REPUBLIKA HRVATSKA
UPRAVNI SUD U RIJECI
[adresa] Z 5
Poslovni broj: Us I-928/2024-9
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Upravni sud u Rijeci, po sutkinji Dariji Pugel, uz sudjelovanje zapisničarke Ljiljane Vasiljević, u upravnom sporu tužiteljice ZV, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], koju zastupa opunomoćenica Orjana Makovac Zubalj, odvjetnica u Bujama, Istarska 22, protiv tuženika Državnog inspektorata, Područnog ureda Rijeka, Službe građevinske inspekcije, Ispostave u Pazinu, OIB 33706439962, Pazin, Prolaz Frana Matejčića 8, radi uklanjanja, 26. lipnja 2025.,
p r e s u d i o j e
I. Odbija se tužbeni zahtjev radi poništenja rješenja Državnog inspektorata, Građevinske inspekcije, Područnog ureda Rijeka, Ispostava u Pazinu, KLASA: UP/I- 362-02/24-02/391, URBROJ: 443-02-04-15-24-2 od 22. travnja 2024.
II. Odbija se zahtjev tužiteljice za naknadu troškova upravnog spora.
Obrazloženje
1. Pobijanim rješenjem Državnog inspektorata, Građevinske inspekcije, Područnog ureda Rijeka, Ispostava u Pazinu, KLASA: UP/I-362-02/24-02/391, URBROJ: 443-02-04-15-24-2 od 22. travnja 2024. tužiteljici je kao vlasniku i investitoru naloženo da u roku od 15 dana od zaprimanja rješenja ukloni:
- dograđeni dio prizemne građevine, katnosti prizemlja, od opeke, ravnog krova, tlocrtnih dimenzija cca 5,7 x 2,6 m, uključivo betonsku podnu ploču, te
- dograđenu drvenu nadstrešnicu, jednostrešnog krovišta, tlocrtnih dimenzija 5,2 x 4,2 m, 2,20 x 2,50 m, uključivo betonsku podnu ploču,
sve izgrađeno bez izvršne građevinske dozvole, na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], izvan građevinskog područja, na tlu oznake šuma isključivo osnovne namjene prema PPU Grada Umaga (t. 1.). Također je utvrđeno da je postavljanjem službenog znaka 10. travnja 2024. obustavljeno daljnje građenje/izvođenje radova na predmetnoj nekretnini, koja je obustava na snazi do izvršnosti rješenja o obustavi inspekcijskog postupka izvršenja rješenja (toč. 2.), uz ostala popratna utvrđenja i upozorenja (toč. 3.-7.).
2. Osporavajući zakonitost pobijanog rješenja tuženika, tužiteljica u tužbi ističe da je tijekom postupka dostavila rješenje o izvedenom stanju, te da je tuženik propustio utvrditi koji je dio građevine ozakonjen, a koji dio građevine u dimenzijama 5,7 x 2,6 m je navodno nezakonit. Smatra da je pobijano rješenje u tom dijelu nejasno, te da prilikom prisilnog izvršenja ne bi bilo moguće utvrditi koji je točno dio potrebno ukloniti. Nastavno ističe da se nadstrešnica i drveno stubište nalaze na montažnim stupovima, koji nisu trajno spojeni s tlom, te da stoga za građenje istih nije potrebno ishoditi građevinsku dozvolu, dok je betonska ploča egzistirala i prilikom legalizacije. Zaključno navodi da u vrijeme nadzora građevinski radovi nisu bili u tijeku.
3. Tužbenim zahtjevom predlaže da sud poništi pobijano rješenje tuženika te tuženika obveže na naknadu troškova upravnog spora tužiteljici.
4. Tuženik u odgovoru na tužbu ustraje kod navoda iz obrazloženja osporenog rješenja te predlaže odbijanje tužbenog zahtjeva kao neosnovanog. Dodatno viši građevinski inspektor u zasebno dostavljenom očitovanju navodi da je u obrazloženju pobijanog rješenja navedeno da je bespravna dogradnja izvedena sa zapadne strane, te da je u izreci rješenja jasno opisano na što se isto odnosi te koje je dijelove građevine potrebno ukloniti. Ističe da su neosnovani i navodi tužiteljice glede nadstrešnice i stubišta, ukazujući da su navedeni objekti povezani s tlom putem metalnih papuča kojima su spojeni za betonsku ploču, a stubište je također vezano za bespravno dograđeni dio građevine, kao i da je i u slučaju montažne gradnje potrebno ishoditi građevinsku dozvolu. Zaključno ističe da betonska podna ploča nije prikazana niti u grafičkom niti u tekstualnom dijelu rješenja o izvedenom stanju, te da stoga ista nije ozakonjena tim rješenjem.
5. U tijeku spora održana je rasprava na ročištu održanom dana 12. lipnja 2025., u prisutnosti zamjenice opunomoćenice tužitelja, a na temelju čl. 91. st. 3. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“ broj 36/24), koji se zakon na predmetni upravni spor primjenjuje na temelju čl. 169. st. 1. tog Zakona, u odsutnosti uredno pozvanog tuženika, koji svoj izostanak nije opravdao, čime se smatra da je u smislu čl. 6. tog Zakona strankama dana mogućnost očitovanja o svim zahtjevima i navodima druge strane te o svim činjenicama i pravnim pitanjima koje su predmet ovog upravnog spora.
6. U cilju ocjene zakonitosti osporavanoga rješenja tuženika Sud je u tijeku spora izvršio uvid u dokumentaciju koja prileži spisu predmeta upravnog postupka i ovog spora. Sud nije prihvatio dokazne prijedloge tužiteljice (saslušanje tužiteljice, pribava spisa ozakonjenja), smatrajući da su isti suvišni, te da se provođenjem tih dokaza ne bi utvrdile pravno relevantne činjenice o kojima ovisi odluka o zakonitosti pobijanog rješenja tuženika, a koje se na nedvojbeni način mogu utvrditi na temelju dokumentacije koja prileži spisu predmeta kao i navoda same tužiteljice.
7. Na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja, Sud je utvrdio da tužbeni zahtjev nije osnovan.
8. Iz spisa upravnog postupka proizlazi da je nadležni viši građevinski inspektor dana 10. travnja 2024. na nekretnini kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] proveo inspekcijski nadzor građenja, u nazočnosti tužiteljice.
9. Provedenim nadzorom utvrđeno je da je nezavršena slobodnostojeća jednostavna zgrada stambene namjene, katnosti prizemlje, vanjske tlocrtne dužine i širine 6,83 x 5,95 m, ozakonjena pravomoćnim rješenjem o izvedenom stanju izdanim od Grada Umaga, Upravnog odjela za izdavanje akata za gradnju, KLASA: UP/I-361- 05/13-02/2201, URBROJ: 2105/05-09/07-17-18 od 13. listopada 2017., naknadno dograđena. Naime, nadzorom je utvrđeno da je izvedena dogradnja zatvorenog prostora dimenzija cca 5,7 x 2,6 m, kao i drvene nadstrešnice i drvenih stepenica za pristup krovu dograđenog dijela, s detaljima kao u izreci pobijanog rješenju.
10. Tužiteljica je tom prigodom izjavila da su sporne dogradnje izvedene 2022., te da za iste ne posjeduje izvršnu građevinsku dozvolu, a što je sve konstatirano u zapisniku potpisanom od tužiteljice bez isticanja primjedbi, čiji sastavni dio čini i skica građevine te sačinjene fotografije.
11. Među strankama ovoga spora nije sporno da je tužiteljica vlasnica kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], te da je pravomoćnim rješenjem o izvedenom stanju Grada Umaga Upravnog odjela za izdavanje akata za gradnju, KLASA: UP/I-361-05/13-02/2201, URBROJ: 2105/05-09/07-17-18 od 13. listopada 2017. ozakonjena nezavršena slobodnostojeća jednostavna zgrada stambene namjene, katnosti prizemlje, vanjske tlocrtne dužine i širine 6,83 x 5,95 m, izgrađena na toj čestici. Također nije sporno da je tužiteljica naknadno na predmetnoj građevini dogradila zatvoreni dio, te nadstrešnicu i stepenice, za što nije ishodila građevinsku dozvolu.
12. Sporno je, je li za opisane građevinske intervencije bilo potrebno ishoditi građevinsku dozvolu, je li izreka pobijano rješenja dostatno jasna i precizna, te je li zakonito izrečena mjera obustave građenja.
13. Prema čl. 106. Zakona o gradnji („Narodne novine“ broj 153/13, 20/17, 39/19, 125/19), građenju građevine se može pristupiti samo na temelju pravomoćne ili izvršne građevinske dozvole, osim izuzetaka propisanih odredbama članaka 128. -130. Zakona o gradnji, pod koje se gradnja iz predmeta ovoga spora ne može podvesti.
14. Sukladno čl. 3. st. 1. toč. 28. Zakona o gradnji, rekonstrukcija građevine je izvedba građevinskih i drugih radova na postojećoj građevini kojima se utječe na ispunjavanje temeljnih uvjeta za tu građevinu ili kojima se mijenja usklađenost te građevine s lokacijskim uvjetima u skladu s kojima je izgrađena (dograđivanje, nadograđivanje, uklanjanje vanjskog dijela građevine, izvođenje radova radi promjene namjene građevine ili tehnološkog procesa i sl.) odnosno izvedba građevinskih i drugih radova na ruševini postojeće građevine.
15. Sukladno čl. 2. st. 2. Zakona o gradnji, odredbe ovoga Zakona koje se odnose na gradnju nove građevine na odgovarajući se način primjenjuju na rekonstrukciju, održavanje i uklanjanje građevine, ako ovim Zakonom ili propisom donesenim na temelju ovoga Zakona nije drukčije propisano.
16. Na temelju dokumentacije u spisu, osobito izdanog rješenja o izvedenom stanju te fotografija koje prileže zapisnicima o nadzoru, proizlazi pravilnost zaključka tuženika da je nakon izdavanja rješenja o izvedenom stanju tužiteljica rekonstruirala – dogradila ozakonjenu zgradu na način da je sa zapadne strane iste izvela zatvorenu dogradnju površine cca 5,7x2,6 m, uz koju je dogradila drvenu nadstrešnicu dimenzija cca 5,2x4,2 m, te drveno stubište kojim se pristupa na krov dograđenog dijela.
17. Budući da se radi o rekonstrukciji – dogradnji, to je pravilan zaključak tuženika da je tužiteljica za opisani zahvat bila dužna prethodno ishoditi pravomoćnu odnosno izvršnu građevinsku dozvolu. Pritom nisu osnovani navodi tužiteljice da nadstrešnica i stepenište nisu trajno spojeni s tlom, budući da je u postupku utvrđeno da su isti spojeni s tlom pričvršćivanjem na betonsku podlogu, a stepenište dodatno na bespravno dograđeni dio, pri čemu trajna povezanost konstrukcije s tlom nije zakonom propisani uvjet za određenje pojma građevine (tako i u presudi Visokog upravnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Usž-3111/22 od 2. prosinca 2022).
18. Nastavno, neosnovani su i navodi tužiteljice da je opisana betonska podloga također ozakonjena rješenjem o izvedenom stanju. Naime, neovisno o tome je li predmetna podloga bila izgrađena u vrijeme izdavanja rješenja o izvedenom stanju, obuhvat i sadržaj tog rješenja te samog ozakonjenja definiran je izrekom rješenja, te sadržajem obveznih priloga (geodetske snimke, snimke izvedenog stanja). Budući da je tuženik u postupku uvidom u navedenu dokumentaciju utvrdio da opisana građevina nije ozakonjena tim rješenjem, a tužiteljica navedenome na zapisnik nije prigovorila, to su neosnovani navodi koji su u tom smjeru iznijeti u tužbi.
19. Sud nalazi neosnovanima i prigovore tužiteljice glede nedovoljne određenosti pobijanog rješenja u pogledu dijela građevine koji je potrebno ukloniti, budući da je navedeno jasno određeno izrekom pobijanog rješenja, dodatno pojašnjeno u obrazloženju, a također je prikazano i u skici koja čini sastavni dio zapisnika. Osim toga, tužiteljica je prisustvovala nadzoru i iznijela svoje očitovanje glede vremena i načina gradnje, te je stoga ista upoznata s obuhvatom bespravne gradnje koju je dužna ukloniti.
20. Slijedom navedenog, proizlazi da je pobijanim rješenjem tuženika na temelju čl. 113. st. 1. t. 1. Zakona o Državnom inspektoratu ("Narodne novine" broj 115/18, 117/21, 67/23), pravilno tužiteljici kao vlasniku i investitoru sporne građevine naloženo uklanjanje bespravno izgrađenih dijelova, temeljem pravilnog utvrđenja da se radi o rekonstrukciji postojeće građevine izvedenoj bez potrebne izvršne građevinske dozvole, na lokaciji koja prema prostornoplanskoj dokumentaciji predstavlja područje izvan građevinskog područja.
21. Neosnovani su i prigovori tužiteljice glede izrečene mjere obustave daljnjeg građenja. Naime, iz dokumentacije u spisu proizlazi da predmetno građenje nije prijavljeno, pa je stoga zakonito tuženik na temelju čl. 119. u svezi čl. 113. st. 2. Zakona o Državnom inspektoratu tužiteljici kao vlasniku izrekao mjeru obustave građenja, te navedeno utvrdio pobijanim rješenjem.
22. Stoga Sud nalazi da se pobijano rješenje tuženika ne može ocijeniti nezakonitim niti po jednoj zakonskoj osnovi, slijedom čega je tužbeni zahtjev na čl. 116. st. 1. ZUS- a valjalo odbiti kao neosnovan.
23. Odluka o trošku temelji na odredbi čl. 147. st. 1. ZUS-a, prema kojoj tužiteljici, koja je u cijelosti izgubila predmetni upravni spor, ne pripada pravo na naknadu troškova spora.
24. Slijedom navedenog, riješeno je kao u izreci ove presude.
25. Tužiteljica je u tužbi predložila i određivanje odgodnog učinka tužbe, koji je prijedlog odbijen zasebnim rješenjem posl.br. Us I-928/2024-5 od 3. listopada 2024.
U Rijeci 26. lipnja 2025.
Sutkinja
Daria Pugel
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokome upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog Suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude.
Dostaviti:
- opunomoćenici tužitelja Orjani Makovac Zubalj, odvjetnici u Bujama, Istarska 22
- tuženiku Državnom inspektoratu, Područnom uredu Rijeka, Službi građevinske inspekcije, Ispostavi u Pazinu, Pazin, Prolaz Frana Matejčića 8
