Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj Gž-2437/2024-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sutkinji toga suda Kseniji Grgić, kao sucu pojedincu, u izvanparničnom predmetu predlagateljice OD OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], zastupane po punomoćniku Gojku Ivaniću, odvjetniku u Zagrebu protiv I. protustranke ED OIB [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], zastupane po II. protustranci SD OIB [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], II. protustranke SD OIB [osobni identifikacijski broj] iz [adresa] i III. protustranke Kate ŽD OIB [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], radi uređenja međe, odlučujući o žalbi I. protustranke protiv rješenja Općinskog suda u Novom Zagrebu, poslovni broj R1-65/2021-33 od 2. travnja 2024., dana 30. lipnja 2025.,
r i j e š i o j e
Odbija se žalba I. protustranke ED kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Novom Zagrebu, poslovni broj R1-65/2021-33 od 2. travnja 2024., u pobijanom dijelu pod toč. I. i II. izreke.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskim rješenjem je odlučeno:
„I. Uređuje se međa između nekretnina zkčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u vlasništvu predlagateljice OD OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa] u 1/1 dijela i zkčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u vlasništvu ED OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa] u 1/1 dijela po stvarnom stanju posjeda tako da među čine lomne točke A, B., C, D, E, F, G i H kako je prikazano na skici lica mjesta koja je sastavni dio dopune nalaza i mišljenja vještaka geodete dipl. ing. Ivice Pendića od 15.01.2024. označene crvenom bojom.
II. Nalaže se protustranci ED OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa] naknaditi predlagateljici OD OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa] trošak postupka u iznosu od 237,10 Eura u roku od 15 dana.
III. Odbija se predlagateljica OD iz [adresa] sa zahtjevom za naknadu troškova postupka preko iznosa dosuđenog pod toč. II kao neosnovanim.
IV. Odbija se prijedlog za uređenje međe predlagateljice OD iz [adresa] od 14.05.2021. kao neosnovan u odnosu na II protustranku SD OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa].
V. Utvrđuje se da je povučen prijedlog za uređenje međe predlagateljice OD iz [adresa] od 14.05.2021. u odnosu na III. protustranku ŽD OIB [osobni identifikacijski broj] iz [adresa].“
2. Protiv dijela navedenog rješenja pod toč. I. i II. izreke žalbu je podnijela I. protustranka iz svih žalbenih razloga predviđenih odredbom čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07 – Odluka USRH, 84/08, 96/08 – Odluka USRH, 123/08, 57/11, 148/11 – proč. tekst, 25/13, 28/13, 89/14 – Odluka USRH 70/19, 80/22 i 114/22 - dalje: ZPP), uz prijedlog da se rješenje ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovan postupak.
3. Žalba je neosnovana.
4. Predmet ovoga izvanparničnog postupka je uređenje međe između nekretnine zk. čbr. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. [broj ZK uloška]/A k. o. [katastarska općina] u vlasništvu predlagateljice i nekretnina zk. čbr. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. [broj ZK uloška]/A i zk. čbr. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u vlasništvu I. protustranke ED.
5. Ispitujući pobijano rješenje i postupak koji je prethodio njegovu donošenju, utvrđeno je da nisu počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP, na koje ovaj sud u smislu odredbe čl. 365. st. 2. ZPP pazi po službenoj dužnosti. Nije počinjena niti bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP na koju sadržajno u žalbi ukazuje žaliteljica, jer rješenje sadrži jasne i valjane razloge o odlučnim činjenicama i ne postoji proturječnost između onoga što se u razlozima rješenja navodi o sadržaju isprava i zapisnika i samih tih isprava i zapisnika, te nije ostvaren ovaj žalbeni razlog.
6. Nije ostvaren niti žalbeni razlog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, jer je sud prvog stupnja raspravio sve tvrdnje na kojima stranke temelje svoje zahtjeve i prigovore, te je na osnovi izvedenih dokaza i njihove ocjene (čl. 8. ZPP) pravilno i potpuno utvrdio činjenično stanje odlučno za pravilnu primjenu materijalnog prava.
7. Iz stanja spisa proizlazi da je prvostupanjski sud provedenim očevidom na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka geodeta dipl. Ivice Pendića i stranka utvrdio da između zkčbr. [katastarska čestica] postoji dijelom žičana ograda od tromeđe predmetnih čestica u dužini od oko 7 metara i da su u produžetku stupovi brajde crvene boje, a južno od tih stupova je pet stupova sive boje. Stranke su na očevidu učinile nespornim da je ograda između zk. čbr. [katastarska čestica] postojala i prije nego što je predlagateljica kupila svoju nekretninu.
8. Nakon što je stalni sudski vještak za geodeziju dipl. ing. Ivica Pendić u pristupnosti stranaka i suda na očevidu identificirao sporne katastarske čestice i prema zadatku suda međašne znakove utvrdio na istočnoj granici prema ogradi (žičanoj, željezno betonskoj i žičano betonskoj), a na sjevernoj granici prema žičanoj ogradi i stupovima brajde crvene boje i dopunskim nalazom i mišljenjem utvrdio da među između zk. čbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i nekretnina kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] po stvarnom stanju posjeda čine lomne točke A, B, C, D, E, F, G i H, označene na skici lica mjesta koja je sastavni dio njegova nalaza i mišljenja vještaka crvenom bojom, i to prema položaju ranije ograde, sud prvog stupnja utvrdio je granicu između nekretnina stranka označenu u skici vještaka slovima A, B, C, D, E, F, G i H i uredio među prema posljednjem mirnom posjedu primjenom odredbe čl. 103. st. 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine,“ broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17 - dalje: ZV). U odnosu na II. protustranku prijedlog za uređenje međe odbijen je sukladno odredbi čl. 100. ZV, jer je ista vlasnik nekretnina koje su predmet spora i stoga nije pasivno legitimirana u ovom postupku, dok je u odnosu na III. protustranku prijedlog povučen.
9. Žaliteljica žalbom osporava pravilnost utvrđenog činjeničnog stanja navodeći da je utvrđenje sjeverne međe njezine zk. čbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i nekretnina zk. čbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u vlasništvu protustranke tako da ona ide stupovima brajde crvene boje u suprotnosti sa sadržajem zapisnika s očevida na licu mjesta od 9.9.2022. i suglasnim iskazima stranaka danim na očevidu. Tvrdi da je protustranka na očevidu iskazala da je nakon nesuglasica s njom skinula ogradu sa stupića brajde (crvene boje) i postavila stupiće sive boje na mjesto na kojemu ide međa, dok je ona na očevidu izjavila da je nekretninu kupila s ogradom na sjevernoj strani koja je išla preko crvenih stupića i da je tako bilo godinu dana, time da je propustila pokrenuti odgovarajući sudski postupak radi smetanja posjeda pa da je stoga stvarno stanje drugačije od onoga koje je utvrdio sud. Smatra da bi međa između zkčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] prema stvarnom stanju posjeda trebala ići preko stupića sive boje, za koje ona također smatra da u stvarnosti nikada nisu predstavljali među.
10. Iznijeti žalbeni navodi nisu osnovani.
11. Prema odredbi čl. 103. st. 2. i 3. ZV kada među nije moguće urediti prema katastarskom nacrtu i kad nema sporazuma susjeda čija međa je u pitanju, kao što je ovdje slučaj, tada je među moguće obnoviti ili ispraviti prema posljednjem mirnom posjedu, a ne uspije li ga utvrditi – prema pravičnoj ocjeni suda (čl. 103. st. 3. ZV).
12. Kada se međa uređuje prema posljednjem mirnom posjedu, u postupku se mora utvrditi koja od stranka, odnosno susjeda ima u faktičnoj vlasti spornu međašnju površinu i do kuda seže faktična vlast kojega od susjeda (ovdje protustranaka), a tek ukoliko sud ne uspije utvrditi kome pripada posljednji miran posjed, tada će među urediti prema pravičnoj ocjeni suda. Sud uređuje među na licu mjesta i donosi rješenje o uređenju međa, a ujedno označava među međašnim znacima, jer se od toga trenutka smatra se da postoji vlasništvo do te međe, a tko tvrdi suprotno treba to i dokazati.
13. Sud prvog stupnja je postupio na navedeni način, jer je u skladu s navodima stranka danim na očevidu da je ograda između kčbr. [katastarska čestica] i kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] postojala i prije nego što je predlagateljica kupila svoju nekretninu i da ona razdvaja nekretnine stranka od sjevera prema jugu na istočnoj međi žičanom i betonskom ogradom, a na sjevernoj žičanom ogradom i stupovima brajde crvene boje, na licu mjesta točno odredio liniju međe prema skici vještaka čine točke A-B-C-D-E-E-F-G i H i utvrdio da predlagateljica u naravi svoju nekretninu drži u posjedu upravo to te međašnje linije do koje i seže faktična vlast svake od stranaka.
14. Imajući u vidu prednja utvrđenja i činjenicu da nije postojao sporazum stranka o uređenju međe, niti je predlagateljica pristala da se međa uredi prema katastarskom nacrtu, pravilnom je primjenom materijalnog prava iz odredne čl. 103. st. 3. ZV međa između nekretnina stranka određena prema posljednjem mirnom posjedu.
15. Odluka o troškovima postupka sadržana u toč. II. pobijanog rješenja pravilno se temelji na paragrafu 283. st. 1. Zakona o sudskom izvanparničnom postupku („Službene novine Kraljevine Jugoslavije 45/1934 od 1. kolovoza 1934.) koji određuje da troškove uređenja međe snose stranke po mjeri svojih graničnih linija, u slučaju kada je uređenje međe bilo potrebno, a kako je to i ovdje slučaj, pravilno je predlagateljici dosuđena polovina troškova vještačenja.
16. Slijedom iznijetih razloga, valjalo je temeljem odredbe čl. 380. t. 2. ZPP žalbu žaliteljice odbiti kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsko rješenje u pobijanom dijelu.
U Zagrebu, 30. lipnja 2025.
Sutkinja:
Ksenija Grgić
