Republika Hrvatska
Općinski sud u Rijeci
Žrtava fašizma 7
51000 Rijeka
Poslovni broj: K-86/2020-165
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Rijeci, po sucu Brankici Grgurić kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje Vanese Ujčić Ožbolt kao zapisničara, u kaznenom predmetu protiv 1. okrivljenika ČC i dr. zbog kaznenog djela iz čl. 149. st. 1. Kaznenog zakona („Narodne novine“ br. 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17., 118/18., 126/19., 84/21., 114/22., 114/23. i 36/24. – dalje: KZ/11), povodom privatne tužbe privatnog tužitelja SC, zastupanog po opunomoćeniku odvjetniku Ismetu Krupiću iz Zagreba, od 12. veljače 2020., nakon održane javne rasprave 11. travnja 2025., 22. svibnja 2025. i 27. lipnja 2025. u prisutnosti 1. okrivljenika ČC i njegovog branitelja odvjetnika Arsena Stipinovića iz Rijeke, 2. okrivljenika UC i njegovog branitelja odvjetnika Ivana Smokrovića iz Rijeke, te opunomoćenika privatnog tužitelja odvjetnika Ismeta Krupića iz Zagreba, 27. lipnja 2025. javno objavivši
p r e s u d i o j e
I 1. OKRIVLJENIK ČC, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin Č rođ. S, rođen **.**.1957. u [adresa], državljanin RH, sa završenim Medicinskim fakultetom u Rijeci, specijalist kliničke medicine, anesteziologije, reanimatologije i subspecijalist intenzivne medicine i specijalist hitne medicine, zaposlen u KBC Rijeka i kao prof. Medicinskog fakulteta u Rijeci, s mjesečnim primanjima od oko 4.500,00 eura, oženjen, bez djece, suvlasnik stana u [adresa] na adresi prebivališta površine 120 m2, kuće za odmor na Krku površine oko 90 m2 i zemljišta na Krku površine oko 1.500 m2, vlasnik vozila BMW5 god. proiz. 2014., vojsku služio, sudionik Domovinskog rata, neosuđivan, protiv kojeg se ne vodi drugi kazneni postupak, s prebivalištem u [adresa],
i
2. OKRIVLJENIK UC, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin U i Đ rođ. B, rođen **.**.1978. u [adresa], državljanin RH, sa završenim Medicinskim fakultetom u Rijeci, specijalist opće kirurgije i subspecijalist kardiokirurgije, zaposlen u KBC Rijeka, s mjesečnim primanjima od oko 3.500,00 eura, živi u izvanbračnoj zajednici, otac jednog mlt. djeteta u dobi od 9 godina, vlasnik stana u [adresa] na adresi prebivališta površine 74 m2, vlasnik osobnog vozila Volvo god. proiz. 2015., vojsku nije služio, neosuđivan, protiv kojeg se ne vodi drugi kazneni postupak, s prebivalištem u [adresa],
Na temelju čl. 453. toč. 3. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ br. 152/08., 76/09., 80/11., 91/12. – odluka Ustavnog suda, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19., 80/22., 36/24. i 72/25. – dalje: ZKP/08)
OSLOBAĐAJU SE OD OPTUŽBE
da bi
dana 12. studenog 2019. za sada neutvrđenom mjestu a najvjerojatnije u KBC Rijeka, Sušak, T. Strižića 3, okrivljenici svjesni da iznose neistinu o privatnom tužitelju koja može naškoditi njegovoj časti i ugledu, htijući to, potpisali pismeno napisani sadržaj u kojem se navodi: "zbog neprimjerenih ishoda rezultata liječenja, tj. operacija dr. SC time nanošenja nepovratne štete na račun naših bolesnika odbijamo daljnju suradnju sa istim. Pod tim mislim na anesteziranje, intenzivno liječenje, MCS, perfuziju, asistenciju. Smatramo da naši bolesnici ne zaslužuju ovakav način i rezultate operacija koje provodi dr. SC. Sa svim ostalim kolegama ćemo nastaviti zajednički operacijski program liječenja naših bolesnika."
dakle, za nekoga iznosili neistinite činjenične tvrdnje koje mogu štetiti njegovoj časti ili ugledu, znajući da su neistinite,
pa da bi time počinili kazneno djelo protiv časti i ugleda – klevetom iz čl. 149. st. 1. KZ/11.
II Na temelju čl. 158. st. 3. ZKP/08 privatni tužitelj SC s postavljenim imovinskopravnim zahtjevom upućuje se u parnicu.
III Na temelju čl. 149. st. 3. ZKP/08 privatni tužitelj SC dužan je naknaditi troškove kaznenog postupka, i to paušalnu svotu u iznosu od 2.000,00 EUR (dvije tisuće eura), te nužne izdatke 1. i 2. okrivljenika i nagradu i nužne izdatke branitelja 1. i 2. okrivljenika o visini kojih troškova će sud sukladno čl. 148. st. 4. ZKP/08 donijeti posebno rješenje.
Obrazloženje
1. Privatni tužitelj SC podnio je 12. veljače 2020. privatnu tužbu protiv 1. okrivljenice ĐC, 2. okrivljenice ČCU, 3. okrivljenice BC, 4. okrivljenika ČC, 5. okrivljenice SCU, 6. okrivljenice KC, 7. okrivljenice ŽC, 8. okrivljenika ZC, 9. okrivljenika GC, 10. okrivljenice UCU, 11. okrivljenika IC, 12. okrivljenice ĐCU, 13. okrivljenika TC, 14. okrivljenika MC, 15. okrivljenika UC i 16. okrivljenice OC zbog kaznenog djela klevete iz čl. 149. st. 1. KZ/11.
2. Nakon što je privatni tužitelj SC podneskom od 8. siječnja 2021. odustao od kaznenog progona protiv 7. okrivljenice ŽC, podneskom od 11. veljače 2021. odustao od kaznenog progona protiv 5. okrivljenice SCU i 6. okrivljenice KC, rješenjem ovoga suda posl. br. K-86/2020-8 od 24. prosinca 2021., pravomoćnim 25. veljače 2022. (list 43-44 spisa) na temelju čl. 380. st. 1. toč. 1. ZKP/08 obustavljen je kazneni postupak protiv 5. okrivljenice SCU, 6. okrivljenice KC i 7. okrivljenice ŽC zbog kaznenog djela klevete iz čl. 149. st. 1. KZ/11 povodom privatne tužbe privatnog tužitelja SC od 12. veljače 2020.
3. Nadalje, nakon što je privatni tužitelj SC podneskom od 20. travnja 2022. odustao od kaznenog progona protiv 1. okrivljenice ĐC, 2. okrivljenice ČCU, 3. okrivljenice BC, 8. okrivljenika ZC, 9. okrivljenika GC, 10. okrivljenice UCU, 11. okrivljenika IC, 12. okrivljenice ĐCU, 13. okrivljenika TC, 14. okrivljenika MC i 16. okrivljenice OC, rješenjem ovoga suda posl. br. K-86/2020-37 od 27. travnja 2022., pravomoćnim 14. lipnja 2022. (list 113-114 spisa) na temelju čl. 380. st. 1. toč. 1. ZKP/08 obustavljen je kazneni postupak protiv 1. okrivljenice ĐC, 2. okrivljenice ČCU, 3. okrivljenice BC, 8. okrivljenika ZC, 9. okrivljenika GC, 10. okrivljenice UCU, 11. okrivljenika IC, 12. okrivljenice ĐCU, 13. okrivljenika TC, 14. okrivljenika MC i 16. okrivljenice OC zbog kaznenog djela klevete iz čl. 149. st. 1. KZ/11 povodom privatne tužbe privatnog tužitelja SC od 12. veljače 2020.
4. Pozvani da se očituju o optužbi 1. okrivljenik ČC i 2. okrivljenik UC izjavili su da se ne smatraju krivim.
5. U tijeku dokaznog postupka ispitan je privatni tužitelj SC u svojstvu svjedoka, te svjedoci BC, IC, TC, MC i OC. Na temelju čl. 431. st. 1. toč. 7. ZKP/08 pročitani su iskazi svjedoka na zapisniku od 17. lipnja 2024. i to svjedoka NC (list 361-363 spisa), svjedoka ŽC (list 363-365 spisa), svjedoka SCU (list 365-366 spisa) i svjedoka KC (list 366-367 spisa), iskaz svjedoka ĐC na zapisniku od 30. kolovoza 2024. (list 378-379 spisa) i iskaz svjedoka BCU na istom zapisniku (list 379-381 spisa). Na temelju čl. 431. st. 1. toč. 6. ZKP/08 uz suglasnost sa strankama pročitan je iskaz svjedoka ČCU na zapisniku od 3. ožujka 2025. (list 427-428 spisa) i iskaz svjedoka AC na zapisniku od 12. lipnja 2025. (list 479-481 spisa). Nadalje, pročitana je materijalna dokumentacija koja prileži spisu, i to pismo od 12. studenog 2019. (list 4 spisa), analiza (list 5-7 spisa), presuda Općinskog suda u Rijeci posl. br. P-2616/13 (list 8-24 spisa), dopis od 12. studenog 2019. (list 290-291 spisa), dopuna izvještaja privatnog tužitelja (list 296-298 spisa), analiza (list 299-300 spisa), zapisnik od 15. studenog 2019. (list 301-303 spisa), odobrenje za samostalni rad (list 304 spisa), potvrda o dobrom ugledu (list 305-306 spisa), podaci KBC Rijeka o broju operacija i postupcima po liječniku (list 319-326 spisa), analiza (list 327-331 spisa), stručno mišljenje Hrvatske liječničke komore od 30. prosinca 2022. (list 338-347 spisa), dopis od 13. studenog 2019. (list 368-369 spisa), podaci o kardiokirurškim pacijentima (list 408-409 spisa), zapisnik od 9. prosinca 2019. (list 546-550 spisa), te je izvršen uvid u spis ovoga suda posl. br. K-754/2021.
5.1. Sud je dokazne prijedloge optužbe da se ispita svjedok FC na okolnost općenitog vrednovanja kardiokirurškog rada, da se provede vještačenje po vještaku kardiokirurške struke na okolnost kvalitete izvršenih operativnih zahvata u usporedbi s drugim liječnicima, da se od KBC Rijeka pribave ovjerene statistike Kardio JIL-a za 2019., 2020., 2021. i 2022. i ovjerena statistika rada Zavoda za kardiotorakalnu kirurgiju za 2019.u obliku kako ih je privatni tužitelj već dostavio u spis, te nalaz izvida rada Zavoda za kardiotorakalnu kirurgiju KBC Rijeka u vezi predstavke privatnog tužitelja iz ožujka 2021., te dokazne prijedloge obrane 1. okrivljenika da se ispitaju svjedoci JC, ĆC i VC, kao i dokazne prijedloge obrane 2. okrivljenika da se ispitaju svjedoci ZC, GC i UCU, svi na okolnost istinitosti navoda iz peticije, odbio kao nevažne smatrajući da se izvođenjem tih dokaza ne bi pridonijelo boljem razjašnjenju stvari pored već izvedenih dokaza tijekom postupka i utvrđenog činjeničnog stanja.
6. Iznoseći svoju obranu 1. okrivljenik ČC naveo je da su predmetnu izjavu potpisali u okolnostima kontinuiranog većeg priljeva bolesnika gdje se u Jedinici intenzivnog liječenja bore za njihov život, a vrlo često da dolazi i do dodatnog angažmana u kardiokirurškoj operacijskoj sali i do ozbiljnih komplikacija tijekom i nakon operativnog zahvata. Nakon operativnog zahvata bolesnici da se redovito premještaju na postoperacijsko liječenje u JIL gdje o njima skrbe anesteziolozi intenzivisti s višim medicinskim sestrama 24 sata na dan. Što se tiče pacijenata s komplikacijama da dolazi do produženog liječenja i do mjesec-dva u JIL-u, a iznimno da je zahtjevno postupanje u akutnoj fazi gdje sudjeluje više liječnika i medicinskih sestara, a isto tako i u operacijskoj sali. Potpisivanje predmetne izjave da nije povezano sa zlonamjernim činom, već cilj da je bio analiza i unapređenje kvalitete rada i brige za bolesnike. Tome da je prethodio dopis koji su uputili nadređenima, a privatni tužitelj da je u posljednje vrijeme imao povećan broj komplikacija što se tiče njegovih pacijenata. Oni da nisu iznosili neistine, već da su izrazili zabrinutost i potrebu za provjerom činjenica prije nastavka suradnje s privatnim tužiteljem. Namjera da nije bila da se nanese šteta privatnom tužitelju i da se omalovaži njegov rad, već da analizom dođu do kvalitetnih ishoda liječenja i poboljšanja sigurnosti bolesnika. Njih da obvezuje i položena zakletva prema dobrobiti bolesnika. Ovaj njihov akt da nije izoliran. Postupak da se vodio i protiv liječnika DC i IC. Predmetnu izjavu da je potpisalo 20-ak osoba koje da su prilikom svjedočenja ostale pri svom potpisu. Ovaj njihov zahtjev za analizom rada da je bio samo jedan u nizu, pa tako i s kardiologije, kardiokirurgije, anestezije, a potpisnici da su sve eminentni djelatnici KBC Rijeka. Neposredno da su se žalili i šefu privatnog tužitelja dr. VC. Ujedno se pozvao i na slobodu mišljenja u zdravstvu koje se obavlja u javnom interesu. Namjera da je bila u dobroj vjeri unapređenje posla i kvalitete, a nikako da nije bila namjera da se kleveće privatni tužitelj. Oni da su morali reagirati radi zaštite pacijenata. Što se tiče radnog okruženja da se radi o visokosloženim radnim zadacima gdje se sudionici moraju osjećati sigurno, koncentrirano, bez pritiska, a u opisanoj situaciji da su se osjećali nesigurno, frustrirano i uznemireno i to da je doprinijelo potpisivanju ovog i drugih akata. Frustrirajuće okruženje da ne dovodi do dobrih rezultata timskog rada. U dopisu da nisu iznosili klevetničke tvrdnje, već to da je bio poziv na analizu činjenica, te da nisu iznosili nešto za što su mislili da je neistina, a kako bi se nanijela šteta privatnom tužitelju. Oni da su vjerovali i željeli da nastavak suradnje može rezultirati kvalitetnijem i sigurnijem liječenju bolesnika i sigurnijem i manje frustrirajućem radnom okruženju.
7. Iznoseći svoju obranu 2. okrivljenik UC naveo je da se pridružuje svemu što je u svojoj obrani naveo 1. okrivljenik ČC. Privatnog tužitelja da zna otkada je zaposlen u KBC Rijeka i privatni tužitelj koji je stariji i iskusniji od njega da mu je na početku njegovog profesionalnog puta pomagao i da je doprinio njegovom formiranju kao kardiokirurga. Namjera da nije bila klevetati privatnog tužitelja, posebno ne u kardiokirurškom dijelu. Siguran je da privatni tužitelj kao i svi ostali prati rezultate svoga rada. Ovdje da se radi o tome da je u kraćem periodu od nekoliko mjeseci bio veći broj težih bolesnika s težim komplikacijama, a što da je pratilo lošu međuljudsku suradnju koja je već duže trajala u KBC-u. U liječenju takvih bolesnika da ne sudjeluje više samo jedan liječnik, već svi liječnici zajedno i unutar tima da mora postojati međusobna suradnja. Ova peticija da je bila vrijednosni sud i apel svima da u ionako teškoj profesionalnoj situaciji pokušaju doći do unapređenja rezultata rada. Osobno da nikada nije bio u sukobu s drugim kolegama ni na profesionalnom, niti na osobnom nivou. Samo da su htjeli da počnu bolje funkcionirati kao tim jer njihovi pacijenti ne mogu čekati.
8. Privatni tužitelj SC ispitan u svojstvu svjedoka naveo je da je sadržaj pismena koje su potpisali okrivljenici od 12. studenog 2019. neistinit, paušalan i zlonamjeran, te isto da nije u vezi unapređenja kvalitete rada i zaštite zdravlja pacijenata, već da je napisano radi njegove eliminacije iz kolektiva, a sve po namjeri dr. VC, dr. ČC i dr. DC. Navodi iz tog pismena nikada da nisu ničim potkrijepljeni. Njemu da je time nanijeta šteta i od tada do danas da ne operira kardiokirurške pacijente. On da je zaposlen kao liječnik kardiokirurg u Klinici za kirurgiju KBC Rijeka Zavoda za kardiotorakalnu kirurgiju. Za predmetnu peticiju da je saznao 13. studenog 2019. kada ga je pozvao predstojnik Klinike za kirurgiju dr. AC i rekao mu da je protiv njega potpisana peticija s time da mu nije predočio sadržaj iste. Dr. AC da mu je rekao da je puno njih potpisalo tu peticiju, da nije precizirao točno tko, da je napisano da ima loše rezultate, da oni to ne mogu gledati i da su zabrinuti za stanje pacijenata, te dr. AC da je rekao da ne zna što će. U KBC-u da mu nisu htjeli dati tu peticiju i uvid u istu da je dobio tek u predmetu kod državnog odvjetništva koji se vodio protiv VC, a gdje je preuzeo kazneni progon, te je VC to priložio u tom postupku. Nakon što ga je dr. AC obavijestio o potpisanoj peticiji da je otišao na bolovanje 15-20 dana zbog velikog stresa. On da je isključen iz rada Odjela u cijelosti i njegov rad da je sveden na razinu specijalizanta. U prosincu 2019. dr. AC da je sazvao sastanak kolegija Klinike za kirurgiju na koji da nije bio pozvan i da nije bio prisutan na tom sastanku. Dr. VC da je na tom sastanku pokazao statistiku odjela, osobito s osvrtom na njegov rad, koju su sastavili dr. UC i dr. OC, a to da je saznao iz zapisnika kolegija. Zaključak da je bio da će se on sad malo odmarati, a prije toga dr. AC da ga je već isključio iz dežurstva. Prije njegovog saznanja da je potpisana peticija, da nije bilo nikakvih primjedbi na njegov rad, a osobito ne od potpisnika peticije. Što se tiče potpisnika peticije, većinom da se radi o nekvalificiranim djelatnicima KBC Rijeka da bi mogli procjenjivati njegov rad, a svi liječnici kardiolozi potpisnici peticije da su mlađi od njega. 1. okrivljenik ČC da je bio voditelj Odjela kardio-JIL u Klinici za anesteziju, a 2. okrivljenik UC da je liječnik na Odjelu, te s njima da svakodnevno surađuje. Na sastanku u prosincu 2019. da je rečeno da će se uputiti Komori i Ministarstvu na ocjenu istinitosti tih navoda, a isto da je rečeno i od stručnog vijeća KBC-a, međutim, takva analiza KBC-a da nije nikada poslana ni Komori niti Ministarstvu. Sam da je sebe prijavio Komori u ožujku 2021. nakon što je sazvan kolegij Klinike za kirurgiju gdje da mu je stavljeno na teret 3-4 pacijenta s lošim ishodom i to da je bilo prvi put da se poimence navode neki pacijenti i to da je bilo od strane dr. VC. Svi ostali potpisnici predmetne peticije da su mu podređeni u radnom postupku i s njima da surađuje u obavljanju svog posla. Protiv ostalih potpisnika da je povukao privatnu tužbu zbog ekonomičnosti procesa. S nekim potpisnicima da je razgovarao nakon što je saznao za tu peticiju jer njega da je zapanjila mogućnost da to netko učini kolegi, a svakodnevno su funkcionirali u sali u normalnim odnosima. Odmah da je razgovarao s medicinskim sestrama ŽC, KC i SCU koje su naknadno povukle svoj potpis i nisu mu imale ništa reći te su gledale u pod, a isto tako i 2. okrivljenik UC kada ga je pitao u vezi toga. Također da je razgovarao i s dr. NC koji nije potpisao tu peticiju. Do trenutka potpisa peticije da nije bilo nikakvih sukoba s njim od strane kolega liječnika i zato da mu je sve to bilo potpuno neshvatljivo. Uz privatnu tužbu da je priložio dio analize koju je on sačinio i dio analize koju je priložio dr. VC u postupku koji se vodi protiv njega. Drugi kolege koji su radili s njim u timu nikada da nisu isticali nikakve primjedbe na njegov rad niti neka druga mišljenja u vezi liječenja pacijenata. Svi oni što se tiče potpisnika da su manje iskusni od njega i da nisu niti kvalificirani da ocjenjuju njegov rad. Kardiokirurzi potpisnici predmetne peticije na sebe da su preuzeli odgovornost unapređenja rezultata rada što da se nije dogodilo, već da je došlo do nazadovanja što sve da je vidljivo iz statistike Odjela. Njegovi odnosi s 1. okrivljenikom ČC da su bili loši i to od 2017. kada se 1. okrivljenik po privatnoj liniji involvirao u liječenje jednog pacijenta kojeg je operirao dr. VC. 1. okrivljenik da je došao na njihov odjel ordinirati terapiju, a obitelj tog pacijenta da je rekla da je on pogriješio kod terapije što nije bilo točno i od tada njihovi odnosi da su narušeni. Osim toga, tijekom 2019., a prije predmetne peticije, 1. okrivljenik da je nejednako postupao s pacijentima u šok-sobi, pa tako prema njegovoj pacijentici da nije postupao na isti način kao prema pacijentu drugog liječnika, a radilo se o istim okolnostima, te je došlo do smrtnog ishoda njegove pacijentice. To da je u ožujku 2021. prijavio ravnatelju, Komori, Ministarstvu. Godinama da radi pod pritiskom dr. VC. Svi potpisnici predmetne peticije da su ga željeli eliminirati jer su napisali da ne žele s njim raditi. 1. okrivljenik da njemu nije nadređen, već da je nadređen anesteziji, a bez njih da ne može raditi. On da je degradiran na način da je isključen iz programa i iz dežurstava zbog ove peticije. Njegov odnos s dr. VC koji mu je nadređen da je narušen godinama i protiv dr. VC da je preuzeo kazneni progon. Od strane dr. VC da nije bilo primjedbi na njegov rad u smislu sadržaja ove peticije, a možda jednom-dvaput da je bilo stručnih primjedbi na njegov rad. Početkom 2019. dr. VC da ga je prijavio stručnom povjerenstvu jer je po njegovom navodu ostalo strano tijelo u organizmu pacijenta, ali povjerenstvo da o tome nije nikada donijelo nikakav zaključak. Što se tiče druge primjedbe, da se radilo o tome da li je nekoga pregledao ili nije. U vezi isključenja iz dežurstva nikada da nije dobio pisanu odluku ravnatelja i da ne zna na temelju čega ga je dr. AC koji je nadređen njemu i dr. VC isključio iz dežurstva. Za ocjenu kvalitete rada kirurga smrt da je glavni kriterij te da postoje i drugi parametri koji se prate, ali nikada u službenim izvještajima do tada. Na pitanje da li je prije potpisivanja predmetne peticije veći broj njegovih pacijenata bio u postoperacijskom razdoblju s komplikacijama, naveo je da se kriteriji kvalitete rada kardiokirurga procjenjuje i prati kroz razdoblje od godinu dana na temelju kriterija Hrvatskog društva za kardiokirurgiju, a ne na dnevnoj, tjednoj, niti mjesečnoj bazi. Naravno da je bilo komplikacija kod njegovih pacijenata, a isto tako i drugi liječnici kardiokirurzi da imaju komplikacije i neželjene ishode kod svojih pacijenata. Međutim, da bi se njegov rad mogao procjenjivati da je nužno usporediti njegov rad s rezultatima drugih kolega na odjelu, a ne njega izdvajati kao jedini razlog lošeg ishoda operacija. U liječenje pacijenata kod kojih se javljaju komplikacije da se uključuju svi kojima je to domena. Radi se o polivalentnom liječenju, a svi njihovi pacijenti nakon operacije da idu u Kardio-JIL. 1. okrivljenik ČC da je voditelj Kardio-JIL-a. Kada pacijent dođe u Kardio-JIL, tamo svi liječnici anesteziolozi da znaju o pacijentu kojeg liječnika se radi. Pacijente u Kardio-JIL-u neposredno da prate anesteziolozi koji da konzultiraju konzilij svih liječnika. Uvijek da se radi o polivalentnom pristupu pacijentu koji ide na operaciju. Prilikom izvođenja operacije da je prisutan anesteziolog koji je stručan za anesteziju. Smatra da instrumentarka i anesteziolog ne mogu vidjeti razliku u radu između dva kardiokirurga jer nisu kompetentni. Na pitanje da li je 1. okrivljenik u vezi predmetnom peticijom istaknutog problema postupio drukčije u odnosu na druge liječnike anesteziologe CC, UCU, TC i IC, privatni tužitelj je naveo da on odlučuje protiv koga će podnijeti privatnu tužbu, a protiv koga neće. Smatra da se može raspravljati o rezultatima njegovog rada, ali argumentirano i u usporedbi s rezultatima drugih liječnika. U kirurškom liječenju pacijenata na kardiokirurgiji da je prisutno multidisciplinarno liječenje od primitka pacijenta, operativnog zahvata i postoperativnog tijeka liječenja, te da se mogu pojaviti komplikacije na strani svih liječnika koji sudjeluju u tom multidisciplinarnom liječenju. Za svaku pojedinu specijalnost nastanak greške u liječenju da ocjenjuju liječnici te specijalnosti, a na komplikaciju u liječenju da mogu ukazati i liječnici drugih specijalnosti. Samo pred Komorom i provedenim postupkom da se može utvrditi kod kojeg liječnika je došlo do komplikacije u liječenju. Komplikacije u liječenju kardiokirurških bolesnika da se liječe na Kardio-JIL-u i u drugim odjelima bolnice. U Kardio-JIL-u da se 24 sata nalaze anesteziolozi intenzivisti i medicinske sestre. U liječenju pacijenata s ozbiljnim komplikacijama da je bitan kontinuitet u liječenju, a to da osigurava anesteziolog koji sudjeluje u liječenju do granica svoje kompetencije. Vrijeme intervencije u liječenju pacijenata koji su životno ugroženi da je uvijek bitno. Unutar multidisciplinarnog tima da je bitna komunikacija, a zbog narušene komunikacije i radnih odnosa da dolazi do loših ishoda liječenja. Ne sjeća se je li ikada u operacijskoj sali imao problem s anesteziologom.
9. Svjedok NC naveo je da se pričalo dosta o tome na Odjelu, a to pismeno da nikada nije vidio uživo, već samo na slici koju mu je pokazao privatni tužitelj. 2019. da je radio na Odjelu kardiotorakalne kirurgije. Privatni tužitelj da ga je pitao da li zna o toj peticiji i tada da nije za to znao, a nakon toga da ga je pozvao i dr. VC koji mu je rekao da postoji ta peticija i hoće li to potpisati, pa da mu je rekao da neće, da je iznio svoje razloge i tu da je priča završila. Peticiju da nije želio potpisati iz više razloga. Smatra da to nije način na koji se trebaju rješavati problemi ukoliko postoje, kao i da takva peticija škodi imidžu Odjela i da bi se sve trebalo rješavati unutar Odjela. Kako ovo nije izolirani slučaj sukoba između privatnog tužitelja i dr. VC, da je smatrao da nije u redu da rješavanje njihovog sukoba pada na njegova leđa. S drugim kolegama da nije razgovarao o potpisivanju te peticije. U vezi te peticije da nije puno razgovarao s dr. VC koji da ga je samo pozvao i rekao da ta peticija postoji i hoće li je potpisati, te da mu dr. VC pritom nije prijetio, aludirao, ili navodio da će biti zaštićen ako potpiše tu peticiju. Nakon potpisivanja peticije privatni tužitelj da mu je rekao da traži zaštitu od pravne službe. On da je surađivao s privatnim tužiteljem. Privatni tužitelj i dr. VC da su imali nesuglasice oko načina operiranja, a što se tiče odnosa privatnog tužitelja s ostalim kolegama, koji put da je sve bilo normalno, a koji put da su se znali porječkati u vezi načina i pristupa liječenju pacijenata, s time da to nisu bile nikakve svađe. Sadržaj predmetnog pismena da nije pročitao. Smatra da ta peticija može štetiti i ugledu privatnog tužitelja. Komora kardiokirurga da je kompetentna ocijeniti rad kardiokirurga. Kirurzi mogu imati komplikacije u svom radu, te postoji statistika prema kojoj je uobičajen i prihvatljiv broj komplikacija koji da se uglavnom uspoređuje s objavljenom literaturom. Koliko je njemu poznato, nakon 2019. da se nije vršila analiza rada kardiokirurga pojedinačno. Ne zna tko je imao kakav ishod liječenja 2019. i nije upoznat s rezultatima cijelog Zavoda nakon 2019. Tokom godine da su imali razgovore unutar Odjela, dr. VC i privatni tužitelj da su imali razgovore o načinima liječenja koji očito nisu bili uspješni. Sastanke da su imali na nivou čitavog Odjela, a zbog proteka vremena da mu je teško sada specificirati da li su i drugi liječnici sudjelovali u tim razgovorima što se tiče privatnog tužitelja, a radilo se o pojedinim pacijentima i načinu rada. Kada ga je dr. VC pitao hoće li potpisati predmetnu peticiju, isti da nije apostrofirao nikakve određene probleme što se tiče privatnog tužitelja, a jedino da je naglasio da on neće potpisati jer je s privatnim tužiteljem od ranije u sukobu i na sudu i ne želi se u to uključivati. Radilo se o nesuglasicama oko tehnike operiranja gdje je dr. VC imao svoju viziju, a privatni tužitelj se nije s time slagao. Što se tiče tih tehnika da se radi o tome na koji način će se izvršiti operacija, te tehnike da nemaju ime i on da se ne može izjasniti koja je od tih tehnika prihvaćenija u medicinskoj literaturi. Nikada da nije vidio nedolično ponašanje od strane anesteiologa i intenzivista prema privatnom tužitelju, niti omalovažavanje njegovog rada, a isto tako niti prema bilo kome drugome. Na pitanje da li je prisustvovao situacijama da se privatni tužitelj u sali nedolično odnosio prema suradnicima, naveo je da se kod operacije srca zahtijeva fizička koncentracija, da je prisutna napetost i da zna biti i povišenih tonova, ali nikada da to nije bila velika svađa. Kako je radio i u inozemstvu, tamo da je uvijek bila korektna atmosfera prilikom operativnih zahvata, ali tamo da nije bio tako dugo da bi mogao uspoređivati u odnosu na situaciju u KBC Rijeka. Nije upoznat i nije vidio dopis od 13. studenog 2019. potpisan po dr. DC, dr. ĆC, dr. JC i dr. PC koji je upućen ravnatelju KBC-a, a misli da je privatni tužitelj rekao da postoji neko pismo s kardiologije. Ne zna zašto se nije odradilo to što se tražilo u tom pismu, već se išlo na potpisivanje peticije. Također da nije bio upućen niti u dopis anesteziologa upućen ravnatelju i drugim pročelnicima i doista da nije znao što se događa sve dok mu privatni tužitelj nije rekao da postoje takvi dopisi. Privatni tužitelj da mu je rekao da su potpisali peticiju jer su zabrinuti zbog njegovih rezultata liječenja. U vezi toga da je razgovarao i s anesteziolozima koji su mu rekli da privatni tužitelj ima velik broj komplikacija, to da je njihov stav, i zato da su vjerojatno napisali peticiju, a on da ne može procjenjivati što je uzrokovalo te komplikacije, te na svim tim operacijama da nije niti bio prisutan. Svi njihovi pacijenti nakon operativnog zahvata da se liječe u Jedinici intenzivnog liječenja kardiokirurških bolesnika. Ako pacijent ima komplikacije, da je jasno da se onda duže zadrži u JIL-u. Na pitanje da li je postojala odluka kolegija prema privatnom tužitelju da se korigira u pogledu tehnika koje primjenjuje, naveo je da su jednom interno raspravljali kada su bili prisutni dr. VC, privatni tužitelj i on, i dr. VC da je rekao privatnom tužitelju da prati njegov tehniku operiranja, a privatni tužitelj da se nije slagao s onim što mu je navodio dr. VC koji je šef Zavoda za kardiotorakalnu kirurgiju. Liječenje postoperacijskih komplikacija da je vrlo zahtjevno.
10. Svjedok ŽC navela je da je između dvije operacije išla popiti kavu s kolegicama, da je vidjela da svi potpisuju, pa da je i ona potpisala jer je mislila da kao najmlađa tamo mora potpisati, a poslije da se ispričala privatnom tužitelju jer smatra da nije kompetentna procjenjivati rad liječnika. Navedeno da je potpisala u Odjelu za perfuziju, da nije detaljno pročitala i da je samo preletjela preko sadržaja tog pismena smatrajući da kao dio tima mora to potpisati. Tada da je bila instrumentarka u operacijskoj sali. Znala je da je to usmjereno protiv privatnog tužitelja jer je vidjela njegovo ime na papiru. Samo da zna da je to bila peticija, a ne zna kome je to bilo upućeno, te nije ni s kim razgovarala o tome što je iniciralo potpisivanje takvog pismena. Misli da je ona zadnja potpisala, a ne zna koliko je bilo potpisa prije nje. Zna da su potpisali svi iz Odjela operacijske sale, a za druge da ne zna. Ne sjeća se da li je prije potpisivanja te peticije bilo primjedbi na rad privatnog tužitelja. U radu da je surađivala s privatnim tužiteljem i između njih da nije nikada bilo nikakvih problema. U sali da je uvijek sve bilo korektno i ne sjeća se da li je netko drugi upućivao kakve prigovore privatnom tužitelju. Nije joj poznato što je u KBC-u poduzimano nakon potpisivanja ove peticije. Ne zna tko je fizički donio predmetnu peticiju i nitko da ih nije pozvao da dođu potpisati istu, već da su se jednostavno našli tamo, da je bilo puno ljudi, pa da je tako i ona potpisala, a u vezi toga da se nije konzultirala sa svojim kolegicama. Kada je potpisala glavna sestra ČCU da su potpisali i oni ostali, a glavna sestra ČCU da nije vršila pritisak na nju da potpiše peticiju. Od drugih potpisnika peticije da nije čula da su imali neke neugodne situacije s privatnim tužiteljem. Privatnom tužitelju da se ispričala nakon što je protiv nje podnio privatnu tužbu, i to preko svoje odvjetnice koja je sastavila izjavu ovjerenu kod javnog bilježnika, a prije toga da mu se nije ispričala jer nije shvaćala ozbiljnost situacije.
11. Svjedok SCU navela je da je potpisala predmetnu peticiju povedena većinom kolega iz sale ne razmišljajući o posljedicama i time da nije mislila ništa loše. Kasnije da se odlučila ispričati privatnom tužitelju nakon što je protiv nje podnio privatnu tužbu koji da je prihvatio njezinu ispriku, a ranije da mu se nije ispričala zbog posla, stresa i nije imala vremena za to. Za vrijeme rada u sali gdje je bio prisutan cijeli tim da se pričalo o lošem ishodu operacija koje je izvodio privatni tužitelj, s time da se ne sjeća konkretno tko je to navodio. Ako potpišu tu peticiju i puno ih se usuglasi, da će netko od nadležnih razgovarati s privatnim tužiteljem, tako da je to sebi protumačila. Taj papir da se nalazio na stolu u Perfuziji. Sadržaj peticije da je pročitala i prije nje da je već bilo potpisanih osoba. Nije joj poznato da li je nakon potpisivanja peticije nešto poduzimano u KBC-u, a poznato joj je da je privatni tužitelj otišao na bolovanje. Njezina suradnja s privatnim tužiteljem da je bila uredna, a što se tiče njegovog odnosa s ostalim članovima tima, da je znalo biti većih tonova kako u kojoj situaciji, ali to da nije odstupalo od uobičajenog. Ona da je bila medicinska sestra instrumentarka i nitko da nije na nju vršio pritisak da potpiše tu peticiju. Suština te peticije što se tiče privatnog tužitelja da je bio ishod liječenja njegovih pacijenata i u trenutku potpisivanja peticije osobno da je smatrala potrebnim da netko s njim razgovara o tome. U to vrijeme u kratkom razdoblju da je bilo više loših ishoda operacija. To da su pacijenti za koje operacija nije završila kako bi trebalo, već su završili na sistemu ECMO. U principu to da je opterećivalo sustav bolnice. I drugi zaposlenici da su mogli uočiti razloge koji su do toga doveli, te u bolnici da se znalo tko je operirao te pacijente i da ih je operirao privatni tužitelj. Kao medicinska sestra da nije kompetentna procjenjivati rad liječnika. Ne sjeća se točnog broja pacijenata koji su bili s komplikacijama, te da ne zna niti za ostale liječnike, s time da je i ostale vidjela da postavljaju pacijente na ECMO uređaj, a isto tako i anesteziologe.
12. Svjedok KC navela je da ne zna kako je došlo do potpisivanja predmetne peticije. Nakon operacije da su otišli na Perfuziju gdje popiju kavu, tamo na stolu da je bio papir s inkriminiranim sadržajem te su one kao instrumentarke i članovi tima to potpisale. Prije potpisivanja da je pročitala sadržaj, a isti da je potpisala jer su svi potpisali, s time da nije vršen nikakav pritisak na nju da isto potpiše. Otprije da nije imala nikakvih saznanja u vezi neprimjerenih ishoda rezultata liječenja privatnog tužitelja. Ne zna kome je ta peticija bila upućena, niti da li je nešto bilo poduzimano u KBC-u nakon potpisivanja iste. Ne zna koja je bila svrha potpisivanja peticije i o tome da se nije interesirala. Od strane instrumentara da nije bilo primjedbi na rad privatnog tužitelja, a za ostale da ne zna. U trenutku potpisivanja da nije shvaćala ozbiljnost situacije, a kada je došlo do suda, da se ispričala privatnom tužitelju jer kao medicinska sestra nije kompetentna procjenjivati rad liječnika, već je to Liječnička komora, kao što i medicinske sestre imaju Komoru medicinskih sestara. Prije potpisivanja peticije da se nije konzultirala s kolegicama, a smatrala je da kao član tima mora potpisati tu peticiju i nije detaljnije o tome razmišljala. Peticiju da je potpisala bez razmišljanja o sadržaju koji je pročitala.
13. Svjedok ĐC navela je da je imala moralnu potrebu potpisati predmetnu peticiju jer je nakon više slučajeva s komplikacijama bilo teško raditi. Ona da je zaposlena kao perfuzionist. Nije vidjela tko je sastavio to pismeno, a jednom prilikom kada je izašla iz sale na stolu da je bio papir s tim sadržajem i da je jednostavno to potpisala. Tamo da je bila skoro cijela služba. O problematici koja se navodi da se razgovaralo prije sa cijelim timom i svima koji su na kraju to potpisali. Odmah iza nje da su potpisali i drugi koji su tamo bili prisutni. Svrha njihovih potpisa da je bila da se prekine niz takvih operacija. Ne zna što je bilo dalje i da li je to pismeno nekome predano, a koliko je njoj poznato povodom tog pismena ništa službeno da nije poduzimano. O toj problematici da je osobno razgovarala s 1. i 2. okrivljenikom, a s privatnim tužiteljem da nije o tome razgovarala. Ne zna zašto je privatni tužitelj protiv nje povukao privatnu tužbu. U obavljanju svog posla da je surađivala s privatnim tužiteljem i ta suradnja da je u domeni njenog posla bila korektna. Ona da nije kompetentna da procjenjuje postupanje privatnog tužitelja što se tiče MCS (mehanička cirkulacijska potpora) i perfuzije. Prilikom razgovora s 1. i 2. okrivljenikom da nije stekla dojam da su oni govorili nešto neistinito o privatnom tužitelju, niti da su o njemu željeli prenijeti nešto neistinito. Nikada da nije čula da 1. i 2. okrivljenik negativno i omalovažavajuće govore o privatnom tužitelju. Nije smatrala da je sadržaj peticije koju je potpisala usmjeren da se nešto neistinito kaže za privatnog tužitelja i da ga se okleveće. Cilj peticije da nije bio da se privatni tužitelj uvrijedi, nego da se isprave neke negativne pojave. Nakon potpisivanja ove peticije stanje da se nije pogoršalo. Privatnom tužitelju da se nije ispričala ni usmeno ni pismeno. Motiv njenog potpisivanja peticije da je bilo i poboljšanje pružanja zdravstvene skrbi prema drugim bolesnicima koji se trebaju operirati, a nije to shvatila usmjereno osobno prema privatnom tužitelju. Zadnjih tjedan-dva prije potpisivanja peticije da je bilo dosta intenzivno, a povremeno takve situacije da bi se znale dogoditi tijekom vremena od otprilike 2-3 godine. S privatnim tužiteljem da radi 14 godina i ne zna zašto prije nije reagirala. Operater da odlučuje o odabiru tehnike operacije. Ne zna koliko je privatni tužitelj napravio operacija 2019., niti da li je napravio više ili manje operacija od ostalih kardiokirurga. Ne sjeća se tko joj je rekao za predmetnu peticiju. Ne zna da li je dr. VC potpisao peticiju niti da li je istu potpisala njegova supruga koja je perfuzionist u njihovom timu.
14. Svjedok BCU navela je da je potpisala predmetno pismeno jer je u tom periodu listopad-studeni 2019. bio povećan broj dana liječenja bolesnika u intenzivnoj jedinici liječenja pa su imali potrebu kao struka ukazati na problem. Ona da je liječnik anesteziolog intenzivist na Jedinici intenzivnog liječenja i u operacijskom bloku. Ne zna tko je sastavio sadržaj predmetnog pismena, a prije toga oni da su kao tim liječnika anesteziologa intenzivista potpisali dopis koji joj je predočen na listu 290-291 spisa čiji sadržaj je dogovorno između njih sastavljen. Radilo se o pacijentima koje je operirao privatni tužitelj. Prije potpisivanja peticije i dopisa o toj problematici da su razgovarali međusobno kao tim anesteziologa, a osobno da nije o tome razgovarala s privatnim tužiteljem. Njezina suradnja s privatnim tužiteljem da je bila u redu prije predmetnih dopisa, a nakon toga više da nije s njim surađivala i da nije o tome s njim razgovarala jer ga više nije vidjela. Pretpostavlja da je peticija koju su potpisali hijerarhijski išla prema šefu kirurgije. Privatnom tužitelju da se nije ispričala i ne zna zašto je protiv nje povukao privatnu tužbu. Ne zna da li je povodom predmetne peticije i dopisa anesteziologa nešto poduzimano u KBC-u. Nakon potpisivanja predmetne peticije promjena da je bila ta što privatni tužitelj više nije bio u operacijskoj sali. Negdje u tom periodu da su imali jedan sastanak na Klinici za kirurgiju gdje su bili prisutni i kardiolozi i kirurzi iz drugih lokaliteta, ali misli da to nije bilo u vezi ovoga što su oni potpisali. Prije potpisivanja da je razgovarala s kolegama o tom problemu što mogu napraviti jer u kratkom periodu listopada i studenog 2019. da je bio povećan broj boravaka pacijenata privatnog tužitelja na JIL-u, pa da su htjeli ukazati na taj problem s naglaskom da se to događalo u kratkom vremenskom periodu, s time da se i pacijentima drugih operatera to događa, ali kroz jedan duži vremenski period, a u ovom periodu da se radilo baš o pacijentima privatnog tužitelja. Što bolesnik duže boravi na JIL-u, da se povećavaju mogućnosti dodatnih komplikacija i svaki duži dan boravka pacijenta da smanjuje njegov krajnji oporavak. U tim slučajevima da dolazi i do pritiska obitelji na liječnike koja traži dodatna objašnjenja. Cilj potpisivanja peticije da je bio da se isprave negativnosti, da svi zajedno sjednu i razgovaraju. Oni da su htjeli ukazati na problem u dobroj namjeri te da im nije bila namjera da uvrijede i okleveću privatnog tužitelja. Nije čula da su 1. i 2. okrivljenik smatrali ili iskazivali da je potpisani sadržaj neistinit i sačinjen u namjeri da se uvrijedi i okleveće privatni tužitelj. Dr. VC da je bio upoznat s komplikacijama, a ne zna da li je on u vezi toga nešto poduzimao niti da li je u vezi toga razgovarao s privatnim tužiteljem. Što se tiče neprimjerenih ishoda liječenja navela je da se radi o poslijeoperacijskom krvarenju, hemodinamskoj nestabilnosti bolesnika, poslijeoperacijskom infarktu miokarda. Kod drugih kardiokirurga da se nije događao veći broj pacijenata u šok-sobi kroz jedan kraći period, već da se radilo o pacijentima kroz cijelu godinu. Ne zna kakvi su bili rezultati liječenja pacijenata nakon potpisivanja peticije.
15. Svjedok ČCU navela je da se zbog proteka vremena ne sjeća svih detalja. Taj dokument da je potpisala kao glavna sestra operacijske sale jer je smatrala da mora potpisati imajući u vidu etički kodeks medicinskih sestara. Ne sjeća se da li je s nekim razgovarala prije potpisivanja, niti gdje je to potpisala, te ne zna kome je bila upućena ta peticija. Prije potpisivanja da nije kompletno pročitala sadržaj, ali da je znala na što se odnosi. Nitko na nju da nije vršio pritisak da to potpiše. Ne zna da li je nešto poduzimano u KBC-u nakon toga. Što se tiče njenih ranijih saznanja o problematici koja se navodi u peticiji navela je da ne prati ishode operacija i to da nije dio njenog posla. Privatni tužitelj da je posebna ličnost, da jako puno zna i da radi na svoj način. I druge medicinske sestre da su potpisale ovu peticiju i ona kao glavna sestra da je smatrala da ih treba podržati te da se ne može očitovati o motivima potpisivanja peticije. Iskazana solidarnost s ostalim medicinskim sestrama da je bila vezana isključivo za zaštitu pacijenata, a nije se odnosila na međuljudske odnose, te da ne zna da li se takva solidarnost odnosila i na odbijanje suradnje s privatnim tužiteljem. Privatni tužitelj da s njom ne razgovara od 2019. Za rad liječnika da je nadležna Liječnička komora. Na pitanje da li joj je poznato da su druge medicinske sestre povukle svoj potpis s peticije navela je da ih je privatni tužitelj pozvao da to potpišu i da se radilo o najmlađim sestrama. Osim potpisivanja peticije ništa drugo da nije poduzimala te da ne može odgovoriti na pitanje tko je i što trebao poduzeti povodom potpisane peticije.
16. Svjedok BC navela je da su se događali učestaliji neželjeni ishodi i situacije u kojima su radili, s time da ne može vremenski precizirati u kojem periodu, pa na ovaj način da su ukazali na neku analizu koju je bilo potrebno učiniti. Ne sjeća se tko je inicirao potpisivanje predmetne peticije. Sjeća se da je papir bio na stolu i da su svi potpisali, a ne sjeća se u kojoj prostoriji je to bilo i ne zna tko je napisao peticiju i kome je trebalo predati istu. O tome da nije ni s kim razgovarala i zna samo da su svi ostali pri kraju radnog vremena jer su bili tužni sa situacijama koje su se događale. Svrha potpisivanja peticije da je bila ukazivanje da se mora analizirati svaki postupak koji se događa da li je dobro za pacijenta. Ona da je kardiovaskularni perfuzionist i njezina suradnja s privatnim tužiteljem da je bila dobra i da nema ništa osobno protiv njega. Ne sjeća se je li bilo nekih situacija koje bi ukazivale na probleme između privatnog tužitelja i ostalih potpisnika peticije. Nakon potpisivanja peticije da su vidjeli da privatni tužitelj više ne dolazi u operacijsku salu i više da se nisu pojavljivale takve neželjene situacije zbog kojih su potpisali peticiju. U vrijeme potpisivanja predmetne peticije da nije čula da bi 1. i 2. okrivljenik govorili nešto negativno ili omalovažavajuće o privatnom tužitelju, a niti od drugih kolega da nije tako nešto čula. Neželjene situacije uvijek da su rješavali timskim radom i uvijek kada se nešto dogodi svatko iz tima da je u obvezi reći da su nešto primijetili da se analizira i poboljša. Za druge operatere da nisu ništa potpisivali, već kada se nešto primijeti da se o tome razgovara i analizira. Ne zna koliko je 2019. postavljeno ECMO uređaja, koliko je tko operirao pacijenata niti koliko je tko imao komplikacija što se tiče operatera.
17. Svjedok IC naveo je da je njih nekoliko u kardioanesteziji i intenzivnom liječenju, kada se privatni tužitelj vratio u operacijski program u tom periodu 2019., napisalo dopis od 12. studenog 2019. koji mu je predočen na listu 290-291 spisa jer su u mjesec-dva imali dosta zahtjevnih pacijenata koji su zahtijevali dodatni angažman i u operacijskoj sali i na JIL-u, a u nekoliko navrata glavni operater da je bio privatni tužitelj. Kako se radi o timskom radu da moraju surađivati u operacijskoj sali i na intenzivnoj. Nakon operativnog zahvata svi pacijenti da dolaze u JIL i neki pacijenti da zahtijevaju više brige, a neki da su manje zahtjevni. Stalno da se moraju konzultirati te da surađuju anesteziolozi, kardiokirurzi i internisti. Motiv pisanja tog dopisa od strane anesteziologa intenzivista da je bio taj što se po njihovom mišljenju u tom jednom periodu radilo o neprihvatljivom ponašanju i nesuradnji od strane privatnog tužitelja, pa su smatrali da moraju obavijestiti predstojnike klinika i pročelnike zavoda o tome pisanim putem jer je u vezi toga bilo i usmenih razgovora. U isto to vrijeme da je pisana i peticija koja mu je predočena na listu 4 spisa. Što se tiče te peticije, dr. VC da je došao s molbom da više ne zna što napraviti i da se tu treba nešto poduzeti. Dr. VC da je prvi nadređeni privatnom tužitelju. Misli da je dr. VC napisao tu peticiju. Peticiju da je potpisao u operacijskom bloku, a istu da je vjerojatno trebalo predati nekoj nadležnoj službi unutar KBC-a. Nakon pisanja dopisa i potpisivanja peticije da su bili pozvani u dva navrata na kolegij na Klinici za kirurgiju koji je sazvao dr. AC gdje se raspravljalo o bolesnicima koje je operirao privatni tužitelj. Na tom kolegiju osim njega da su bili prisutni anesteziolozi intenzivisti dr. ČC, dr. UCU, dr. CC, a nije siguran da li je bio i dr. TC. Na tom kolegiju više da se raspravljalo o kirurškom dijelu i privatni tužitelj da je rekao da oni nisu kompetentni raspravljati što se tiče kirurške tehnike, a oni da su bili tamo što se tiče pitanja vezanih uz intenzivnu. Ta dva kolegija da su održana nekoliko mjeseci nakon pisanja dopisa i peticije unutar možda mjesec dana. Na tim kolegijima da je bio prisutan i privatni tužitelj. Dr. VC da je predočavao neke slučajeve, kardiokirurzi da su glasali je li liječenje bilo u redu, dr. VC da nije glasao, dr. NC da je bio suzdržan, a barem tri liječnika da su se izjasnila da liječenje nije bilo dobro. Ne zna da li je Hrvatska liječnička komora razmatrala iste te slučajeve. Dokument sa kolegija da je upućen upravi. Što se njega tiče, cilj potpisivanja peticije da je bio da se upozori predstojnik Klinike za kirurgiju, ravnatelj i ostale službe unutar KBC-a gdje imaju i poseban odjel za praćenje kvalitete. Operativni zahvat da ne može početi bez anesteziologa i bez njih da se ne može odvijati postoperativno liječenje pacijenata. U vezi problema suradnje s privatnim tužiteljem naveo je da su svi u svom boksu ako svi gledaju kao privatni tužitelj. Primarni cilj da je pomoći pacijentu da mu bude bolje, a da bi se to napravilo da moraju komunicirati, te da je bilo situacija da privatni tužitelj dovodi u pitanje njihovu suradnju i zato da je sve to eskaliralo. Neki minimum profesionalne komunikacije da mora postojati, a ovdje da je to izostalo i zato da su reagirali. Što se tiče rada kirurga, to da nije samo operacija, već i postupanje prema pacijentu i prije i poslije toga, te da je svjedočio situacijama da su drugi kolege preuzimali na sebe rješavanje komplikacija privatnog tužitelja koji da stoji ispred sale i podsmjehuje se svima njima. U usporedbi s drugim operaterima privatni tužitelj da je imao više komplikacija. Nakon operacija za pacijente privatnog tužitelja da je bio potreban veći angažman i duže liječenje tih pacijenata na JIL-u. Nije bilo slučajeva da je odbio prijedlog privatnog tužitelja da se postavi ECMO uređaj ako je bilo indikacija da se isti postavi. Ne zna koliko je ukupno ECMO uređaja postavljeno 2019. Sada da mu je teško reći da li je pacijent privatnog tužitelja ili pacijent nekog drugog liječnika bio duže na JIL-u nakon operativnog zahvata, a oni da su se bazirali na tome da je otežana suradnja s privatnim tužiteljem, a to je timski rad te prvi operater ne može ne surađivati s njima i sa svojim kolegama. Oni da su ukazivali na problem nesuradnje s privatnim tužiteljem i da nisu navodili o greškama.
18. Svjedok TC naveo je da je u kratkom periodu privatni tužitelj imao nekoliko komplikacija što se tiče njegovih pacijenata pa da su kao tim anesteziologa intenzivista sastavili i potpisali dopis koji mu je predočen na listu 290-291 spisa da se ukaže na taj problem i da se to riješi. Također da je potpisao peticiju koja mu je predočena na listu 4 spisa, a ne zna tko je istu napisao i ne sjeća se kome je bila namijenjena. O problemu na koji su ukazali u dopisu s lista 290-291 spisa da je razgovarao sa članovima tima, kardiokirurzima i kardiolozima, ovisno o kojim komplikacijama se radilo. Nakon toga da su bila održana dva sastanka s kirurzima unutar KBC Rijeka na kojima se raspravljalo o tome na što su ukazali. Na tim sastancima da je bio prisutan i privatni tužitelj, a ne zna rezultate istih. Osobno da nije imao problema u suradnji s privatnim tužiteljem i o tako nečemu da nije čuo niti od kolega, niti je tome bio prisutan. U to vrijeme da je radio u ambulanti za bol i u kardioanesteziji.
19. Svjedok MC naveo je da je bio jedan papir s anestezije i drugi papir da je bila predmetna peticija koju je potpisao, a prije njega je već bilo dosta drugih potpisnika. Što se tiče potpisivanja te peticije, dr. VC da je jedno jutro pozvao njega i 2. okrivljenika da je došla ta peticija i hoće li potpisati, pa da su pročitali i potpisali. Tu peticiju da je odlučio potpisati jer se radilo o četiri pacijentice privatnog tužitelja unutar desetak dana za koje su rezultati liječenja bili loši. Da se radilo o njegovim pacijenticama, on da bi se obratio dr. VC da mu pomogne. Na temelju saznanja o te četiri pacijentice da je odlučio potpisati peticiju. Cilj da je bio da se zaštite pacijenti da se takve stvari ne događaju jer ovdje se radilo o kratkom periodu, a nije se radilo o pacijentima tokom cijele godine. To da je bilo namijenjeno ravnatelju i upravi da se nešto poduzme, te da ne zna je li nešto poduzeto, niti da li su povodom toga bili sazivani neki sastanci. Zbog proteka vremena da se ne sjeća više tih detalja. Pacijenti da su bili životno ugroženi. Privatni tužitelj da bi otišao na bolovanje i onda da bi dr. VC spašavao te pacijente. Kako se radi o pacijentima koji nakon operativnog zahvata leže na JIL-u, u vezi njihovog liječenja da je potreban angažman anesteziologa i intenzivista. Privatni tužitelj da je i protiv njega podignuo tužbu zbog peticije, a privatnom tužitelju da se nije ispričao. Ujedno je naveo da je valjda i privatni tužitelj rješavao komplikacije drugih liječnika.
20. Svjedok OC navela je da je potpisala predmetnu peticiju. Privatni tužitelj da je tada još uvijek operirao, te da je imao dosta loših ishoda liječenja s puno komplikacija unazad 3-4 mjeseca prije potpisivanja peticije. Ona da je zaposlena kao kardiokirurg na Zavodu za kardiokirurgiju. Ne zna tko je sastavio tu peticiju. Prolazeći kroz perfuziju da je vidjela da neki potpisuju, pa da su i nju pitali hoće li potpisati i da je potpisala. Svrha te peticije da je bila da se nešto promijeni. Peticija da je bila upućena šefu zavoda dr. VC. Nakon toga privatni tužitelj više da nije operirao, te da su joj rekli kako je privatni tužitelj rekao da neće više operirati dok mu se ne ispričaju. U prosincu 2019. da je bila prisutna na kolegiju Klinike kada su prezentirani pacijenti uglavnom privatnog tužitelja i svi kolege da su se očitovali o ishodu liječenja i da li misle da je došlo do liječničke pogreške ili ne. Prije tog kolegija šef Zavoda dr. VC da je tražio da se napravi statistika Odjela za sve liječnike koji su operirali. Ne sjeća se da li je o problematici o kojoj se navodi u peticiji razgovarala s 1. i 2. okrivljenikom, te da je moguće da jest. U travnju 2019. da je položila specijalizaciju, a ne zna koliko je operativnih zahvata imala prije potpisivanja peticije. Nakon potpisivanja peticije, a prije održanog kolegija u prosincu, da je rađena statistika Odjela o kojoj je navela, a ne sjeća se imena nekog pacijenta koje je bilo obrađeno u toj analizi.
21. Svjedok AC naveo je da mu je poznato da je bila ta peticija, pa da je zatražio izvješće o radu Zavoda i svih kolega na kardiokirurgiji. Naime, kao šef kirurgije, ali vaskularni kirurg, da je tražio da se napravi neovisna analiza da se sve analizira i razjasne sve nejasnoće. Predmetnu peticiju da je dobio, ali zbog proteka vremena više da ne zna od koga. Peticiju da su potpisali kardiokirurzi, anesteziolozi s Kardio-JIL-a, perfuzionisti i instrumentari. Prije toga da nije bilo formalnih pritužbi na rad privatnog tužitelja, a neformalno da se govorilo o toj problematici. Privatni tužitelj da je još od 2010. bio u sukobu s dr. VC i tadašnjim šefom kirurgije dr. K. Nakon potpisivanja peticije da su imali kolegij šefova Zavoda i da su pisali prema ravnatelju i pravnoj službi da se izvrši neovisna analiza rada Zavoda za kardiotorakalnu kirurgiju. Nakon nekoliko godina da je dobio nalaz Hrvatske liječničke komore. Na kolegijima da su raspravljali i da je donijet zaključak da neki pacijenti nisu adekvatno liječeni, a potom da je u nalazu Hrvatske liječničke komore bilo navedeno u smislu da je možda bilo nekih propusta u liječenju, ali da nije došlo do liječničke greške. U prosincu 2019. da je bio kolegij na kojem su osim njega bili prisutni dr. VC i ostali šefovi pojedinih Zavoda. Više da je bilo tih kolegija na kojima su zaključili da se zatraži neovisna analiza. Unutar Zavoda za kardiotorakalnu kirurgiju da su radili analizu prema kojoj rezultati rada privatnog tužitelja nisu bili zadovoljavajući. Nakon što je upoznat s predmetnom peticijom da je zvao privatnog tužitelja i razgovarao s njim, a privatni tužitelj da mu je rekao da ide na bolovanje i on da se s tim složio. Od strane tadašnjeg ravnatelja KBC-a da je bila inicijativa da privatni tužitelj ide na edukaciju u Austriju, ali zbog Covida da se sve preokrenulo i privatni tužitelj da nije otišao na edukaciju. Privatnog tužitelja da nije isključio iz dežurstva, već sam privatni tužitelj da nije htio dežurati i ići u salu dok mu se potpisnici ne ispričaju, odnosno dok ne povuku potpis. Osim predmetne peticije, šefovi kardiologije da su potpisali jedan dopis gdje su tražili da se napravi analiza rada na Zavodu za kardiokirurgiju. Na kolegiju u prosincu 2019. da se raspravljalo o svim tekućim pitanjima, pa tako i o komplikacijama u vezi rada privatnog tužitelja. Inače da imaju godišnja izvješća gdje da se uz broj operacija svakog pojedinog liječnika gleda i radno vrijeme, primjenjivani postupci u liječenju, postotak mortaliteta. Svaki šef Zavoda da je odgovoran za stručni rad tog Zavoda i ako ima nekih problema unutar Zavoda da treba poduzeti određene mjere. Učestale komplikacije kod liječenja pacijenata da idu na štetu pacijenata i zato da treba analizirati stanje jer postoji cijeli niz parametara koji utječu na ishod liječenja.
22. Na listu 4 spisa prileži pismo-peticija od 12. studenog 2019. potpisana od strane 17 osoba u kojoj se navodi da zbog neprimjerenih ishoda rezultata liječenja tj. operacija dr. SC i time nanošenjem nepovratne štete na račun bolesnika odbijaju daljnju suradnju s istim, i to anesteziranje, intenzivno liječenje, MCS, perfuziju, asistenciju jer smatraju da njihovi bolesnici ne zaslužuju takav način i rezultate operacija koje provodi dr. SC, a sa svim ostalim kolegama da će nastaviti zajednički operacijski program i liječenje bolesnika.
23. Na listu 5 i 327 spisa spisa prileži tablica u kojoj se navode podaci za 2019. za operatere VC, SC, NC i UC, te na listu 6-7 i 299 spisa prileži tablica u kojoj se navode podaci o poslijeoperacijskim rezultatima Odjela za kardijalnu kirurgiju u 2019. po liječnicima, i to broj operiranih, umrlih, udio u ukupnom broju operiranih i postotak mortaliteta, kao i tablica s podacima za pacijente koje je operirao privatni tužitelj u 2019., te na listu 300 spisa popis pacijenata koji su poslijeoperativno preminuli 2019. Nadalje, na listu 328-331 spisa prileže tablice s podacima o liječenim bolesnicima u Kardio JIL za 2019., 2020., 2021. i 2022., te na listu 319-326 spisa prileže tablice s podacima za 2019. godinu, i to broj operacija po tipu i postupci po liječniku. Na listu 408-409 spisa prileži tablica s podacima o kardiokirurškim pacijentima koji su preminuli 2019. poslijeoperativno u Kardio JIL-u i tablica s podacima o pacijentima koji su preminuli poslijeoperativno u 2022.
24. Na listu 8-24 spisa prileži presuda Općinskog suda u Rijeci posl. br. P-2616/13 od 2. svibnja 2016., pravomoćna 9. svibnja 2017., u pravnoj stvari tužitelja SC protiv tuženika KBC Rijeka radi zaštite od diskriminacije kojom je utvrđeno da je tužitelj diskriminiran na svom radnom mjestu u KBC Rijeka onemogućavanjem izvođenja operativnih zahvata u svojstvu glavnog operatera, razmjerno broju kardijalnih kirurga na zavodu, postavljanjem niže kvalificiranog liječnika za njemu nadređenu osobu, sprječavanjem izvođenja konzilijarnih pregleda i prijema pacijenata na odjel, te onemogućavanjem da za potrebe stručnog usavršavanja koristi plaćeni dopust, te se tuženiku zabranjuje daljnja diskriminacija tužitelja i nalaže se tuženiku da tužitelju s naslova naknade imovinske štete isplati iznos od 47.729,45 kn sa zakonskom zateznom kamatom.
25. Na listu 290-291 spisa prileži dopis od 12. studenog 2019. potpisan po prof. dr. sc. ČC, dr. med., IC, dr. med., CC, dr. med., UCU, dr. med., i TC, dr. med., a upućen ravnatelju KBC Rijeka prof. dr. sc. LC, dr. med., pomoćniku ravnatelja za kvalitetu doc. dr. sc. EC, dr. med., predstojniku Klinike za anesteziologiju, intenzivnu medicinu i liječenje boli prof. dr. sc. RC, dr. med., predstojniku Klinike za kirurgiju prof. dr. sc. AC, dr. med., pročelniku Zavoda za kardiotorakalnu kirurgiju s intenzivnom njegom prof. dr. sc. HC, dr. med., i pročelniku Zavoda za kardiovaskularnu medicinu prof. dr. sc. DC, dr. med. U dopisu se navodi: „Poštovani, obraćamo Vam se u ime liječnika Odjela za kardioanesteziju i intenzivno liječenje kardiokirurških bolesnika te molimo i tražimo Vašu hitnu intervenciju u svezi aktualnog problema, koji značajno utječe na rad našeg cjelokupnog tima. Naime bolesnici koje operira kardiokirurg SC, dr. med. imaju učestale ozbiljne unutar i poslijeoperacijske komplikacije koje su u posljednje vrijeme eskalirale u brojnosti. Detaljniju analizu liječenja svih kardiokirurških bolesnika uspoređujući rezultate u 2018. i 2019. godini dostavit ćemo naknadno vezano za sve operatere s obzirom na ozbiljnost situacije. Poštovani, smatramo da operater SC, dr. med. ima neprihvatljivo velik broj perioperacijskih komplikacija u smislu pojavnosti unutaroperacijskih infarkta te ostalih ozbiljnih komplikacija uključujući zastoje srca, primjene ekstrakorporalne mehaničke potpore radu srca i cirkulacije (V/A ECMO-a), broja neprohodnih, novoučinjenih koronarnih premosnica s posljedičnim značajno produženim liječenjem u Jedinici intenzivnog liječenja i pogoršanim ishodima sveukupnog kardiokirurškog liječenja. Kao anesteziolozi-intenzivisti i kao direktni svjedoci tih komplikacija izloženi smo stoga neprihvatljivom dodatnom stresu na svom svakodnevnom poslu kako u operacijskoj sali tako i u KJILU-a. Svjedočimo značajno produženom kompliciranom poslijeoperacijskom liječenju te također vodimo produžene razgovore s članovima obitelji o navedenim komplikacijama. S obzirom na sve navedeno molimo Vas za hitnu intervenciju, u konačnici na dobrobit naših bolesnika.“
26. Na listu 296-298 spisa prileži dopuna izvještaja o radu Odjela za kardijalnu kirurgiju od 26. listopada 2021. sačinjena po privatnom tužitelju SC **.**.2022. i upućena ravnatelju KBC Rijeka prof. dr. sc. JC u kojem privatni tužitelj navodi podatke o poslijeoperacijskim rezultatima Odjela za kardijalnu kirurgiju za 2020. i 2021. po kardiokirurzima potpisnicima peticije (UC, MC i OC) te navodi da su rezultati kontinuirano loši i poziva ravnatelja da trenutno poduzme mjere nadzora nad radom cjelokupnog Zavoda za kardiotorakalnu kirurgiju u cilju daljnje zaštite pacijenata te ugleda i povjerenja javnosti koje KBC trenutno uživa.
27. Na listu 301-303 spisa prileži zapisnik Hrvatskog društva za kardijalnu kirurgiju Hrvatskog liječničkog zbora s godišnje skupštine održane 15. studenog 2019. u Zagrebu na kojoj su, između ostalih, bili prisutni prof. dr. sc. VC i dr. SC, te je u vezi toč. 9. dnevnog reda – izvješće kardiokirurgije [adresa] prof. VC naveo da su određeni kardiolozi i anesteziolozi iz KBC Rijeka zatražili stručnu analizu ishoda operacija dr. SC, te da je 19 djelatnika potpisalo da ne želi s dr. SC raditi u operacijskoj sali, dok je dr. SC naveo da se radi o nastavku pritiska na njega i od Društva traži da se zaustavi bilo koji pokušaj da se o radu kardiokirurga očituju oni koji za to nisu kvalificirani.
28. Na listu 304 spisa prileži odobrenje Hrvatske liječničke komore za samostalni rad SC, dr. med., specijalista opće kirurgije i uže specijalnosti iz kardijalne kirurgije za razdoblje od 22. rujna 2023. do 22. rujna 2029.
29. Na listu 305-306 spisa prileže potvrde Hrvatske liječničke komore od 13. listopada 2020. i 15. studenog 2021. o dobrom ugledu SC, dr. med., kojem nije izrečena disciplinska mjera privremenog ili trajnog oduzimanja odobrenja za samostalan rad (licenca), kao ni disciplinska mjera privremenog ili trajnog ograničenja opsega odobrenja za samostalan rad u razdoblju od učlanjenja u Hrvatsku liječničku komoru do danas, te se potvrđuje da se protiv imenovanog ne vodi postupak pred nadležnim tijelima Hrvatske liječničke komore.
30. Na listu 338-347 spisa prileži stručno mišljenje Povjerenstva za stručna pitanja i stručni nadzor Hrvatske liječničke komore od 30. prosinca 2022. zatraženo dopisom Ministarstva zdravstva od 2. siječnja 2022. o tome je li medicinsko zbrinjavanje više bolesnika imenovanih u dopisu na Zavodu za kardiotorakalnu kirurgiju KBC Rijeka bilo učinjeno u skladu s pravilima struke, a povodom predstavke liječnika SC, dr. med., te se mišljenje odnosi na sedam pacijenata liječenih tijekom 2019. i 2021. godine, pa se tako u odnosu na pacijenticu K. K. kod koje je operativni zahvat i liječenje izvršeno u studenom 2019. navodi da je medicinska dokumentacija loše vođena, s nizom grešaka, nejasnih postupaka, uz nedostatak najvažnijih kliničkih, dijagnostičkih i intervencijskih protokola, za pacijenticu Z. B. kod koje je operativni zahvat izvršen u listopadu 2019. da su komplikacije koje su se pojavile zbrinute prema pravilima struke, za pacijenta R. L. da se izbor inicijalne operacije ne smatra pogrešnim, za pacijenticu S. B. koja je liječena u siječnju 2021. da je učinjen propust uvođenja terapije prije dobivanja točne informacije o pacijentici, za pacijenta Z. F. koji je liječen u studenom 2019. da je učinjen maksimum u liječenju, za pacijenta A. B. koji je liječen u veljači 2019. da nije bilo stručne pogreške u liječenju koja bi rezultirala pogoršanjem stanja i smrću bolesnika, za pacijenticu V. B. koja je liječena u srpnju 2019. isto da je provedeno prema pravilima struke.
31. Na listu 368-369 spisa prileži dopis od 13. studenog 2019. potpisnika prof. dr. sc. DC, dr. med., zamjenika predstojnika Klinike za internu medicinu i pročelnika Zavoda za kardiovaskularne bolesti, doc. dr. sc. ĆC, dr. med., voditelja Odjela za intervencijsku kardiologiju, doc. dr. sc. ŠC, dr. med., voditelja Odjela intenzivnog kardiološkog liječenja, prof. dr. sc. JC, dr. med., voditelja Odjela za kardiomiopatije, upalne i vaskularne bolesti srca, i doc. dr. sc. PC, dr. med., voditelja Odjela za aritmije, koji je upućen ravnatelju KBC Rijeka i predstojniku Klinike za internu medicinu prof. dr. sc. LC, dr. med., te na znanje pročelniku Zavoda za kardiotorakalnu kirurgiju izv. prof. dr. sc. VC, predstojniku Klinike za kirurgiju prof. dr. sc. AC, voditelju Odjela za intenzivno liječenje kardiokirurških bolesnika prof. dr. sc. ČC i predstojniku Klinike za anesteziologiju, intenzivnu medicinu i liječenje boli izv. prof. dr. sc. RC. U dopisu koji je naslovljen kao molba za poduzimanje odgovarajućih hitnih mjera u svezi teških ishoda operacija SC, dr. med., se navodi: „Poštovani gospodine Ravnatelju, zbog izrazito loših ishoda operacija koje je izvršio SC, dr. med. s teškim posljedicama po zdravlje i život bolesnika, kojima pružamo zdravstvenu skrb u suradnji sa Zavodom za kardiotorakalnu kirurgiju Klinike za kirurgiju i Odjelom za intenzivno liječenje kardiokirurških bolesnika Klinike za anesteziologiju, intenzivnu medicinu i liječenje boli KBC-a Rijeka, molimo Vas da poduzmete odgovarajuće hitne mjere radi zaštite zdravlja i života naših bolesnika te ugleda Kliničkog bolničkog centra Rijeka.“
32. Na listu 546-550 spisa prileži zapisnik kolegija Klinike za kirurgiju održanog 9. prosinca 2019. na kojem su prisustvovali članovi prof. dr. sc. AC, prof. dr. sc. VC, prof. dr. sc. ČG, prof. dr. sc. SG, doc. dr. sc. UG, mr. sc. ĐG, dr. sc. BG, KG, doc. dr. sc. ŽG, ZG, GG, IG i TG, a na kojem je predstojnik Klinike za kirurgiju AC podnio izvješće o zaključcima Stručnog vijeća KBC-a od 27. studenog 2019. koje je zatražilo njegovo pisano očitovanje i stručno mišljenje s prijedlozima za rješavanje nastalih problema na Zavodu za kardijalnu kirurgiju i Odjelu za plastičnu kirurgiju, te će se u vezi rada na navedenom Zavodu i Odjelu pokrenuti postupak pred Povjerenstvom za kvalitetu i pred Povjerenstvom za unutarnji stručni nadzor, te će Stručno vijeće o navedenim zaključcima i poduzetim daljnjim aktivnostima izvijestiti Ministarstvo zdravstva nakon zdravstveno-inspekcijskog nadzora. Na kolegiju je pročelnik Zavoda za kardijalnu kirurgiju VC podnio izvješće o radu Zavoda navodeći da su timovi suradnih struka (svi djelatnici kardioanestezije, pročelnik Zavoda za kardiovaskularne bolesti) i svi šefovi kardioloških odjela podnijeli pisani zahtjev za poduzimanjem odgovarajućih mjera u vezi ishoda liječenja bolesnika operiranih od dr. SC, kao i da je 19 djelatnika (svi djelatnici kardioanestezije, tri subspecijalista kardijalne kirurgije, svi perfuzionisti, svi instrumentari) potpisalo izjavu da neće sudjelovati u operacijskim zahvatima koje izvodi dr. SC, te je prikazao analizu rezultata rada koju su izradili dr. UC i dr. OC. Nakon provedene rasprave na kolegiju je, između ostalog, zaključeno da je na osnovu izvješća pročelnika Zavoda za kardijalnu kirurgiju postavljena sumnja da je ishod liječenja pojedinih bolesnika posljedica kršenja pravila struke te nepoštivanja organizacijske i stručne hijerarhije, te da je potrebno sačekati rezultate postupka pred Povjerenstvom za unutarnji stručni nadzor i Povjerenstvom za kvalitetu i da se može, ukoliko je potrebno, zatražiti mišljenje neovisnog stručnog povjerenstva, Hrvatskog društva kardijalne kirurgije, HLK, Ministarstva zdravstva.
33. Uvidom u spis Općinskog suda u Rijeci posl. br. K-754/2021 utvrđeno je da je 25. ožujka 2020. oštećenik kao tužitelj SC podnio optužnicu protiv okrivljenika VC zbog kaznenog djela zlostavljanja na radu iz čl. 133. st. 1. KZ/11, a nakon što je rješenjem Općinskog državnog odvjetništva u Rijeci br. Kir-DO-19/2020 od 16. ožujka 2020. odbačena kaznena prijava protiv VC zbog navedenog kaznenog djela.
34. Analizirajući obranu 1. okrivljenika ČC i 2. okrivljenika UC, te sve ostale rezultate ovako provedenog dokaznog postupka, sud smatra da nije dokazano da su 1. okrivljenik ČC i 2. okrivljenik UC počinili kazneno djelo klevete iz čl. 149. st. 1. KZ/11.
35. Nije sporno da su 1. okrivljenik ČC kao voditelj Odjela za intenzivno liječenje kardiokirurških bolesnika KBC Rijeka i 2. okrivljenik UC kao kardiokirurg u Zavodu za kardiotorakalnu kirurgiju KBC Rijeka potpisali pismo-peticiju od 12. studenog 2019. inkriminiranog sadržaja (list 4 spisa) koju je osim njih potpisalo još 15 djelatnika KBC Rijeka, i to liječnici anesteziolozi intenzivisti, kardiokirurzi, perfuzionisti i medicinske sestre instrumentarke.
36. Nije sporno da je potpisivanju inkriminirane peticije prethodilo potpisivanje dopisa od 12. studenog 2019. (list 290-291 spisa) od strane liječnika Odjela za kardioanesteziju i intenzivno liječenje kardiokirurških bolesnika KBC Rijeka, i to 1. okrivljenika ČC, IC, CC, UCU i TC, a koji dopis je upućen ravnatelju KBC Rijeka dr. LC, pomoćniku ravnatelja za kvalitetu dr. EC, predstojniku Klinike za anesteziologiju, intenzivnu medicinu i liječenje boli dr. RC, predstojniku Klinike za kirurgiju dr. AC, pročelniku Zavoda za kardiotorakalnu kirurgiju s intenzivnom njegom dr. VC i pročelniku Zavoda za kardiovaskularnu medicinu dr. DC, te se istim moli i traži hitna intervencija zbog učestalih komplikacija kod bolesnika koje operira privatni tužitelj što dovodi do njihovog produženog liječenja u Jedinici intenzivnog liječenja.
37. 1. okrivljenik ČC i 2. okrivljenik UC negiraju učin djela i brane se da im namjera nije bila klevetati privatnog tužitelja. 1. okrivljenik ČC naveo je u svojoj obrani da je u posljednje vrijeme bio povećan broj komplikacija kod pacijenata privatnog tužitelja kod kojih onda dolazi do produženog liječenja u Jedinici intenzivnog liječenja, pa u okolnostima takvog kontinuiranog većeg priljeva bolesnika u JIL-u da je došlo do potpisivanja dopisa od 12. studenog 2019. koji su uputili nadređenima, a zatim i do potpisivanja inkriminirane peticije, čime da su izrazili zabrinutost i potrebu za provjerom činjenica prije nastavka suradnje s privatnim tužiteljem, te namjera da je bila da se izvrši analiza i unapređenje kvalitete rada i brige za bolesnike na što da ih obvezuje i položena zakletva. 2. okrivljenik UC pridružio se svemu što je u svojoj obrani naveo 1. okrivljenik ČC naglasivši da je u kraćem periodu od nekoliko mjeseci bio veći broj bolesnika s težim komplikacijama praćeno lošom međuljudskom suradnjom, pa kako u liječenju takvih bolesnika sudjeluje cijeli tim, samo da su htjeli da počnu bolje funkcionirati kao tim jer njihovi pacijenti ne mogu čekati.
38. Privatni tužitelj SC u svom iskazu navodi da je sadržaj inkriminiranog pisma kojeg su potpisali 1. i 2. okrivljenik neistinit, paušalan i zlonamjeran i da je isto napisano radi njegove eliminacije iz kolektiva, a ne radi unapređenja kvalitete rada i zaštite zdravlja pacijenata i ti navodi da nisu ničim potkrijepljeni. Kvaliteta rada kardiokirurga da se procjenjuje i prati kroz razdoblje od godinu dana, a ne na dnevnoj, tjednoj ili mjesečnoj bazi. Godinama da radi pod pritiskom dr. VC koji mu je nadređen i s kojim da je u dugogodišnjim narušenim odnosima i protiv kojeg da je preuzeo kazneni progon. Većina potpisnika inkriminirane peticije da su nekvalificirani djelatnici da bi mogli procjenjivati njegov rad, a svi liječnici kardiolozi koji su potpisnici peticije da su mlađi od njega.
39. Svjedoci NC i AC potvrđuju da su privatni tužitelj i dr. VC u međusobnom sukobu, te nije sporno da je privatni tužitelj protiv VC kao okrivljenika preuzeo kazneni progon i podnio optužnicu zbog kaznenog djela zlostavljanja na radu iz čl. 133. st. 1. KZ/11 koji postupak se vodi kod ovog suda pod posl. br. K-754/2021. Osim toga, parničnom presudom ovoga suda posl. br. P-2626/13 iz 2016. utvrđeno je da je privatni tužitelj diskriminiran na svom radnom mjestu u KBC Rijeka.
40. Međutim, navedeno ne upućuje na zaključak da su 1. okrivljenik ČC i 2. okrivljenik UC potpisivanjem inkriminirane peticije počinili kazneno djelo klevete iz čl. 149. st. 1. KZ/11 na štetu privatnog tužitelja.
41. Ispitani svjedoci BCU, IC i TC, liječnici Odjela za kardioanesteziju i intenzivno liječenje kardiokirurških bolesnika, svojim iskazima potvrđuju da se u kratkom periodu koji je prethodio pisanju dopisa od 12. studenog 2019. i potpisivanju peticije od 12. studenog 2019. radilo o većem broju bolesnika koje je operirao privatni tužitelj kod kojih je došlo do komplikacija i povećanog dana boravka u JIL-u, pri čemu je svjedok IC istaknuo i neprihvatljivo ponašanje i nesuradnju od strane privatnog tužitelja, pa da su zato reagirali pisanjem dopisa i potpisivanjem peticije čime su htjeli ukazati na taj problem i cilj potpisivanja peticije da je bio da se isprave negativnosti jer se radi o timskom radu i mora postojati minimum profesionalne komunikacije. Isto tako, i svjedoci MC i OC kao kardiokirurzi potpisnici peticije potvrđuju da se u kratkom periodu radilo o lošim ishodima liječenja kod nekih pacijenata privatnog tužitelja i cilj potpisivanja peticije da je bio da se nešto poduzme da se takve stvari ne događaju. Da se radilo o više slučajeva loših ishoda kod pacijenata privatnog tužitelja u kratkom razdoblju o čemu je razgovarao cijeli tim, svojim iskazima potvrđuju i svjedoci SCU, ĐC i BC koje suglasno iskazuju o svrsi potpisivanja peticije u smislu da se isprave negativne pojave. Svjedoci ŽC i KC, instrumentarke u operacijskoj sali, iskazale su da su smatrale da kao dio tima moraju potpisati peticiju, a nemaju saznanja što je tome prethodilo, kao i svjedok ČCU koja je navela da je potpisala peticiju kao glavna sestra operacijske sale kako bi podržala druge medicinske sestre koje su potpisale peticiju, a o motivima potpisivanja peticije da se ne može očitovati. I svjedok NC, koji nije htio potpisati predmetnu peticiju jer smatra da to nije način na koji se trebaju rješavati problemi ako postoje i da takva peticija škodi imidžu Odjela unutar kojeg bi se sve trebalo rješavati, potvrđuje da su mu anesteziolozi u razgovoru rekli da privatni tužitelj ima veliki broj komplikacija, to da je njihov stav i zato da su vjerojatno pisali peticiju.
42. Sud je prihvatio iskaze svjedoka BCU, IC, TC, MC, OC, SCU, ĐC, BC, ŽC, KC, ČCU i NC kao uvjerljive i vjerodostojne nemajući razloga sumnjati da bi isti lažno iskazivali. Osim toga, iz iskaza svjedoka AC, predstojnika Klinike za kirurgiju, proizlazi da je nakon potpisivanja peticije održan kolegij šefova Zavoda na kojem se raspravljalo o radu privatnog tužitelja, da su zatražili da se izvrši neovisna analiza rada Zavoda za kardiotorakalnu kirurgiju, da je na održanim kolegijima donijet zaključak da neki pacijenti nisu adekvatno liječeni, a nakon nekoliko godina da je dobio nalaz Hrvatske liječničke komore da je možda bilo nekih propusta u liječenju, ali da nije došlo do liječničke pogreške, a što je potkrijepljeno materijalnom dokumentacijom koja prileži spisu, i to zapisnikom kolegija Klinike za kirurgiju od 9. prosinca 2019. (list 546-550 spisa) i stručnim mišljenjem Povjerenstva za stručna pitanja i stručni nadzor Hrvatske liječničke komore od 30. prosinca 2022. (list 338-347 spisa) koje se odnosi na sedam pacijenata liječenih tijekom 2019. i 2021. i istim nije obeskrijepljena obrana 1. i 2. okrivljenika koji su naglasili da se u kratkom periodu prije potpisivanja peticije radilo o većem broju loših ishoda operacija privatnog tužitelja i posljedično tome produženog liječenja tih pacijenata u JIL-u i angažmana cjelokupnog stručnog osoblja. Takva obrana 1. i 2. okrivljenika nije obeskrijepljena niti statističkim podacima prikazanim u tablicama koje prileže spisu u kojima se navode podaci o broju operiranih i umrlih pacijenata, a imajući u vidu i sadržaj predmetne peticije u kojoj se ne navodi o smrtnim ishodima operativnih zahvata.
43. Slijedom navedenog, na temelju ovako utvrđenog činjeničnog stanja, imajući u vidu sadržaj inkriminirane peticije, pored činjenice da 1. okrivljenik ČC i 2. okrivljenik UC potpisuju istu nakon što je prethodno istog dana 1. okrivljenik ČC zajedno s ostala četiri liječnika Odjela za kardioanesteziju i intenzivno liječenje kardiokirurških bolesnika uputio dopis nadređenima u KBC Rijeka kojim mole i traže hitnu intervenciju u vezi uočenih učestalih komplikacija kod pacijenata koje operira privatni tužitelj, te izražavaju svoje mišljenje da se radi o neprihvatljivo velikom broju perioperacijskih komplikacija što posljedično dovodi do produženog liječenja u Jedinici intenzivnog liječenja odnosno opterećenja zdravstvenog sustava, na što kao liječnici imaju pravo i obvezu ukazati i reagirati, zaključak je suda da 1. okrivljenik ČC i 2. okrivljenik UC potpisivanjem peticije nisu iznijeli inkriminirane činjenične tvrdnje znajući da su neistinite i da nisu postupali u namjeri klevetanja privatnog tužitelja, te se potpisivanje peticije od strane 1. i 2. okrivljenika u konkretnom slučaju ne može podvesti pod kaznenu odgovornost za kazneno djelo klevete.
44. Stoga je valjalo odlučiti kao u izreci presude, te 1. okrivljenika ČC i 2. okrivljenika UC na temelju čl. 453. toč. 3. ZKP/08 osloboditi od optužbe da bi počinili kazneno djelo klevete iz čl. 149. st. 1. KZ/11.
45. Sud je po službenoj dužnosti ispitao da li su u optuženju sadržana obilježja kaznenog djela uvrede iz čl. 147. st. 1. KZ/11, pa budući da se u konkretnom slučaju radi o iznošenju činjeničnih tvrdnji, a ne vrijednosnog suda, nisu ispunjena niti bitna obilježja kaznenog djela uvrede iz čl. 147. st. 1. KZ/11.
46. Budući da je donijeta oslobađajuća presuda, na temelju čl. 158. st. 3. ZKP/08 privatni tužitelj je upućen da imovinskopravni zahtjev može ostvarivati u parnici, te je privatni tužitelj na temelju čl. 149. st. 3. ZKP/08 dužan naknaditi troškove kaznenog postupka, i to paušalnu svotu s obzirom na složenost i trajanje kaznenog postupka, te nužne izdatke 1. i 2. okrivljenika i nagradu i nužne izdatke branitelja 1. i 2. okrivljenika o visini kojih troškova će sud donijeti posebno rješenje sukladno čl. 148. st. 4. ZKP/08.
Rijeka, 27. lipnja 2025.
Sudac
Brankica Grgurić
UPUTA O PRAVU NA ŽALBU:
Protiv ove presude žalba se može podnijeti u roku od 15 (petnaest) dana od dana primitka ovjerenog prijepisa iste. Žalba se podnosi u 3 (tri) istovjetna primjerka putem ovog suda, a o žalbi odlučuje drugostupanjski sud.
DNA:
• priv. tuž. SC
• opun. priv. tuž. odvj. Ismet Krupić iz Zagreba
• 1. okr. ČC
• branitelj 1. okr. odvj. Arsen Stipinović iz Rijeke
• 2. okr. UC
• branitelj 2. okr. odvj. Ivan Smokrović iz Rijeke
