. godine, nakon provedene glavne rasprave zaključene dana 27. lipnja 2025. godine u odsutnosti prvookrivljenika, drugookrivljenika, braniteljice okrivljenika te ovlaštenog tužitelja, dana 30. lipnja 2025. godine objavio je i
p r e s u d i o j e
prvookrivljenik: "TEMATO CONCEPT" d.o.o. za graditeljstvo, OIB: 18113406363, sa sjedištem u [adresa], kao pravna osoba, prekršajno nekažnjavan,
drugookrivljenik: OK, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin HK i O, rođen **.**.1977. u [adresa]. Makedonija, s prebivalištem u [adresa]. ZK br. 98, SSS, električar, zaposlen u vlastitoj firmi sa mjesečnim primanjima od oko 1.000,00 eura, dobrog imovnog stanja, oženjen, otac dvoje maloljetne djece, državljanin Rep. Makedonije, prekršajno nekažnjavan
k r i v i s u
1) što u razdoblju od 04. ožujka do 07. ožujka 2023. u Jesi, kao poslodavac- pravna osoba i odgovorna osoba poslodavca, nisu radniku GK, koji je radio na poslovima građevinskog radnika na gradilištu u Jelsi, prije početka rada uručili pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu, s obzirom na to da ugovor o radu nije sklopljen u pisanom obliku,
dakle, kao poslodavac pravna osoba i odgovorna osoba poslodavca, u slučaju kad ugovor o radu nije sklopljen u pisanom obliku, prije početka rada nisu uručili radniku pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru,
2) što u razdoblju od 04. ožujka do 07. ožujka 2023. godine u Jelsi, kao poslodavac-pravna osoba i odgovorna osoba poslodavca, nisu radnika GK, koji je radio na poslovima građevinskog radnika na gradilištu u Jelsi i koji je s radom počeo 04. ožujka 2023. godine, prijavili na osiguranje, iako su bili dužni podatke o početku osiguranja dostaviti najranije 8 dana prije početka rada, a najkasnije prije početka rada,
dakle, kao poslodavac pravna osoba i odgovorna osoba poslodavca nisu prijavili osiguranje, odnosno to su učinili nakon isteka propisanog roka,
3) što u razdoblju od 04. ožujka do 07. ožujka 2023. godine u Jelsi, kao poslodavac-pravna osoba i odgovorna osoba poslodavca, nisu za radnika GK, koji je radio na poslovima građevinskog radnika na gradilištu u Jelsi, dostavili prijave na obvezno zdravstveno osiguranje u roku od 8 dana od nastanka okolnosti na temelju kojih je stekao status osigurane osobe,
dakle, kao poslodavac pravna osoba i odgovorna osoba poslodavca nisu prijavili radnika na obvezno zdravstveno osiguranje u roku od 8 dana od nastanka okolnosti na temelju kojih se stječe status osigurane osobe,
4) što u razdoblju od 04. ožujka do 07. ožujka 2023. godine u Jelsi, kao poslodavac-pravna osoba i odgovorna osoba poslodavca, zaposlili GK, državljanina Republike Makedonija, koja je radio na poslovima građevinskog radnika na gradilištu u Jelsu, iako imenovani nije imao ishođenu dozvolu za boravak i rad u Republici Hrvatskoj,
dakle, kao poslodavac pravna osoba i odgovorna osoba poslodavca, zaposlili državljanina treće zemlje koji nema dozvolu za boravak i rad ili potvrdu o prijavi rada
čime su djelom pod točkom 1) počinili prekršaj opisan u članku 14. stavku 3. Zakona o radu, kažnjiv po članku 229. stavku 2. u vezi sa stavkom 1. točkom 3. istog Zakona, djelom pod toč. 2) prekršaj opisan u članku 112. stavku 1. točki 2. Zakona o mirovinskom osiguranju (NN 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19, 84/21, 119/22, dalje: Zakona o mirovinskom osiguranju), djelom pod toč. 3) prekršaj opisan u članku 120. stavku 3. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju (NN 80/13, 137/13, 98/19, dalje: Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju), kažnjiv po članku 150. stavku 3. u vezi sa stavkom 1. istog Zakona, djelom pod toč. 3) prekršaj opisan u članku 88. stavku 1. Zakona o strancima (Narodne novine broj: 133/20, 114/22,151/22, dalje u tekstu: Zakon o strancima), kažnjiv po članku 247. stavku 2. točki 1. i članku 247. stavku 5. istog Zakona
I. Na temelju naprijed citiranih propisa, uz primjenu članka 37. stavka 3. točke 1. Prekršajnog zakona (Narodne novine 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22 dalje u tekstu: Prekršajni zakon), prvookrivljeniku se
u t v r đ u j u
za djelo pod 1) novčana kazna u iznosu od 1.040,00 (tisuću i četrdeset) eura za djelo pod 2) novčana kazna u iznosu od 200,00 (dvjesto) eura za djelo pod 3) novčana kazna u iznosu od 1.040,00 (tisuću i četrdeset) eura za djelo pod 4) novčana kazna u iznosu od 1.040,00 (tisuću i četrdeset) eura
Nakon toga se na temelju članka 39. stavka 1. točke 1. Prekršajnog zakona prvookrivljeniku
i z r i č e
UKUPNA NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD
3.320,00 (tri tisuće tristo i dvadeset) EURA
Na temelju članka 183. stavka 2. Prekršajnog zakona okrivljenik je obvezan platiti novčanu kaznu u roku od 30 (trideset) dana po primitku ove presude. Ukoliko okrivljenik u navedenom roku uplati dvije trećine izrečene novčane kazne, smatrat će se da je novčana kazna u cjelini uplaćena.
II. Na temelju naprijed citiranih propisa, uz primjenu članka 37. stavka 3. točke 1. Prekršajnog zakona (Narodne novine 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22 dalje u tekstu: Prekršajni zakon), drugookrivljeniku se
u t v r đ u j u
za djelo pod 1) novčana kazna u iznosu od 200,00 (dvjesto) eura za djelo pod 2) novčana kazna u iznosu od 200,00 (dvjesto) eura za djelo pod 3) novčana kazna u iznosu od 300,00 (tristo) eura za djelo pod 4) novčana kazna u iznosu od 300,00 (tristo) eura
Nakon toga se na temelju članka 39. stavka 1. točke 1. Prekršajnog zakona drugookrivljeniku
i z r i č e
UKUPNA NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD
1.000,00 (tisuću) EURA
Na temelju članka 183. stavka 2. Prekršajnog zakona okrivljenik je obvezan platiti novčanu kaznu u roku od 30 (trideset) dana po primitku ove presude. Ukoliko okrivljenik u navedenom roku uplati dvije trećine izrečene novčane kazne, smatrat će se da je novčana kazna u cjelini uplaćena.
II. Na temelju članka 139. stavka 3. u vezi s člankom 138. stavkom 3. Prekršajnog zakona okrivljenik je obvezan naknaditi troškove prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od po 30,00 (trideset) eura, u roku od 30 (trideset) dana od primitka ove presude.
O b r a z l o ž e n j e
1. Državni inspektorat podnio je pod gore navedenom poslovnom oznakom optužni prijedlog protiv okrivljenika zbog prekršaja navedenih u izreci presude.
2. Očitujući se o krivnji na glavnoj raspravi, predstavnik okrivljene pravne osobe OK je izjavio kako se ne smatra krivim za prekršaje koji im se stavljaju na teret. U bitnom je naveo da u cijelosti ostaje pri navodima iz svoje pisane obrane od 29. studenoga 2024. godine, te dodatno pojašnjava da je njegova firma bila podizvođač firme "PRS- FM" d.o.o (čiji je direktor JK), a ta firma je imala ugovor o zakupu sa pravnom osobom "HELIOS FAROS" d.d. koja je na temelju istog trebala osigurati smještaj za njihove radnike. Radnik GK u navedeno vrijeme bio zaposlenik njegove firme u Makedoniji "KONCEPT PLUS" Skopje, koji je temeljem ugovora o ustupanju ustupljen prvookrivljeniku radi obavljanja određenih radnih zadataka na navedenoj kući u [adresa] na otoku Hvaru. Isti u to vrijeme nije izvodio nikakve građevinske radove, već je samo obišao i pregledao objekt, a sa faktičkim radovima na tom objektu oni su započeli tek u svibnju 2023. godine, pri čemu su uredno izvijestili MUP RH o početku izvođenja radova i pribavili sve potrebne dozvole (obvezao se dostaviti dokumentaciju o istome). Firma " HELIOS FAROS" trebala je prijaviti navedenog radnika, a sve temeljem navedenog ugovora o zakupu, no isti to nisu napravili iz njemu nepoznatih razloga.
3. Tijekom dokaznog postupka ispitani su svjedoci JK, inspektorica VK, GK, pročitani su zapisnik o inspekcijskom nadzoru Državnog inspektorata, Službe za nadzor zapošljavanja i upućivanja od 04. svibnja 2023. godine, obavijest PUSD, PP Hvar od 04. ožujka 2023. godine, službena zabilješka PUSD, PP Hvar od 06. ožujka 2023. godine, izjava na zapisnik GK pred PUSD, PP Hvar od 07. ožujka 2023. godine, ugovor o izvođenju radova broj: 01/02/2023 od 18. veljače 2023. godine, Ugovor o ustupanju radnika od 17. veljače 2023. godine, pisana obrana okrivljenika od 29. studenoga 2024. godine, ugovor o zakupu od 23. veljače 2023. godine sa fotodokumentacijom, izvod iz sudskog registra za prvookrivljenika te je izvršen uvid u prekršajnu evidenciju za okrivljenike iz kojih je vidljivo da su okrivljenici prekršajno neosuđivani.
3.1. Svjedok JK u iskazu na glavnoj raspravi u bitnom je naveo da je on inače uz PK osoba ovlaštena za zastupanje pravne osobe "PRS- FM" d.o.o., te mu je poznata situacija vezano uz okrivljenike i radnika GK. Naime njegova firma je sa prvookrivljenikom u veljači 2023. godine, sklopila ugovor o izvođenju radova na stambenoj građevini u [adresa], te je njegova firma ujedno ubrzo nakon toga sklopila ugovor o zakupu sa firmom "HELIOS FAROS" d.d. radi smještaja radnika u njihovom objektu "Arkada". GK je po tom ugovoru također trebao biti smješten u tom objektu, te su ga oni trebali uredno prijaviti, a naknadno je saznao da to nisu učinili. Kritične prigode GK je trebao obići i pregledati navedeni objekt i vidjeti kolika je šteta nanijeta istom usred vremenskih nepogoda, a sve kako bi mogli utvrditi koje sve radove naknadno treba provesti i stoga dati ponudu. Dakle isti radnik tada nije izvodio nikakve građevinske radove, on je došao doslovno dva dana samo pregledati cijelu situaciju, prvookrivljenik naknadno nije izvodio radove na tom objektu jer je utvrdio da to nije u mogućnosti već je to učinila njegova firma. Nije se mogao sjetiti da li je prvookrivljenik naknadno izvodio radove na tom objektu jer je zaista od toga prošlo dosta vremena, on je otada sklopio dosta poslova. Na predočeni Ugovor o izvođenju radova broj: 01/02/2023 od 18. veljače 2023. godine, naveo je da je točno da je njegov potpis na istome i da se radilo o izvođenju konkretnih građevinskih radova na tom objektu u [adresa], koji ugovor zapravo nikada nije ni zaživio jer je nakon uvida GK prvookrivljenik zaključio da navedene radove ne može na takav način izvršiti.
3.2. Inspektorica VK u svjedočkom iskazu u bitnome je navela da je dana 04. svibnja 2023. godine vršila inspekcijski nadzor poslovanja prvookrivljenika, te u cijelosti ostaje pri svim činjeničnim i pravnim utvrđenjima iz istoga. Kritične prigode postupala je isključivo temeljem službene obavijesti PP Hvar te stoga ona nije službeno izvršila neki neposredni uvid u poslovanje prvookrivljenika, te je optužni akt najviše i podnesen temeljem dokumentacije dostavljene od PP Hvar i izjave drugookrivljenika na službeni zapisnik u Područnom uredu Državnog inspektorata. Tada je on među ostalim naveo da navedeni radnik nije imao nikakvu valjanju dokumentaciju na temelju kojih je obavljao predmetni rad.
3.3. Svjedok GK u svom iskazu u bitnome je naveo da je tijekom 2023 godine bio zaposlen u poduzeću "KONCEPT PLUS" [adresa], kao građevinski radnik. U veljači 2023 godine temeljem ugovora o ustupanju radnika upućen je na rad "sestrinskoj firmi", i to prvookrivljeniku, a radi izvođenja radova na kući u [adresa] na otoku Hvaru (u vlasništvu HK). Zbog toga je došao dana 04. ožujka 2023. godine u Stari Grad gdje mu je bio dogovoren smještaj u hotelu " Arkada", gdje su također bili smješteni radnici firme " PRS-FM" d.o.o iz Zagreba ( sve temeljem Ugovora o zakupu sa vlasnikom hotela " HELIOS FAROS" d.d.). Na recepciji hotela je predao putovnicu kako bi ga isti uredno prijavili te se uputio u navedenu kuću u [adresa], kako bi utvrdio stanje iste i izvijestio svog šefa (drugookrivljenika) koje bi radove trebalo izvesti u kući kako bi isti mogao napraviti plan rada. Dakle on tada nije faktički obavljao nikakav rad u toj kući, te se potom autom uputio natrag u hotel no u Starom Gradu su ga zaustavili policijski službenici, kaznili zbog nekorištenja sigurnosnog pojasa u vožnji te je idući dan dao izjavu na zapisnik u PP Hvar, pri kojoj i danas ostaje. Policija mu je izdala rješenje da mora napustiti RH u roku od 8 dana zbog nereguliranog boravka te se vratio natrag na Hvar tek nakon sedam do osam mjeseci, kada sam ja za firmu drugookrivljenika uredno nastavio obavljati radove na navedenoj kući u [adresa], za koju ga je isti uredno prijavio na sve evidencije i tu više nije bilo nikakvog problema. On je prestao raditi za okrivljenike u listopadu 2024. godine, te koliko mu je poznato, radovi na navedenoj kući ni tada se još nisu završili.
4. Odredba članka 229. stavka 1. Zakona o radu glasi kako će se novčanom kaznom od 8.090,00 do 13.270,00 eura kazniti za prekršaj poslodavac pravna osoba, ako u slučaju kada ugovor o radu nije sklopljen u pisanom obliku, prije početka rada ne izda radniku pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru (točka 3.). Stavkom 2. istoga članka propisano je da će se za prekršaj novčanom kaznom od 920,00 do 1.320,00 kazniti i poslodavac fizička osoba.
4.1. Odredba članka 172. stavka 2. točke 5. Zakona o mirovinskom osiguranju propisuje kako će se poslodavac, odnosno obveznik doprinosa, kazniti za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od 660,00 do 6.630,00 eura ako ne prijavi ili odjavi osiguranje ili promjenu tijekom osiguranja ili to učini nakon isteka propisanog roka (članak 112. stavak 1. točke 2., 3. i 5.).
4.2. Odredba članka 150. stavka 1. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju propisuje kako će se novčanom kaznom u iznosu od 70.000,00 do 100.000,00 kuna (9.290,60 do 13.272,28 eura) kazniti za prekršaj pravna osoba koja zavodu u propisanom roku ne dostavi prijavu na obvezno zdravstveno osiguranje (članak 120. st. 3.), dok će se prema stavku 3. istoga članka novčanom kaznom u iznosu od 8.000,00 do 15.000,00 kuna ( 1.061,78 eura do 1,990,84 eura) za isti prekršaj kazniti fizička osoba.
4.3. Odredbom čl. 88. st. 1. Zakona o strancima je propisano da državljanin treće zemlje u Republici Hrvatskoj može raditi na temelju izdane dozvole za boravak i rad ili potvrde o prijavi rada, osim ako ovim Zakonom nije drukčije propisano. Člankom 247. st. 2. toč. 1. istog zakona propisano je da će se novčanom kaznom u iznosu od 6630,00 do 13.270,00 eura za svakog državljanina treće zemlje kaznit će se poslodavac – pravna osoba koja je s državljaninom treće zemlje zasnovala radni odnos ili koristi njegov rad: ako zapošljava ili koristi rad državljanina treće zemlje koji nema dozvolu za boravak i rad ili potvrdu o prijavi rada (članak 88. stavak 1.), dok je stavkom 5. propisano da će se za prekršaje iz stavaka 2. i 3. ovoga članka novčanom kaznom u iznosu od 1320,00 do 6630,00 eura kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi.
5. Na temelju ovako provedenog dokaznog postupka, u prvom redu iz iskaza ispitanih svjedoka koji su potkrijepljeni sadržajem pročitanih isprava, Sud smatra nedvojbeno utvrđenim da su okrivljenici počinili prekršaje, činjenično opisane i pravno označene u izreci presude. Naime iako okrivljenici u svojim obranama u bitnome navode da navedeni radnik GK kritične prigode nije obavljao nikakav konkretni rad na predmetnoj kući u [adresa] te da zbog toga nije ni postojala njihova obveza reguliranja njegovog radnopravnog statusa, iz priloženog Ugovora o ustupanja radnika od 17. veljače 2023. godine proizlazi da je navedeni radnik angažiran za obavljanje točno određenih poslova zbog kojih je i došao u RH. Okolnost da isti dana 06. ožujka 2023. godine možda nije obavljao te poslove, nije od značaja za ovaj prekršajni postupak jer je isti temeljem navedenog Ugovora stekao svoju obvezu kao radnik da taj posao obavi. Stoga je propust okrivljenika što nisu regulirali njegov radnopravni status u zakonskim rokovima, a okolnost da su naknadno to učinili i tako izvodili radove na predmetnoj kući može biti samo olakotna okolnost na njihovoj strani.
6. Pri odmjeravanju kazne vođeno je računa o svim okolnostima koje se odnose na počinjene prekršaje i osobu drugookrivljenika pa je tako kao olakotne okolnosti cijenio prekršajnu nekažnjavanost okrivljenika, kao i izostanak štetnih posljedica počinjenjem prekršaja. Kako s druge strane kod okrivljenika nisu utvrđene posebne otegotne okolnosti, sud smatra da olakotne okolnosti u dovoljnoj mjeri pretežu da opravdavaju primjenu instituta ublažavanja kazne iz članka 37. Prekršajnog zakona. Stoga je okrivljenicima prethodno utvrdio novčane kazne u nižem iznosu od najmanjeg koji zakon propisuje za svaki pojedini prekršaj, nakon čega im je primjenom odredaba o stjecaju izrekao ukupnu novčanu kaznu navedenu u izreci presude. Na taj način će se prema stajalištu suda ostvariti svrha kažnjavanja, kako u smislu izražavanja prijekora za počinjeni prekršaj, tako i s aspekta generalne i specijalne prevencije.
6.1. Na temelju članka 183. stavka 2. Prekršajnog zakona ukoliko okrivljenici u roku koji im je određen za plaćanje novčane kazne uplati 2/3 (dvije trećine) izrečene novčane kazne, smatrat će se da su novčane kazne u cjelini uplaćene.
7. Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbi članka 138. stavka 3. i članka 139. stavka 3. Prekršajnog zakona, a odnosi se na paušalni iznos troškova, određen s obzirom na složenost i trajanje postupka.
Hvar, 30. lipnja 2025. godine
Zapisničarka
Sutkinja
Olivera Dedić,v.r.
Lara Menđušić,v.r
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude stranke imaju pravo žalbe u roku od 8 (osam) dana od primitka pisanog otpravka iste. Žalba se predaje Općinskom prekršajnom sudu u Splitu, Stalna služba u Hvaru, u 2 (dva) istovjetna primjerka, a o istoj odlučuje nadležni sud.
Dostaviti: okrivljenicima, ovlaštenom tužitelju, u spis
