Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj Gž-1421/2024-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sutkinji mr.sc. Iris Gović Penić, u izvanparničnom predmetu predlagatelja SD, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupanog po punomoćnici Mariji Sarić, odvjetnici u Poreču, protiv protustranake ĆD, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], zastupane po punomoćniku Dejvidu Kazalcu, odvjetniku u Poreču, radi razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnine, odlučujući o žalbi predlagatelja protiv rješenja Općinskog suda u Pazinu, Stalna služba u Poreču-Parenzo, poslovni broj R1- 190/2021-22 od 4. prosinca 2023., dana 26. lipnja 2025.

r i j e š i o  j e

Ukida se rješenje Općinskog suda u Pazinu, Stalna služba u Poreču-Parenzo, poslovni broj R1-190/2021-22 od 4. prosinca 2023. i predmet vraća sudu prvog stupnja na ponovno odlučivanje.

Obrazloženje

1. Izreka rješenja prvostupanjskog suda glasi:

"I. Razvrgava se suvlasništvo izvanparničnih stranaka na nekretnini oznake k. č. br. [katastarska čestica], kuća, gospodarska zgrada i dvorište od 1206 m2, upisane u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] na kojoj su predlagatelj i protustranka upisani kao suvlasnici svaki u 1/2 dijela, civilnom diobom, prodajom na javnoj dražbi i podjelom dobivenog iznosa razmjerno suvlasničkim dijelovima stranaka.

II. Svaka stranka snosi svoje troškove ovog postupka."

2. Protiv ovog rješenja žalbu je izjavio predlagatelj zbog svih žalbenih razloga.

3. Žalba je osnovana.

4. Pobijano rješenje prvostupanjski sud je donio iz sljedećih razloga.

4.1. Predlagatelj u svom prijedlogu navodi da je s protustrankom suvlasnik nekretnine oznake k. č. br. [katastarska čestica], kuća, gospodarska zgrada i dvorišta od 1206 m2, upisane u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], svaki u ½ dijela. Predložio je da se navedena suvlasnička zajednica razvrgne uspostavom etažnog vlasništva i to tako da desni dio nekretnine (gledano od ulaza) zajedno s pripadajućom okućnicom, a koji dio se sastoji od četiri stambene jedinice odnosno dva apartmana u prizemlju i dva studio apartmana na katu pripadne njemu, a lijevi dio s pripadajućom okućnicom s lijeve strane, da pripadne protustranci. Ukoliko to ne bi bilo moguće predložio je geometrijsku diobu, a ukoliko ni ona ne bi bila moguća tada civilna.

4.2. Protustranka se ne protivi razvrgnuću suvlasničke zajednice civilnom diobom. Odnosno predložila je da se nekretnina proda, a dobiveni iznos da se nakon podmirenja troškova ovog postupka podjeli razmjerno suvlasničkim dijelovima, a podredno da predlagatelj od nje otkupi njen suvlasnički dio.

4.3. Na protuprijedlog protustranke da predlagatelj od nje otkupi njezin suvlasnički dio očitovao se predlagatelj na način da isti smatra neosnovanim, protivan odredbi čl. 511. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima.

4.4. Na ročištu održanom dana 2. ožujka 2022. stranke su postigle dogovor da se predmetna nekretnina procjeni po građevinskom vještaku koji bi ujedno dao mišljenje da li je istu moguće fizički podijeliti.

4.5. Među strankama nije sporno da se predmetna nekretnina nalazi unutar granica građevinskog područja.

4.6. Odredba čl. 47. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12, 152/14 – u nastavku ZV) propisuje da suvlasnik ima pravo na razvrgnuće suvlasništva, ako je moguće i dopušteno; to mu pravo ne zastarijeva. Članak 50. st. 1. istog Zakona propisuje da kad razvrgnuće provodi sud, vezan je u prvom redu strogim zakonskim odredbama, a podredno valjanim sporazumom stranaka o načinu razvrgnuća, ako takav postoji, a moguć je i dopušten, a i pravom na razvrgnuće isplatom koje bi imao pojedini suvlasnik na temelju pravnog posla ili zakona.

4.7. Sud prvog stupnja je odredio uviđaj lica mjesta uz sudjelovanje građevinskog vještaka RD, dipl.ing.građ. iz [adresa]. Na tom uviđaju održanom dana 6. svibnja 2022. konstatirano je da se predmetna nekretnina nalazi u [adresa] na kućnom broju 44. U naravi predstavlja dvorno mjesto na kojem se nalazi stambeni objekt s više stambenih jedinica. Na istočnoj strani u prizemlju se nalaze dva apartmana, a na katu iznad nalaze se dva studija koji imaju zajednički ulaz, hodnik. Apartmani se sastoje od hodnika, dnevnog boravka s kuhinjom, spavaćom sobom i kupaonom. U studiju se nalazi hodnik, dnevni boravak s kuhinjom i kupaona, te izlazom na balkon na južnoj strani. U središnjem dijelu kuće nalazi se stan koji se sastoji od prizemlja i kata. U prizemlju se nalazi mali prostor koji se koristio kao recepcija jer u njemu postoji pult, jedna manja prostorija koja se koristi kao vešeraj, jedna kupaona, dnevni boravak s kuhinjom iz kojeg postoji izlaz na veliku terasu u prizemlju. Uz dnevni boravak nalazi se spavaća soba, do nje vrata koja vode u podrum. Podrum se sastoji od jedne prostorije u kojoj se nalazi stari namještaj, zatim jedne veće prostorije te dvije manje u kojima se nalaze kotlovnice. Iz te veće prostorije postoje vrata koja vode u dvorišni dio. Iz dnevnog boravka stepenište vodi na kat koji se sastoji od galerije i jedne spavaće sobe. Iz galerije postoji izlaz na terasu na katu koja je povezana s terasom na katu galerija u istočnom dijelu kuće. Nadalje postoje još jedna vrata koja vode u apartman koji se sastoje od dnevnog boravka s kuhinjom, spavaćom sobom i kupaonicom. U dvorištu postoji jedan pomoćni objekt s natpisom „[obrt]“ koji se sastoji od jedne prostorije i jednog natkrivenog prostora, a iza se nalazi prostor koji se koristi kao drvarnica. Ostali dio dvorišta je uređen travnatom površinom s nekoliko ukrasnih stabala.

4.8. Sud prvog stupnja je naložio građevinskom vještaku RD da izradi procjenu predmetne nekretnine sukladno suvlasničkim omjerima te dade mišljenje da li je moguće predmetnu nekretninu podijeliti na dva dijela s samostalnim uporabnim cjelinama koje odgovaraju veličinama suvlasničkih dijelova stranaka.

4.9. Građevinski vještak u svom nalazu i mišljenju naznačio je da predmetnu nekretninu nije moguće podijeliti na dva jednaka dijela budući se kuća sastoji od pet samostalnih uporabnih cjelina različitih površina i pomoćnog objekta, a instalacije nisu odvojene (elektroinstalacije, grijanje, hlađenje i vodovod). Zatim da kuća nije etažirana, a raspored prostora ne omogućava podjelu prema suvlasničkim udjelima. Nadalje procijenio je predmetnu nekretninu na iznos od 808.000,00 eura/6.072.807,00 kn.

4.10. Predlagatelj smatra da se predmetna nekretnina može podijeliti na jednake dijelove s obzirom da se sastoji od dva dijela koja su međusobno povezana. Zatim da se ista može i fizički podijeliti etažiranjem. U odnosu na procjenu smatra da je suviše niska jer da vještak nije uzeo u obzir njen turistički i ekonomski potencijal.

4.11. Građevinski vještak RD, dipl.ing. građ. u svom je iskazu izjavio da nije moguće predmetnu nekretninu etažno podijeliti na način da svakom suvlasniku pripadne dio ili dijelovi koji točno odgovaraju veličini njihovog suvlasničkog dijela, inače je, što se tiče zemljišta oko kuće, isto moguće podijeliti na način da svaki stan dobije dio tog zemljišta s time da bi jedan dio tog zemljišta morao biti zajednički kao i jedan dio zgrade. Što se tiče instalacija naveo je da je i njih moguće odvojiti, ali uz znatne financijske izdatke. Što se tiče procjene istaknuo je da je uzeo u obzir ekonomski potencijal predmetne nekretnine.

4.12. Predlagatelj je potom predložio da se uspostavi etažno vlasništvo na način da se etažira samo dio koji čini polovicu cijele nekretnine i to one koja u naravi čini desni, istočni dio koji uključuje četiri stambene jedinice, odgovarajući dio zemljišta oko tog dijela. Izjavio je da se na tom dijelu zemljišta nalaze četiri parkirna mjesta, ali da je moguće napraviti još dva od čega bi dva parkirna mjesta pripala protustranci. Što se tiče instalacija izjavio je da će se one razdvojiti s time da svatko plati određeni dio tog odvajanja. Što se tiče podruma predložio je i da se on podijeli na način da njemu pripadne polovica i to ona gdje se nalazi kotlovnica.

4.13. Protustranka se protivila predloženom načinu razvrgnuća. Smatra da predloženi način nije moguć jer da prijedlog predlagatelja ni vrijednosno ni suvlasnički ne odgovara njegovom suvlasničkom dijelu.

4.14. Odredba čl. 53. ZV-a propisuje da ako suvlasnici suglasno odluče da će umjesto diobe nekretnine svoja suvlasnička prava ograničiti tako što će s određenim idealnim dijelom povezati vlasništvo posebnog dijela suvlasničke nekretnine (uspostaviti etažno vlasništvo), uzima se da je to njihova odluka o načinu razvrgnuća, pa se na odgovarajući način i na nju primjenjuju pravila o razvrgnuću.

4.15. U konkretnom slučaju nema sporazuma između stranaka (suvlasnika) o uspostavi etažnog vlasništva na predmetnim nekretninama. Sud prvog stupnja ističe da to samo po sebi nije zapreka da se suvlasnička zajednica stranaka razvrgne uspostavom etažnog vlasništva. Međutim, u smislu odredbe čl. 71. st. 1. ZV-a vlasništvo određenog posebnog dijela nekretnine uspostaviti će se i na određenom suvlasničkom dijelu, ako to zahtjeva suvlasnik te nekretnine (a netko od drugih suvlasnika bez valjanog razloga osujećuje provedbu etažiranja), te ako su ispunjene sve pretpostavke određene zakonom.

4.16. U konkretnom slučaju te druge pretpostavke su da desni, istočni dio predmetne nekretnine koji uključuje četiri stambene jedinice, odgovarajući dio zemljišta oko tog dijela te polovica podruma na kojoj je kotlovnica (kako predlagatelj predlaže da mu pripadne) odgovara vrijednosno polovici cijele nekretnine. Međutim, u konkretnom slučaju taj podatak nije poznat, a niti je predlagatelj predložio da se to kroz postupak utvrdi.

4.17. Nadalje, što se tiče prijedloga za geometrijskom diobom ni ona nije moguća jer nije moguće cijepati nekretninu na dvije katastarske čestice, s obzirom da se na postojećoj nalazi kuća i pomoćni objekt, a što je i građevinski vještak u svom nalazu ustvrdio.

4.18. Kako u konkretnom slučaju nema dogovora, a geometrijska dioba kao ni dioba uspostavom etažnog vlasništva nije moguća, sud prvog stupnja je sukladno odredbi čl. 50. st. 4. ZV-a odlučio da se stvar (predmetna nekretnina) proda na javnoj dražbi, a dobiveni iznos podijeli razmjerno suvlasničkim dijelovima stranaka.

5. Iz svega prethodno navedenoga proizlazi da prema nalazu i mišljenju vještaka građevinske struke predmetnu nekretninu je moguće etažirati.

S obzirom na mogućnost etažiranja, sud prvog stupnja pogrešno je zaključio da je moguća samo civilna dioba.

Naime, riječ je o stambenom objektu s više stambenih jedinica, a ako nakon etažiranja postoje razlike u površini etažnih dijelova koji pripadnu svakoj od stranaka sukladno njihovim suvlasničkim omjerima, ona stranka kojoj pripadne veći dio površine nego joj prema suvlasničkom omjeru pripada može isplatiti razliku u vrijednosti stranci kojoj pripadne manji dio površine, a sve to primjenom čl. 50. i čl. 52. ZV-a.

7. U odnosu na žalbene navode treba dodati da sud prvog stupnja stranke nije trebao uputiti u parnicu jer među strankama nema spora o tome da li i u kojem omjeru postoji pojedini suvlasnički dio.

Neslaganje s nalazom i mišljenjem vještaka nije razlog za upućivanje na pokretanje parnice.

8. Slijedom navedenoga, kako je materijalno pravo pogrešno primijenjeno kada je temeljem čl. 50.-52. ZV-a donesena osporava odluka, primjenom čl. 380. t. 3. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13 , 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, dalje: ZPP) odlučeno je kao u izreci ovog drugostupanjskog rješenja.

U Zagrebu, 26. lipnja 2025.

Sutkinja:

Mr.sc. Iris Gović Penić