Zakon.hr

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI PREKRŠAJNI SUD U SPLITU

Stalna služba u Hvaru

Broj: Pp - 7500/2024-11

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski prekršajni sud u Splitu, Stalna služba u Hvaru, po sutkinji Lari Menđušić, uz sudjelovanje zapisničarke Olivere Dedić, u prekršajnom postupku protiv okrivljenika „DRUGA GENERACIJA“ j.d.o.o. i dr. zbog prekršaja iz čl. 46. i 47. Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti (Narodne novine br. 85/15, 121/16, 99/18, 25/19, 98/19, 32/20, 42/20 i 126/21, dalje u tekstu: Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti), po optužnom prijedloga Državnog inspektorata, Područnog ureda Split, Služba za ugostiteljstvo, pružanje usluga u turizmu i za boravišnu/turističku pristojbu (dalje u tekstu: Državni inspektorat), klasa: UP/I-334- 01/24-02/38, Urbroj: 443-02-03-07-24-2 od 12. lipnja 2024. godine, nakon provedene glavne rasprave dana 25. lipnja 2025. godine, u odsutnosti okrivljenika i ovlaštenog tužitelja, dana 30. lipnja 2025. godine objavio je i

p r e s u d i o j e

prvookrivljenik: „DRUGA GENERACIJA“ j.d.o.o. za usluge, OIB: 91677535055, sa sjedištem u [adresa], kao pravna osoba, prekršajno

nekažnjavana,

drugookrivljenik: LO, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin L i D, rođen **.**.1966. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], SSS, ugostitelj, zaposlen sa mjesečnim primanjima od oko 800,00 eura, u izvanbračnoj zajednici, otac jednog maloljetnog djeteta, državljanin RH, prekršajno kažnjavan, k r i v i s u

1) što su dana 05. lipnja 2024. godine, u Hvaru, Obala Fabrika br. 32., kao pravna osoba i odgovorna osoba pravne osobe, u poslovnim prostorijama ugostiteljskog objekta vrste zalogajnica, naziva „JEROLIM“ , u prostoru za usluživanje na otvorenom površine cca 40 m2; obavljali ugostiteljsku djelatnost u vidu ugostiteljske usluge pripreme i usluživanja hrane, gdje je zatečeno 14 niskih stolova sa postavljenih 46 konzumnih mjesta, a koji nisu obuhvaćeni rješenjem nadležnog upravnog tijela o ispunjavanju minimalnih uvjeta kojim se utvrđuje da prostor i oprema ugostiteljskog objekta, odnosno prostor za usluživanje na otvorenom, udovoljavaju uvjetima za obavljanje ugostiteljske djelatnosti; čime su ostvarili imovinsku korist u iznosu od 18.339,75 eura,

dakle, kao pravna osoba i odgovorna osoba pravne osobe obavljali ugostiteljsku djelatnost suprotno izdanom rješenju nadležnog upravnog tijela,

2) što u isto vrijeme i na istom mjestu kao pod 1) kao pravna osoba i odgovorna osoba pravne osobe, prilikom obavljanja ugostiteljske djelatnosti u poslovnim prostorijama ugostiteljskog objekta vrste zalogajnica, naziva „JEROLIM“, prilikom oglašavanja i reklamiranja usluga i isticanja poruka u komercijalnom poslovanju nisu koristili oznaku propisane vrste ugostiteljskog objekta, već koristili oznaku za vrstu „Restoran“, a koja nije utvrđena rješenjem nadležnog upravnog tijela,

dakle, kao pravna osoba i odgovorna osoba pravne osobe prilikom oglašavanja i reklamiranja usluga i isticanja poruka u komercijalnom poslovanju koristili oznaku propisane vrste i kategorije ugostiteljskog objekta, posebnog standarda, odnosno oznake kvalitete koja nije utvrđena rješenjem nadležnog upravnog tijela, odnosno Ministarstva,

čime su radnjom pod toč. 1. počinili prekršaj opisan u članku 20. stavku 1. i 2. Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti, kažnjiv po članku 46. stavku 1. točki 5. i stavku 2. istog Zakona te radnjom pod toč 2. počinili prekršaj opisan u članku 11. Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti, kažnjiv po članku 47. stavku 1. toč.15. i stavku 2. istog Zakona.

I. Na temelju naprijed citiranih propisa, uz primjenu članka 37. stavka 3. točke 1. Prekršajnog zakona (Narodne novine 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22 dalje u tekstu: Prekršajni zakon), prvookrivljeniku se

u t v r đ u j u

za djelo pod 1) novčana kazna u iznosu od 500,00 (petsto) eura za djelo pod 2) novčana kazna u iznosu od 200,00 (dvjesto) eura

Nakon toga se na temelju članka 39. stavka 1. točke 1. Prekršajnog zakona prvookrivljeniku

i z r i č e

UKUPNA NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD

700,00 (sedamsto) EURA

Na temelju članka 183. stavka 2. Prekršajnog zakona okrivljenik je obvezan platiti novčane kaznu u roku od 60 (šezdeset) dana po primitku ove presude. Ukoliko okrivljenik u navedenom roku uplati dvije trećine izrečene novčane kazne, smatrat će se da je novčana kazna u cjelini uplaćena.

II. Na temelju naprijed citiranih propisa, uz primjenu članka 37. stavka 3. točke 1. Prekršajnog zakona (Narodne novine 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22 dalje u tekstu: Prekršajni zakon), drugookrivljeniku se

u t v r đ u j u

za djelo pod 1) novčana kazna u iznosu od 200,00 (dvjesto) eura za djelo pod 2) novčana kazna u iznosu od 100,00 (sto) eura

Nakon toga se na temelju članka 39. stavka 1. točke 1. Prekršajnog zakona drugookrivljeniku

i z r i č e

UKUPNA NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD

300,00 (tristo) EURA

III. Na temelju članka 76. Prekršajnog zakona od prvookrivljenika se oduzima imovinska korist u iznosu od 18.339,75 eura (osamnaest tisuća tristo trideset i devet eura i sedamdeset i pet centi).

Oduzeta imovinska korist ima se u roku od 60 (šezdeset) dana po pravomoćnosti presude uplatiti u Državni proračun Republike Hrvatske.

IV. Na temelju članka 139. stavka 3. u vezi s člankom 138. stavkom 2. točka 3.a i članka 138. stavka 3. Prekršajnog zakona okrivljenici su obvezni platiti troškove prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od po 30,00 (trideset) eura, u roku od 60 (šezdeset) dana od pravomoćnosti presude.

O b r a z l o ž e n j e

1. Državni inspektorat podnio je optužni prijedlog pod gornjom poslovnom oznakom od 12. lipnja 2024. godine protiv okrivljenika zbog prekršaja činjenično opisanih i pravno označenih kao u izreci presude.

2. Očitujući se o krivnji na ročištu pred zamoljenim mjesno nadležnim sudom, predstavnik okrivljene pravne osobe LO je izjavio kako se smatra krivim za prekršaje koji im se stavljaju na teret. U bitnom je naveo su točni navodi iz predmetnog optužnog akta te je zamolio da se ublaže predložene novčane kazne jer im je gospodarska situacija dosta teška. Njegova firma je bila u najmu tog prostora, po nalogu inspektora je zatražio da mu se izda rješenje za taj vanjski dio, no odbio je odbijenicu jer taj prostor nije udovoljavao uvjetima i bio je primoran prekinuti sa radom. Vlasnicima je dao najmninu unaprijed, kao i za vanjski dio prostora no nije mogao dobiti tehničke uvjete jer je sve trebalo rušiti. Stoga je on poslušao sugestiju inspektora da prestane sa radom, što je i učinio. Žao mu je zbog počinjenih prekršaja i zamolio je blaže kažnjavanje.

3. Tijekom dokaznog postupka pročitani su zapisnici o inspekcijskom nadzoru Državnog inspektorata, Područni ured Split, Službe za ugostiteljstvo, pružanje usluga u turizmu i za boravišnu/turističku pristojbu, sa prilozima, od 05. i 10. lipnja 2024. godine, izvod iz Sudskog registra za prvookrivljenika, zapisnik o zamolbenom ispitivanju okrivljenika drugookrivljenika sastavljen dana 24. ožujka 2025. godine pred Općinskim sudom u Novom Zagrebu. Na kraju je izvršen uvid u prekršajnu evidenciju Ministarstva pravosuđa, iz koje je vidljivo je prvookrivljenik prekršajno nekažnjavan, dok je drugookrivljenik prekršajno kažnjavan zbog prekršaja iz Zakona o strancima.

3.1. Ističe se kako je sud sukladno uvidu u navedene dokaze izvršio manje korekcije činjeničnog opisa optužbe, smatrajući da time ne zadire u identitet presude i optužbe, kao i da je način počinjenja djela u dovoljnoj mjeri određeno.

4. Člankom 20. stavkom 1. Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti propisano je da nadležno upravno tijelo, na zahtjev ugostitelja, rješenjem utvrđuje jesu li ispunjeni minimalni uvjeti za vrstu ugostiteljskih objekata koji se ne kategoriziraju te utvrđuje ispunjavanje uvjeta za posebni standard i dodjelu oznake kvalitete za ugostiteljske objekte iz skupina »Ostali ugostiteljski objekti za smještaj«, »Restorani« i »Barovi«. Stavkom 2. istog članka je pak određeno da nadležno upravno tijelo, na zahtjev ugostitelja, rješenjem utvrđuje jesu li ispunjeni uvjeti za vrstu i kategoriju ugostiteljskih objekata, osim za vrste navedene u članku 21. stavku 1. ovoga Zakona.

4.1. Kaznena odredba iz članka 46. stavka 1. točke 5. Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti propisuje da će se novčanom kaznom od 5.000,00 do 30.000,00 kuna (663,61 do 3.981,68 eura) kazniti za prekršaj pravna osoba i fizička osoba – obrtnik ako obavlja ugostiteljsku djelatnost suprotno izdanom rješenju nadležnog upravnog tijela iz članka 20. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona. Stavkom 2. je propisano da će se novčanom kaznom od 3000,00 do 10.000,00 kuna (398,17 do 1327,23 eura) kaznit će se za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka i odgovorna osoba u pravnoj osobi.

4.2. Člankom 11. Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti propisano je da prilikom oglašavanja i reklamiranja usluga i isticanja poruka u komercijalnom poslovanju, ugostitelj smije koristiti oznaku propisane vrste i kategorije ugostiteljskog objekta, posebnog standarda, odnosno oznake kvalitete koja je utvrđena rješenjem nadležnog upravnog tijela, odnosno Ministarstva. Kaznena odredba iz članka 47. stavka 1. točke 15. Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti propisuje da da će se novčanom kaznom od 2.500,00 do 20.000,00 kuna (331,81 do 2.654,46 eura) kazniti za prekršaj pravna osoba i fizička osoba – obrtnik koja prilikom oglašavanja i reklamiranja usluga i isticanja poruka u komercijalnom poslovanju koristi oznaku propisane vrste i kategorije ugostiteljskog objekta, posebnog standarda, odnosno oznake kvalitete koja nije utvrđena rješenjem nadležnog upravnog tijela, odnosno Ministarstva (članak 11.). Stavkom 2. istog članka Za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom od 2000,00 do 7000,00 kuna (265,45 do 929,06 eura).

5. Dakle, iz same obrane druggokrivljenika te naprijed citiranih materijalnih dokaza (posebice sadržaja zapisnika o inspekcijskom nadzoru od 05. i 10. lipnja 2024. godine) utvrđeno je kako su okrivljenici kritične prigode obavljali ugostiteljsku djelatnost suprotno izdanom rješenju nadležnog upravnog tijela te prilikom reklamiranja i oglašavanja usluga nisu koristili oznaku propisane vrste ugostiteljskog objekta, a kako se navodi u činjeničnom opisu; čime su ostvarili sva obilježja utuženih prekršaja te ih je trebalo proglasiti krivima i kazniti.

6. Nakon što je na ovaj način utvrđena odgovornost okrivljenika za počinjene prekršaje trebalo je u skladu s člankom 36. Prekršajnog zakona, odlučiti o kazni uzimajući pri tom u obzir sve olakotne i otegotne okolnosti koje utječu na visinu kazne.

7. Pri odmjeravanju kazne vođeno je računa o svim okolnostima koje se odnose na počinjene prekršaje i osobu drugookrivljenika, pa je tako kao olakotne okolnosti cijenio njihovo priznanje kojim je pridonijeli bržem okončanju postupka, izraženo kajanje, te osobito prekršajnu nekažnjavanost prvookrivljenika odnosno prekršajnu nekažnjavanost drugookrivljenika za istovrsne prekršaje, kao i izostanak štetnih posljedica počinjenjem prekršaja. Kako s druge strane kod okrivljenika nisu utvrđene otegotne okolnosti, sud smatra da olakotne okolnosti u dovoljnoj mjeri pretežu da opravdavaju primjenu instituta ublažavanja kazne iz članka 37. Prekršajnog zakona. Stoga je okrivljenicima prethodno utvrdio novčane kazne u nižem iznosu od najmanjeg koji zakon propisuje za svaki pojedini prekršaj, nakon čega im je primjenom odredaba o stjecaju izrekao ukupnu novčanu kaznu navedenu u izreci presude. Na taj način će se prema stajalištu suda ostvariti svrha kažnjavanja, kako u smislu izražavanja prijekora za počinjeni prekršaj, tako i s aspekta generalne i specijalne prevencije.

7.1. Na temelju članka 183. stavka 2. Prekršajnog zakona ukoliko okrivljenici u roku koji im je određen za plaćanje novčane kazne uplate 2/3 (dvije trećine) izrečene novčane kazne, smatrat će se da je novčana kazna u cjelini uplaćena.

8. Što se tiče protupravno stečene imovinske koristi, valja primijetiti kako je ovlašteni tužitelj u dostatnoj mjeri obrazložio metodologiju i kriterije njezinog izračuna te je istu ovaj sud prihvatio u cijelosti a ujedno okrivljenci nisu sporili visinu i osnov iste.

8.1. Spomenuti iznos imovinske koristi prvookrivljenik je obvezan vratiti i uplatiti u Državni proračun Republike Hrvatske u roku od 60 dana po pravomoćnosti ove presude; budući da prema Prekršajnom zakonu nitko ne može zadržati protupravnu stečenu imovinsku korist.

9. Na temelju u izreci citiranih propisa, kako su okrivljenici proglašeni krivima, obvezni su naknaditi troškove prekršajnog postupka u paušalnom iznosu koji je odmjeren s obzirom na složenost i trajanje postupka.

U Hvaru, 30. lipnja 2025. godine

Zapisničarka

Sutkinja

Olivera Dedić,v.r. .r.

Lara Menđušić,v.r. .r.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude stranke imaju pravo žalbe u roku od 8 (osam) dana od primitka pisanog otpravka iste. Žalba se predaje Općinskom prekršajnom sudu u Splitu, u 2 (dva) istovjetna primjerka, a o istoj odlučuje nadležni sud.

Presuda se dostavlja:

- okrivljenicima

- ovlaštenom tužitelju

- u spis

Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.

Prijavite se Besplatno se registrirajte