Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    REPUBLIKA HRVATSKE

    Općinski sud u Zlataru

    Trg slobode 14/a, Zlatar

    Pp-367/2025-5

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Općinski sud u Zlataru, po sucu Jadranki Kiš Šaulovečki uz sudjelovanje Kristine Folnović Režek kao zapisničara, u prekršajnom postupku protiv okrivljenika ĆC zbog prekršaja iz čl. 10. st. 1. toč. 3. kažnjivo po čl. 22. st. 3. toč. 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine“ broj: 70/17, 126/19, 84/21., 114/22. i 36/24.; dalje: ZZNO), pokrenutog po Optužnom prijedlogu Policijske postaje Zlatar Bistrica, br. Klasa: 211-07/25-5/2556, Urbroj: 511-17-10-25-1 od 30. siječnja 2025., na temelju čl. 179. st. 2. Prekršajnog zakona (Narodne novine broj 107/07, 39/13, 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.; dalje: PZ), 27. lipnja 2025.

    p r e s u d i o  j e

    Na temelju čl 182. toč. 3. PZ-a

    I/ Okrivljenik: LC, sin Ć i Ć, rođ. L, rođen **.**.1981. u [adresa], iz [adresa], stolar, zaposlen, mjesečna plaća 1.030,00 €, razveden, otac dvoje djece, jedno mlt., državljanin RH, OIB: [osobni identifikacijski broj], neosuđivan

    oslobađa se od optužbe

    da bi:

    26.01.2025. oko 16,00 sati u [adresa]. u prostorijama obiteljske kuće nasilnički se ponašao u obitelji u prisutnosti svoje mlt. djece TC (rođ. 2007) i EC (rođ. 2017) prema svojoj sestri DC na način da bi se istoj izrugivao na način da se "cerio, pokazivao zube" i ostale rugajuće grimase, a da bi takvo ponašanje kod DC izazvalo povredu dostojanstava i osjećaj uznemirenosti

    dakle, da bi počinio psihičko nasilje na štetu svoj sestre u prisutnosti mlt. djece

    čime da bi počinio prekršaj iz čl. 22. st. 3. ZZNO-a.

    II/ Na temelju čl. 140. st. 2. PZ-a troškovi prekršajnog postupka padaju na teret proračunskih sredstava suda.

    Obrazloženje

    1. Policijska postaja Zlatar Bistrica podnijela je ovome sudu Optužni prijedlog protiv okrivljenika zbog prekršaja činjenično opisanog u izreci ove Presude.

    2. Ispitan na glavnoj raspravi okrivljenik je porekao krivnju za prekršaj koji mu se stavlja na teret. Ističe da on sa svojim kćerima živi u [adresa] u kući koja je vlasništvo njegove majke, dok njegova majka, sestra i brat žive u [adresa]. Kritične zgode je sa kćerima bio na dječjem igralištu u [adresa] kada je kćer TC nazvala njegova sestra na mobitel, ali se T nije javila pa je kasnije nazvao njegov brat i to kada su se već vratili kući u [adresa] te je kćeri dao majku da s njom razgovara i tada se njegova majka požalila da je loše i da ne zna da li će preživjeti noć pa je sa kćerima otišao u [adresa] jer je majka i htjela da dođu. Dakle, kada su došli u [adresa], njegova je majka bila u sobi, sestra je prala suđe, a brat je bio u drugoj sobi. Pogledali su majku i nakon toga je njegova sestra kazala kćeri TC zašto ju je blokirala na mobitel i da je "balavica", na što joj je kazao da je po prijedlogu psihijatra T to učinila jer joj je isti savjetovao da nije u kontaktu s osobama koje na nju vrše pritisak. Inače sa sestrom nije u dobrim odnosima od svibnja mjeseca 2024., a zbog sve te narušene obiteljske situacije se obratio Hrvatskom zavodu za socijalni rad PU Zlatar Bistrica o čemu u privitku dostavlja zapisnike, a zbog složene obiteljske situacije je također zatražio pomoć psihijatra o čemu također dostavlja medicinsku dokumentaciju, kako za sebe, tako i za svoje kćeri. Dakle, kategorički poriče da bi se te zgode sestri "cerio" i pokazivao zube. Pojašnjava da je njegova obitelj bila protiv njegove partnerice iz Ukrajine s kojom je živio u [adresa] te je zbog njihova velika pritiska partnerica odselila u Ivanec, međutim, kćeri i on se i nadalje viđaju s njome i u dobrim su odnosima. Brat, sestra i majka govore da ga treba razbaštiniti jer da nije dobar otac, brat i sin. Sestra mu je puno puta psovala pred djecom i pred majkom, majku, i govorila mu da je đubre i da ga treba izbaciti na ulicu. Njegovoj djeci su govorili da će ga izbaciti na ulicu, da će izgubiti skrb nad njima i da će ih smjestiti u ustanovu. Kada mu je kritične zgode sestra to ponovno ponovila, pokazao joj je figu i nije ništa komentirao jer nije htio opterećivati kćeri koje su ionako zbog ove situacije loše. Njega je te zgode sestra ošamarila, izgrebla ga po licu tako da je zadobio ozljede, a zbog čega je podnio i kaznenu prijavu protiv sestre.

    3. U dokaznom postupku sud je ispitao oštećenu IC, pročitao je Izvješće o pruženoj intervenciji povodom dojave o nasilju u obitelji na listu 5 spisa, pročitao zapisnik Hrvatskog zavoda za socijalni rad od 27.11.2024. te od 11.12.2024., pročitao medicinsku dokumentaciju za HC i TC, te je pročitao potvrdu iz prekršajne evidencije za okrivljenika na listu 19 i 20 spisa.

    4. IC svjedoči da je kritične zgode nazvala nećakinju TC jer je to molila njena majka, kojoj je taj dan bilo jako loše i htjela je vidjeti unuke. T je blokirala njen poziv i nije se javljala, pokušala je umiriti majku, no, ona je tada kazala njenom bratu E da on nazove TC pa je to njen brat i učinio. T se na prvi poziv nije javila, ali se javila kasnije. Dakle, negdje oko 16,00 sati u [adresa] su došli njen brat, ovdje okrivljeni i njegove tada mlt. kćeri. Ona je u kuhinji prala suđe, brat E je bio u svojoj sobi, a majka u svojoj. Okrivljenik i kćeri su pitali što ih trebaju, T je šutjela, a EC je prišla baki. Naime, EC je svaki vikend do tada dolazila k njima u [adresa]. Okrivljenik je bio čitavo vrijeme u kuhinji pa je pitala TC zašto ju je blokirala na mobitelu, na što je T kazala da ju nije blokirala, a okrivljenik je tada rekao da tko je ona da ju ona ne bi blokirala. Tada je upitala okrivljenika kada će joj vratiti novac, a on joj je prišao s leđa, pokazao joj je figu i nasmijao joj se u lice, pa priznaje, da je tada izgubila živce i njega ošamarila, možda ga je i kod toga i ogrebla, ali se toga ne sjeća. U međuvremenu je u kuhinju došao i brat E i stao je između njih da ih razdvoji, a došla je i njihova majka. Okrivljenik je tada otišao van, pretpostavlja po mobitel, vratio se u kuću i nazvao policiju. Njegove su kćeri do tada bile posve mirne, no, u jednom momentu je kćer T lupila šakama o stol, prevrnula stolicu i kazala baki "više me nikada nećeš vidjeti kada napunim 18 godina". U tom je momentu nećakinja EC počela plakati. Na upit okrivljenika, iskazuje da je točno da mu je kritične zgode rekla da je đubre, kazala je to u afektu i bijesu, a također iskazuje da je protiv njegove partnerice iz razloga što je ružno pred radnim kolegama govorila o njenim nećakinjama, kazala joj je da se takve stvari rješavaju u kući.

    5. Na temelju provedenog dokaznog postupka, sud nije utvrdio dokazanim da bi se okrivljenik tempore criminis nasilnički ponašao na štetu oštećenice, na način i pod okolnostima kako mu se to optužnim prijedlogom PP Zlatar Bistrica stavlja na teret.

    5.1. Prije svega valja navesti, da bi se nekoga proglasilo krivim, sve činjenice koje ga terete moraju biti dokazane, dok činjenice koje idu u korist okrivljeniku dovoljno je učiniti vjerojatnim. Isto tako valja napomenuti da je sud vezan činjeničnim opisom djela prekršaja koji se nekome stavlja na teret i u njega ne može zadirati.

    5.2. Okrivljeniku se stavlja na teret da je počinio psihičko nasilje na štetu svoje sestre. Odredbom čl. 10. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji definiran je pojam nasilja u obitelji pa je tako u toč. 3. propisano da je psihičko nasilje ono nasilje koje je kod žrtve prouzročilo povredu dostojanstva ili uznemirenost. Dakle, prema citiranoj zakonskoj odredbi čl. 10 t. 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, nedvojbeno proizlazi da je psihičko nasilje ono netjelesno nasilje koje je kod žrtve prouzročilo povredu dostojanstva ili uznemirenost pa je prema tome, prouzročenje povrede dostojanstva ili uznemirenost žrtve jedna od odlučnih činjenica odnosno jedan kod konstitutivnih elemenata koja čini biće prekršaja iz čl. 10 st. 1 t. 3 kažnjivo po čl. 22 st. 1 Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji.

    5.3. Sud smatra da u ovome postupku nije sa sigurnošću utvrđeno da bi ponašanje okrivljenika kritične zgode kod oštećene izazvalo povredu dostojanstva ili uznemirenost. Ovo iz razloga što oštećena nije zatražila postupanje policije nakon događaja, već iz izvješća o pruženoj intervenciji povodom dojave o nasilju u obitelji proizlazi da je postupanje policije zatražio okrivljenik budući ga je oštećena fizički napala, što je potvrdila i sama oštećena. Sve ovo ukazuje da eventualno ponašanje okrivljenika za posljedicu nije imalo naprijed navedene bitne činjenice iz kojih bi se moglo zaključiti da se radi o psihičkom nasilju.

    6. Kako slijedom naprijed izloženih dokaza nije sa sigurnošću utvrđeno da bi okrivljenik počinio nasilje prema oštećenoj na način kako ga se tereti, valjalo je primijeniti opće prihvaćeno načelo in dubio pro reo te okrivljenika osloboditi od optužbe i presuditi kao u izreci.

    7. S obzirom da je okrivljenik oslobođen od optužbe, na temelju propisa citiranih pod II/ izreke, odlučeno je da troškovi prekršajnog postupka padaju na teret proračunskih sredstava ovog suda.

    U Zlataru, 27. lipnja 2025.

    Zapisničar:

    Sudac:

    Kristina Folnović Režek

    Jadranka Kiš Šaulovečki

    Uputa o pravnom lijeku:

    Protiv ove presude može u roku od 8 dana po primitku iste podnijeti žalba Visokom prekršajnom sudu RH putem ovog suda u tri jednaka pisana primjerka.

    Dostaviti:

    1. LC, [adresa]

    2. Policijska postaja Zlatar Bistrica, na broj Klasa: 211-07/25-5/2556, Urbroj: 511- 17-10-25-1

    3. IC, po pravomoćnosti,

    4. spis

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.