Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 29a

Poslovni broj: Gž-933/2025-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E N J E

Županijski sud u Splitu, u vijeću sastavljenom od sudaca ovog suda Dragice Samardžić, kao predsjednice vijeća, te Ankice Matić, kao članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice i Vesne Kuzmičić, kao članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice mlt. FLD, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po zakonskoj zastupnici majci FL, a ona zastupana po punomoćnici Tanji Bota, odvjetnici u Splitu, protiv tuženika Adriatic Osiguranje d.d., Zagreb, Listopadska 2, OIB: 94472454976 zastupan po punomoćnicima odvjetnicima iz Odvjetničkog društva Grgić & partneri, u Zagrebu, radi naknade štete, odlučujući o žalbama tužiteljice i tuženika protiv presude Općinskog suda u Splitu poslovni broj Pn- 363/2022-25 od 13. siječnja 2025., u sjednici vijeća održanoj dana 26. lipnja 2025.

p r e s u d i o  j e

i

r i j e š i o  j e

Odbija se žalba tuženika kao neosnovana, a prihvaća žalba tužiteljice kao osnovana i pobijana prvostupanjska odluka preinačuje na način da ista sada glasi: 1. Nalaže se tuženiku platiti tužiteljici iznos od 1.400,00 Eur sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama koje teku od dana 18. siječnja 2020. pa do isplate (članak 29. "Narodne novine" broj 35/05, 41/08, 125/11, 25/13, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22 i 155/23, dalje: ZOO).

2. Nalaže se tuženiku da naknadi tužiteljici parnični trošak u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe u iznosu od 2.089,04 Eur.

Obrazloženje

1. Sud prvog stupnja donio je presudu koja glasi:

"I. Nalaže se tuženiku platiti tužitelju iznos od 796,34 EUR s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama, a koje teku od dana 18.1.2020.g., dok se za više traženo do iznosa od 1.400,00 EUR i to baš 603,66 EUR tužbeni zahtjev odbija.

II. Svaka stranka snosi svoj parnični trošak."

2. Žali se tuženik na obvezujući dio i pobija prvostupanjsku odluku zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešne primjene materijalnog prava i pobija troškove parničnog postupka.

3. Žali se tužiteljica i pobija prvostupanjsku odluku u odbijajućem dijelu, zbog "svih žalbenih razloga" sve sa prijedlogom da se žalba prihvati i postupi u skladu sa istom.

4. Žalba tužiteljice je osnovana.

5. Žalba tuženika nije osnovana.

6. Odgovori na žalbe nisu podneseni.

7. Predmet ovog postupka je naknada imovinske i neimovinske štete kao posljedica prometne nezgode koja se dogodila 1. listopada 2019.

8. Sud prvog stupnja je po provedenom dokaznom postupku utvrdio uz pomoć medicinske dokumentacije i medicinskog vještačenja, da je tužiteljica kao putnica u vozilu zadobila ozljede, koje su prema medicinskom vještačenju lakše tjelesne ozljede koje nisu ostavile umanjenje životnih aktivnosti.

9. Nadalje utvrđuje:

- da je trpjela bolove jakog intenziteta 1 dan, srednjeg intenziteta 3 dana i slabog intenziteta 2 tjedna,

- da je trpjela strah jakog intenziteta 24 sata, (primarni strah), a sekundarnih strah umjerenog intenziteta od 7 do 10 dana i blažeg intenziteta 8 do 10 tjedana, te da joj je bila potrebna tuđa pomoć i njega za vrijeme nošenja ovratnika i to 2 tjedna po jedan sat dnevno (dijete je u vrijeme prometne nezgode bilo starosti 10 godina).

10. Na temelju utvrđenog činjeničnog stanja sud prvog stupnja zaključuje s obzirom na dob djeteta i zdravstveno stanje, kao i troškove tuđe pomoći i njege, koji je utvrđen na osnovu nemedicinske pomoć u iznosu od 74,32 Eur (zajedno tužiteljica potražuje s naslova imovinske i neimovinske štete), da je osnovan tužbeni zahtjev za iznos od 796,34 Eur, jer više traženo je u zastari prema odredbi članka 230. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05, 41/08, 125/11, 25/13, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22 i 155/23, dalje: ZOO).

11. Međutim žalbeni navodi tužiteljice glede odbijajućeg dijela s obzirom na istaknuti prigovor zastare od strane tuženika, dovode u sumnju odluku suda prvog stupnja, jer na sjednici Građanskog odjela Vrhovnog suda RH od 5. ožujka 2020. i 15. lipnja 2020. zauzeto je shvaćanje prema kojem se mijenjaju Orijentacijski kriteriji iznosi za utvrđivanje visine pravične novčane naknade nematerijalne štete od 29. studenog 2002. na način da se tada prihvaćeni iznosi naznačeni u novčanim jedinicama povećavaju za 50%, a tako povećani iznosi primjenjivat će se na obvezne odnose nastale nakon 1. siječnja 2006. i stupanje na snagu Zakona o obveznim odnosima iz 2005. Dakle, izmjena Orijentacijskih kriterija primjenjuje se na sve parnične postupke za naknadu neimovinske štete u svim stupnjevima suđenja tj. od dana prihvaćanja na sjednici 15. lipnja 2020. pa dakle i na postupke u tijeku, slijedom čega je tužiteljica bila ovlaštena uskladiti svoj tužbeni zahtjev prema navedenom shvaćanju. Pri navedenom se istaknuti prigovor zastare za povećani dio zahtjeva ukazuje neosnovanim.

12. Prema tome ne radi se o zastari i s obzirom na stav Vrhovnog suda RH, tužiteljica je imala pravo na uređenje tužbenog zahtjeva shodno medicinskom vještačenju koje je provedeno tijekom postupka.

13. U odnosu na žalbene navode tuženika na dosuđujući dio potrebno je navesti da isti nisu osnovani i ne utječu na zakonitu odluku suda prvog stupnja, s obzirom da se radi o mlt. djetetu, koje je pretrpjelo ozljede kao putnik u vozilu i zasigurno je isto, što je za normalno očekivati, ostavilo određeni šok i posljedicu straha od vožnje kod mlt. djeteta i prema mišljenju ovog suda dosuđeni iznos nije realan i opravdan okolnostima slučaja.

14. Odredbom članka 19. ZOO-a propisano je da svaka fizička i pravna osoba ima pravo na zaštitu svojih prava osobnosti pred pretpostavkama utvrđenim zakonom.

15. Odredbom stavka 2. istog članaka propisano je da se pod pravima osobnosti u smislu ovog Zakona razumijevaju prava na život, tjelesno i duševno zdravlje, ugled, čast, dostojanstvo, ime, privatnost osobnog i obiteljskog života, slobodu i dr.

16. Odredbom članka 1100. istog Zakona propisano je da će u slučaju povrede prava osobnosti sud, ako nađe da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju, dosuditi pravičnu novčanu naknadu, nezavisno od naknade imovinske štete, a i kad nje nema.

17. Odredbom stavka 2. istog članka propisano je da će pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade sud voditi računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih boli, duševnih boli i straha, cilju kojemu služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive sa njezinom naravi i društvenom svrhom.

18. Odredbama članaka 1085. stavak 1. i 4. te članka 1090. ZOO-a određuju se uvjeti za dosudu naknade materijalne štete kao i obim te naknade. U njima je propisano da je odgovorna osoba dužna uspostaviti stanje koje je bilo prije nego što je šteta nastala, s tim da će sud, između ostalog, dosuditi oštećenom naknadu u novcu kad on to zahtijeva. Tu će naknadu sud, uzimajući u obzir i okolnosti koje su nastupile poslije uzrokovane štete, dosuditi u svoti koja je potrebna da se materijalna situacija oštećenom dovede u ono stanje u kojem bi se nalazila da nije bilo štetne radnje (potpuna naknada).

19. S obzirom na okolnosti slučaja, ovaj sud je mišljenja da sud prvog stupnja nije pravilno utvrdio pravičnu novčanu naknadu zbog povrede prava osobnosti jer na temelju detaljno utvrđenih manifestacija svih posljedica na tužiteljičino psihičko i fizičko zdravlje, te na njeno osobno funkcioniranje u trenutku povrede i tijekom liječenja.

20. Fizičke boli, duševne boli i strah nisu samostalni oblik povrede prava osobnosti, već su to kriteriji (mjerila) odnosno kvalifikatorne okolnosti koje zajedno sa ostalim okolnostima iz članka 1100. ZOO-a utječu na ocjenu suda je li pravo osobnosti povrijeđeno u toj mjeri, da zbog toga oštećenik ima pravo a isplatu pravične novčane naknade. Jačina i trajanje tih boli, kao i druge okolnosti iz slučaja, kriteriji su (mjerila) odnosno kvalifikatorne okolnosti težine povrede, i oni utječu na visinu naknade u svakom konkretnom slučaju.

21. Kako je u konkretnom slučaju u pitanju tjelesna ozljeda mlt. djeteta, koje je kao putnik u vozilu pretrpjelo lakšu tjelesnu ozljedu, ali prema specijalističkom nalazu (list 9 spisa) kod djeteta je predmetni događaj stvorio "košmarne snove", kao i strah od vožnje (list 10 spisa) to prema mišljenju ovog suda iznos od 1.400,00 Eur s naslova ukupne imovinske i neimovinske štete je realan i u skladu s ustaljenom sudskom praksom.

22. Dosuđena kamata od podnošenja odštetnog zahtjeva (čanak 1103. ZOO-a), je zakonski opravdana, pa ni u ovom dijelu žalbeni navodi tuženika nisu osnovani.

23. Stoga sagledavajući okolnosti slučaja u cijelosti prema mišljenju ovog suda realan iznos s naslova naknade štete je zatraženi iznos tužiteljice, pa žalbeni navodi tuženika glede visine naknade štete (dosuđujući dio) nisu osnovani, jer zatraženi iznos od 1.400,00 Eur je realan i u skladu sa sudskom praksom.

24. Ipak treba uzeti u obzir da se radi o mlt. djetetu na koje posljedice prometne nezgode zasigurno utječu, na psihu djeteta, i stoga je valjalo preinačiti prvostupanjsku odluku kao u izreci – članak 373. stavak 3. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, dalje u tekstu: ZPP).

25. Kako je tužiteljica uspjela u postupku, to istoj pripada pravo na naknadu troškova postupka sukladno odredbi članka 154. i 155. stavak 1. ZPP-a.

26. Tako je priznat trošak za odštetni zahtjev, sastav tužbe, podnesak od 7. prosinca 2022., ročište od 26. listopada 2023., ročište od 13. lipnja 2024., podnesak od 27. lipnja 2024., ročište od 3. prosinca 2024., sve u pojedinačnom iznosu od po 200,00 Eur, što daje iznos od 1.400,00 Eur, uvećano za PDV, daje iznos od 1.750,00 Eur.

27. Ujedno je prihvaćen trošak sastava žalbe od 250,00 Eur, što uvećano za PDV daje ukupan iznos od 312,50 Eur (koliko je i zatraženo u žalbi). To sve zajedno daje iznos od 2.062,50 Eur. Priznat je i trošak pristojbe žalbe (list 128 spisa) u iznosu od 26,54 Eur, tako da u konačnici je tuženik obvezan naknaditi troškove postupka u ukupnom iznosu od 2.089,04 Eur.

28. Stoga je odlučeno kao u izreci – članak 380. točka 3. ZPP-a.

U Splitu, 26. lipnja 2025.

Predsjednica vijeća:

Dragica Samardžić