Republika Hrvatska
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Zagreb
Broj: Ppž-8277/2024
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sutkinja Katice Lučić, kao predsjednice vijeća te Jasne Momirović i Ivane Bosnić-Kovačić, kao članica vijeća, uz sudjelovanje sudske savjetnice Hane Bogović, kao zapisničarke kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljenice ĆH, zbog prekršaja iz članka 10. stavka 6. Zakona o zabrani i sprječavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti („Narodne novine“, broj: 61/11, 66/19), odlučujući o žalbi tužitelja Državnog inspektorata Republike Hrvatske, Područnog ureda Rijeka, Službe nadzora neregistriranog obavljanja trgovine i usluga, podnijetoj protiv presude Općinskog suda u Crikvenici, Stalne službe u Senju, Prekršajnog odjela, od 4. prosinca 2023., posl. broj: Pp-954/2023, na sjednici vijeća održanoj 26. lipnja 2025.
r i j e š i o j e
Prihvaćanjem žalbe tužitelja Državnog inspektorata Republike Hrvatske, Područnog ureda Rijeka, Službe nadzora neregistriranog obavljanja trgovine i usluga, osnovnom, ukida pobijana presuda i predmet dostavlja prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
Obrazloženje
1. Uvodno citiranom presudom okrivljenica ĆH na temelju odredbe članka 182. točke 1. u vezi s člankom 24.a. Prekršajnog zakona oslobođena je od optužbe zbog prekršaja iz članka 10. stavka 6. Zakona o zabrani i sprječavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti, činjenično opisanog u izreci pobijane presude, s obrazloženjem da je stupanj ugrožavanja i povrede javnog poretka, društvene discipline i društvene vrijednosti neznatan te ne postoji potreba da počinitelj bude kažnjen, prije svega zbog toga što je prekršaj počinjen iz neznanja i vjere okrivljenice da je izvođač radova registriran za obavljanje istih, kao i zbog činjenice da počinjenim prekršajem nisu nastupile štetne posljedice za treću osobu, već isključivo za okrivljenicu.
1.1. Nadalje, troškovi prekršajnog postupka sukladno citiranoj presudi padaju na teret proračunskih sredstava suda.
2. Protiv navedene presude tužitelj je pravodobno podnio žalbu zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja i povrede odredaba materijalnog prekršajnog prava.
2.1. U žalbi u bitnom navodi da je pogrešno prvostupanjski sud okrivljenicu oslobodio od optužbe.
2.2. Žalitelj predlaže da se radi razloga navedenih u žalbi, žalba prihvati.
3. Žalba je osnovana.
4. Odlučujući o žalbi tužitelja te ispitujući pobijanu presudu u smislu članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona ("Narodne novine", broj: 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22), uz ocjenu žalbenih navoda, Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske je utvrdio je da je prvostupanjski sud pogrešno okrivljenicu oslobodio od optužbe na temelju članka 182. točke 1. Prekršajnog zakona, smatrajući da je prekršaj koji se okrivljenici stavlja na teret beznačajni prekršaj u smislu članka 24.a Prekršajnog zakona, čime je povrijedio materijalno prekršajno pravo u korist okrivljenice u pitanju je li djelo za koje se protiv okrivljenice vodi postupak prekršaj, kako se to u žalbi i ističe.
5. Naime, uvodno citiranom presudom okrivljenica je oslobođena od optužbe zbog prekršaja iz članka 10. stavka 6. Zakona o zabrani i sprječavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti, koju odluku prvostupanjski sud obrazlaže navodeći da je stupanj ugrožavanja i povrede javnog poretka, društvene discipline i društvene vrijednosti neznatan te ne postoji potreba da počiniteljica bude kažnjena, prije svega zbog toga što je prekršaj počinjen iz neznanja i vjere okrivljenice da je izvođač radova registriran za obavljanje istih, kao i zbog činjenice da počinjenim prekršajem nisu nastupile štetne posljedice za treću osobu, već isključivo za okrivljenicu.
6. Međutim, za zaključak o beznačajnosti nekog djela kojim se ostvaruju bitna obilježja prekršaja potrebno je kumulativno ostvarenje dvaju elemenata, neznatnost stupnja ugrožavanja ili povrede zaštićenog dobra i vrijednosti koje se općenito štite prekršajnim pravom, te izostanak potrebe za kažnjavanjem počinitelja, pri čemu je prvi element beznačajnog djela objektivne naravi i za njegovo postojanje relevantna je ocjena same težine počinjenog djela, dok je drugi element subjektivne naravi i vezna je uz osobu počinitelja, a to mogu biti upravo one okolnosti koje bi inače bile značajne za određivanje vrste ili mjere kazne. U konkretnom slučaju objektivne okolnosti koje se tiču težine počinjenog prekršaja ne upućuju na zaključak da bi se mogla primijeniti odredba članka 24a. Prekršajnog zakona, jer je okrivljenica svojim propustom omogućila izvođenje građevinskih radova osobi koja nije registrirana kod nadležnog tijela za obavljanje te djelatnosti i koja tu djelatnost nije prijavila poreznim tijelima, dakle omogućila je rad "na crno", a uz to, pogrešan je i zaključak prvostupanjskog suda da počinjenim prekršajem nisu nastupile štetne posljedice za treću osobu, već isključivo za okrivljenicu, budući da izvođač građevinskih radova koji nije registriran ne plaća porez, čime oštećuje državni proračun, tako da se stoga po ocjeni ovog suda u konkretnom slučaju ne radi o neznatnom stupnju ugrožavanja zaštićenog dobra, pa je već samo zbog toga neosnovan zaključak o beznačajnosti djela.
7. Iz navedenih razloga, na temelju članka 206. Prekršajnog zakona, trebalo je prihvatiti žalbu tužitelja i prvostupanjsko rješenje ukinuti, s time da će sudac prvostupanjskog suda po pravilnoj primijeniti materijalnog prava, imajući u vidu razloge ovog rješenja, kao i navode žalbe, donijeti novu zakonitu i pravilno obrazloženu odluku.
U Zagrebu 26. lipnja 2025.
Zapisničarka
Predsjednica vijeća
Hana Bogović, v. r.
Katica Lučić, v. r.
Rješenje se dostavlja Općinskom sudu u Crikvenici, u 4 otpravka: za spis, okrivljenicu i tužitelja.
